|
FALI MI ...
Fali mi miris zemlje crne,
fali mi 'rast, nemam žira,
duša mi prazna, srce trne.
Nema bez tebe sreće ni mira.
Fale mi široki pusti drumovi,
fala mi konji i klopot kola,
fale mi sela topli domovi.
Sve mi to fali, umirem od bola.
Fali mi mjesec da snove krade,
fali mi pjesma da zore budi,
fali mi, fali al' nema nade,
fale mi moji dragi ljudi.
Fali mi njivâ, paorskog truda,
brez nji' mi tvoja slika ni cila,
žuljave ruke, tvrde ko ruda.
Ta cilu te volim Slavonijo mila!
Fali mi suncem obraz opalit,
umorne oči pune mu brige,
šta biće sutra, kog sveca slavit.
A glava puno kike side.
Fali mi šuma 'rastova stara,
fali mi stan, koljeba na Ritu,
fali mi sunce, đerma kraj bunara,
fali mi crveni mak u žitu.
Fali mi lepinja, friškog kruva,
fali i sajtluk, od dude bure,
fali mi avlije lipa duva,
fale mi tvoje pijane tambure.
Fali mi tvoje zlatno ruvo,
fali mi inat, tvoja dika,
fali mi sve štaj dida sačuvo.
Fališ mi cila, Šokadijo lipa!
Sve mi to fali, godinama tražim,
umirem dugo, na rate al' zbilja,
praznu dušu lažima blažim.
Ta fališ mi draga, Slavonijo mila!
06.listopada 2005.
|
24.10.2005., ponedjeljak
Euro-krediti?
|
Paor:
Danas sam bio u poljoprivredno-savjetodavnoj službi gdje sam ponovo zatražio kredit za adaptaciju i proširenje govedarske farme. Odgovor je bio - dođite na proljeće!
Doći ću ja i na proljeće, ali sva prilika da se približava godišnje doba kad će paorova farma biti prošlost. Nisam ja euroskeptik. Meni je sve jasno. Samo mi je krivo dokle će neki nekažnjeno prodavati maglu onima koji imaju snage i volje uhvatiti se u koštac s vremenom promjena. Mediji i politički marketing su danas doista moćna stvar: osam izgrađenih farmi uspijevaju pokriti svo sivilo i jad paorski, birokratizam nepokretni i političku korumpiranost.
|
17.10.2005., ponedjeljak
Krediti
|
iz "Večernjeg lista"
I krave na leasing
Autor Jolanda Rak Šajn
Crvene i crne holštajn frizijke upravo su prošle 29-dnevnu karantenu u OPG Mliječnom putu u Pribislavcu, kooperantskoj farmi Unije, a zainteresirani poljoprivrednici čekaju na još 1500 krava.
Isporuka za osam dana
Prema riječima predsjednika Unije i člana Odbora za ruralnu privredu Europske komisije Ivana Novaka, riječ je uglavnom o mlađim obiteljskim gospodarstvima čak sedam ih u prosjeku ima 22 godine, a najstarijima je oko 45.
Budućnost Hrvatske je u poljoprivredi, a selo odumire. Stoga smo ovaj projekt i namijenili mladima koji žele ostati na agraru. Na kredite banaka mljekari čekaju i godinu dana, a mi krave isporučujemo u roku osam dana, čim istekne karantena. Jedino što krave treba paziti i maziti, a sve ostalo obavlja Unija tvrdi naš sugovornik. Nakon procjene imaju li obiteljska gospodarstva prozračne staje i prvoklasna izmuzišta, te jesu li upisana u upisnik poljoprivrednih proizvođača, krave se dobivaju u petogodišnji najam. Plaćaju ih mlijekom Unija im, naime, od isporučene količine mjesečno odbija po 200 litara mlijeka za svaku kravu.
Poticaji
Deset krava dostatno je za preživljavanje, a 25 za lijep život, uvjeren je Novak. Unija mljekarima osigurava otkup mlijeka, veterinarski nadzor, osjemenjivanje krava, a obiteljima koje uzmu maksimalan broj od 25 krava nizozemski dobavljač daruje i rabljenu opremu za mužnju. Nakon pet godina krave postaju vlasništvo seljaka, kojima Novak s obzirom na pasminu jamči još najmanje tri laktacije. Do 20 posto mlijeka seljaci smiju preraditi i u sir, vrhnje i slično i plasirati to na tržištu.
Iako su krave prvih pet godina u vlasništvu Unije seljaci dobivaju sve poticaje od Ministarstva poljoprivrede oko kune po litri mllijeka, ovisno o klasi, 400 kuna za osjemenjivanje krave, premije za proizvodnju smjese za hranjenje, 600 kuna za svako muško tele i 1500 kuna za svaku junicu. Unija im pak plaća godišnje osiguranje svake krave 100 eura, 1200 kuna za preventivna cijepljenja te oko dvije kune otkupa po litri mlijeka. Novak smatra kako bi se s projektom krava na leasing proizvodnja mlijeka u Hrvatskoj mogla povećati i 25 posto.
|
16.10.2005., nedjelja
Kamilica
|
Iz "Glasa Slavonije"
14.10.2005
“LJEKOVITO BILJE” IZ PITOMAČE OTKAZALO SELJACIMA UGOVORE ZA 2006. GODINU
Čak 130 proizvođača kamilice bez posla
VIROVITICA - Poljoprivrednik Željko Mikolčić (43) iz Jugovog Polja proizvodi kamilicu već više od deset godina pa ga je neugodno iznenadilo rješenje kojim mu tvrtka "Ljekovito bilje" d.o.o. iz Pitomače otkazuje suradnju zbog čega ne može potpisati ugovor o proizvodnji kamilice za 2006. godinu. U obrazloženju odluke, tvrdi Mikolčić, piše da njegova kamilica više ne zadovoljava kvalitetu jer je puna atrazina, otrova za uništavanje korova. "Kako to sad, godinama je bila dobra, sada odjednom ne valja", pita Željko šireći ruke u svom dvorištu pokraj tri moderne sušilice za kamilicu zbog kojih se zadužio kod poslovnih banaka. "Kupio sam još traktor te separator i berač i ne znam kako ću sada vraćati kredit jer mi je ostala samo proizvodnja duhana, a kako je krenulo bojim se da će mi jednog dana reći da im i to ne treba", jada se Željko koji je godišnje proizvodio kamilicu na 5 do 10 hektara i od toga godišnje zarađivao po 40.000 kuna što je bilo dostatno za vraćanje dugova. Osim kredita Mikolčić duguje 50.000 kuna za plin koji je uveo zbog jeftinijeg sušenja u akciji koju su zajednički proveli Hrvatski duhani, HSS, kooperanti i Općina Suhopolje. Željko tvrdi da je gotovo 50 posto proizvođača uzelo je kredit kako bi poput njega sagradilo sušare ili kupili strojeve kako bi uložili u proizovodnju. "Suradnju su otkazali proizvođačima s područja Suhpolja, Jugovog. Svi sadimo kamilicu, to je najbolji predusjev za duhan i sada su nas odbili jer im naša kamilica, navodno, prema standardima EU, ne odgovara", kaže Mikolčić izrazivši sumnju da se tvrtka odrekla proizvođača zbog uvoza jeftinije kamilice iz Srbije i Crne Gore te iz Bosne i Hercegovine.Upravitelj Ljekovitog bilja Marijan Bajsar nam je jučer izjavio kako je točno da sa 130 kooprenata od ukupno 300 nije potpisan novi ugovor za proizvodnju kamilice i kako je to nešto normalno u poslovnom svijetu jer se takvi ugovori potpisuju jednog godišnje. "Stanje na tržištu nam diktira koliko ćemo imati prozvođača jer trenutno nema potražnje, a na zalihama imamo dovoljno kamilice", kaže Bajsar i kategorično odbija insinuacije da se kamilica uvozi. "Nismo uvezli ni jedan jedini gram niti o tome razmišljamo jer kamilica iz Srbije i Crne Gore i BiH nije tako kvalitetna kao naša", rekao nam Bajsar i naglasio kako je jedini kriterij pri odabiru kooperanata bila kvaliteta proizvoda.
|
06.10.2005., četvrtak
Europa 1
|
Nizozemska
Godišnje mliječne kvote - 11mlrd. litara
Prosječna veličina "mliječne" farme - 59 krava
Prosječna cijena litre mlijeka - 30 centi
Poticaj po hektru kukuruza - 300 - 400€
(izvor: časopis "Mleko")
Stanje u Hrvatskoj je dakako lošije i mi se moramo dobro potruditi da bi se barem približili europskoj proizvodnji da bi, jednostavno, opstali.
U skladu s tim, naš ministar nam je ovih dana najavio smanjenje poticaja po kravi s 800 na 400 kn (poticaj za kukuruz je 800 kn/ha), te smanjenje krajnje cijene mlijeka, a koja bi bila oko 24 centa za litru.
Pošto nam je prosjek 3 krave po gospodarstvu, ministarstvo već drugu godinu provodi pompoznu akciju izgradnje novih farmi. Tako je u zadnje dvije godine izgrađeno desetak novih štala. I to je zasad najveći uspijeh resornog ministarstva.
Borba za mliječne kvote tek predstoje. Predviđa se da će biti veliki uspijeh ako se izborimo za kvotu od 750 mil. litara. Samo da podsjetim: to je oko 7% nizozemskih kvota (zemlja hrvatske veličine, ali s tri puta više stanovnika).
|
04.10.2005., utorak
RAČUNICA
|
Iz "Vicoteke Slavonije i Baranje"
Novinar agrarne rubrike u lokalnom slavonskom glasilu posjetio selo kako bi čitateljima mogao predstaviti naprednog poljoprivrednika Tunju Bičanića.
Dotični zemljodjelac jedini je i u svom kraju dao povjerenja uzgoju kamilice, pa je bilo zanimljivo čuti i čitateljstvu predstaviti njegovo ljekovito iskustvo. Uz ostala pitanja na temu spomenute biljčice, novinara sili osobito zanimale ratarove financijske poruke. To je, naravno, bilo jako važno čuti u interesuj širenja ljekovite biljke na parcelama ostalih poljoprivrednika.!
— Kako ste prošli financijski — bio je kratak i konkretan novinar.
— Pa, evo, da vam ukratko kažem — počeo je s odgovorom poljoprivrednik, tj. samo takva naivčina, što će se vidjeti iz drugog dijela odgovora — Od Poljoprivrednog kombinata uzeo sam sjeme, od Mjesne zadruga zemlju u zakup, u trgovini sam nabavio gnojivo i zaštitna sredstva, a banka mi je odobrila nekakav, bolje reći nikakav, kredit. Kad sam sve sabrao, pomnožio, podijelio i podcrtao mogu reći podmirio, kad je kombinat odbio svoj dio, a
trgovina i banka svoj, meni je ostao — MOJ!
|
01.10.2005., subota
Država bi nove farme, a svinjogojci propadaju
iz "Glasa Slavonije"
DONJI MIHOLJAC - "Dok država razmatra strategiju kako će se u Hrvatskoj sagraditi 540 novih farmi, svinjogojci u Osječko-baranjskoj županiji razmišljaju kako se riješiti svinja iz svinjaca i početi s nekom novom profitabilnijom proizvodnjom", izjavio je jučer predsjednik Udruge svinjogojaca Osječko-baranjske županije Nenad Milošević.
Premda u globalu pozdravlja ideju o jačem razvoju svinjogojstva u Hrvatskoj, Milošević smatra da nositelji tog projekta ne mogu biti privatni uzgajivači nego jedino veće tvrtke koje u svom sastavu imaju proizvodne kapacitete i širi prostor za plasman.
- Svoju trenutačnu situaciju 43 člana naša udruge, koji uzgajaju više od 600 krmača, opisuju samo jednom riječju - katastrofa! Sitniji uzgajivači svinja masovno rasprodaju svinje iz svojih svinjaca u nemogućnosti da prodaju ono što proizvedu i svakim nas je danom sve manje. Pa čak i mi koji smo do prije godinu-dvije prodavali godišnje po pedesetak nazimica, prošle i ove godine nismo prodali ni jednu ili samo nekoliko, jer za njih više nitko i ne pita zbog mesa iz uvoza koje je preplavilo police naših trgovina - ogorčen je Milošević, koji je probleme slavonsko-baranjskih svinjogojaca iznio i pred Savezom udruga svinjogojaca.
- Svi smo se složili da uopće nije problem podići kredit i sagraditi velike moderne svinjce za prihvat dvjestotinjak svinja, no riječ je o proizvodnji koja nema sigurno tržište, koja se nema kamo plasirati, a time ni sigurno zaleđe za vraćanje podignutih kredita - otvoreno kaže Milošević zaključivši kako nitko od svinjogojaca Slavonije i Baranje ne vidi ni jednu svijetlu točku u ovoj djelatnosti.
- Za svoja smo se prava dosad pokušali izboriti na sve moguće načine, no svi nas jedino glade po ramenu i sve se nastavlja po starom. Čini nam se stoga da ćemo vrlo brzo morati iskorisiti i posljednji adut u rukavu i izići na ulice kako bismo hrvatskoj javnosti ukazali na velike probleme u kojima se nalazi hrvatsko svinjogojstvo, a za koje nitko ne haje - zaključuje Milošević.
|
|
|
