Još samo petak pa produženi vikend... napokon... ovaj tjedan me ubija... dosadan je, al jakoo... Škola mi ubija kreativnost...
Rezime:
- Napravila sam dizaj za blog... kolko tolko uspiješno... ma bit će ok za početak, dok ne skužim sve... al ugl. sam zadovoljna
- Peticija za povratak scene ili bilo kojeg prostora od grada napreduje... to me bar malo veseli
Evo za više možete pogledati na ovoj stranici Prosvijed mladih
- Počela sam ići na satove akvarela koji mi se za divno čudo jako sviđaju... imamo dobrog učitelja... Lik je baš ok... onak stari
majstor akvarela i jako dobar umjetnik prije svega... dolazi svaku nedjelju iz Zagreba zbog nas u Karlovac....hmm...da
- Počela sam kužiti Colorizam... napokon mi je krenulo...
- Uspjela sam potvrditi jedinicu iz strukovnog predmeta, ali sam zato ispravila Trigonometriju!! Možda se čak izvučem s popravnog
ove godine, bilo bi u redu... khm...da
- Srela sam neke stare prijatelje koje nisam vidjela negdje 3 godine od kad sam se preselila s Dubovca. Pozdrav Kiari i Kristini!
- Uspjela sam natjerati rasku da prstom piše po ploči... khm...da... Naime bila sam redar i cura koja je inaćE samnom je bila u Zg-u,
pa sam bila sama redar... Ugl. ponestalo je krede... A imali smo blok sat matematkike (raska)... I sad ona "E sad dalje zahvalite
redarima na vidljivosti" i svi pogled u mene... Ono koda sam ja kriva šta je ona sjebala sve krede... ono pade joj kreda na pod i
ova stane na nju... da divno... I dobro i ja sad krenem po kredu i ovi svi moji kao daj nemoj, daj je pitaj prvo... ja onak...
ajd ok... "Profesorice jel mogu po kredu?" onak OMG... al ok... ona "Neznam" i počne se hihotati onak ko vještica... JA "???"
Ovi moji me počnu nagovarati kao da odem... i ništa ja krenem... kaj ću sad... I ova se počne derati na mene "Tko je tebi reko da
smiješ po kredu!! Ja nisam!!" Ja onak " Pa rekli ste NEZNAM..." i ova se počne onak grohotno smijat.. koda je s metle sišla...
khm...da... i namjerno me nije htjela zapisati nego je PAZI sad... cijelih 45 minuta pisala s prstom po ploči... ono.... OMG ...
praktički je močila prst u spužvu i pisala po ploči... i sad nek mi netko kaže da je moja škola normalna...
Toliko o tjednu... Još moram za sutra štrebati povijest... i moram na koncert u 20:00 neki orkestar u Zorin domu, pa u Ziher... nisam dugo bila... Eto toliko od mene ... Vidimo se u petak kod zida, za sve koji se nađu tamo See ya!! A onda svi na konc. od Carl Huntera... napokon neki Undergraund bend... niceee... i nastupaju i Me as Well ! Znači svi u Coyote bar u 22h, ulaz slobodan... See ya!!
Evo nekih fotki... sa prosvjeda...
Evo nemam baš neke inspiracije za pisanje ili slično... Pa evo.. Da vam predstavim moj novi dizajn... i to moj!! Jeiii... Pošto Amy više nema... evo...
Slika iznad ili vam logo bloga je moj fotografski uradak, kasnije prerađen u photoshopu... (suha ruža, gitara i moja paleta i kist)... Kratko opisuje moj život i zanimanja... eto... a logo na desnoj strani bloga je moj crtež i glavni lik mog budućeg stripa... Black Rose Warrior Princess .... O tome ću još kasnije pisati... i tako... eto... Zanima me vaše mišljenje.... Pa KOMENTIRAJTE!! Pozzzzz i do lsljedećeg posta
Dakle Amy me napustila... Sad je ovo samo MOJ blog!! eeeeeee da... Ugl. tako da ću nakon ovog tjedna kad uhvatim vremena i to srediti... i urediti po mom ukusu i napokon napraviti taj dizajn... arrrrr....da....
Jučer je bilo otvorenje izložba za sve koji ne znaju!! Pod nazivom Punk´s not dead jeiiii... Ono kaj su se ovi naši " prodavali za FAF " c c c
U glavnim ulogama prodanih duša : Maja, Tin, Paul, Suča, Matta, Andy & Bero
Dakle svi na izložbu!! Gradska knjižnica!!
Anywhy... evo par slika od jučer... A ako se želite trgati od smijeha onda produžite na Sučin blog !! Ima lijepi filmić!! LOL...
Dakle... Krenuli smo iz svoje "voljene" škole na izložbu, ali smo prvo morali čekati gimnazijalce... aaaaa...da
Evo Sabine
Svi čekamo Moniku... khm...da... BERO & ANDY
Evo i Monike!!
Evo napokon na izložbi... nicee!!....
Ekipa!! hehe... TIn, Bero & Andy...
Suča! and his "napušeni zeko smajl!!"
Sabina again!
Ja sam najveći FAN! Hehe Andy mi je reko da ih sad moram autograme tražiti... pa evo...
I naša načitana Nevi(e)na! Kao mora nešto čitati za maturu..kaj ti ja znam...
Eto ljudi... ne da mi se više slika stavljati... Vidjamos in FAF... idem ja ispravljati komade
Da,da..... istina je.....
Nakon dugog izbivanja na blogu odlučila sam napraviti svoj blog. A Ivi je taj rastanak teško pao pa me zamolila da napišem ovaj oproštajni post. Zbogom Iva i ti ćeš meni faliti...............................................................................NOT.............. LOL....
Šalim se!!!
Evo ova pjesma je posvećena tebi-LOL
Ljudi vidimo se...
Ako me netko poželi tu i tamo posjetiti možete me naći na adresihttp://illusionofwind.blog.hr/
Baš mi je nekak lijepo ova dva dana... nakako... mirno... Danas sam se digla oko 7 , obukla trenirku, uzela mp3 i šiltericu i otišla trčati na Koranu... Onak prejebeno... Jutro, nigdje žive duše... sve je mirno i tiho... samo sunce i rosa... Nakraju sam otišla do Satrog Koranskog mosta i legla i upijela zrake sunca.... Skoro sam zaspala... Onda sam još pol sata buljila u vodu i udisala sviježi zrak... onak niceee...
Dobro da kad sam se vratila doma sam malo gutala tablete da ne dobim upalu mišića, ali ako to izuzmemo, bilo je lijepo...
Ništa... Uživajte koliko je još ostalo... a onda opet u zatvore... khm..da
Hmmm... nema mi staraca cijeli vikend!!! Party!!! Uoće ne moram doć doma... ono dođem doma u 12 i javim se na telefon i odem nazat van... He-he... Nicee...
Jučer smo Dac, Monika, Đac i ja išli FAF-ati kod mene... onak... aaaaaaaa... al ok... Prvo smo otišli na benzinsku i nakupovali FAF, a onda smo se ja i Monika na pol puta vračale po čips... i tako... odnjeli mi to sve kod mene... i Đac kao negdje nestane, išo se kao nać s curom i tako mi počeli bez njega... i tako mi FAF-amo kad ono Monika "Ajmo gledati Madagaskar!! " daj ajmoooo--- a ja onak... ajdee ne.. i nakraju je monika ležala na mom krevetu s pivom i umirala od smijeha i gledala Madagaskar.. dok smo mi vegetirali.... ono OMG Onda smo počeli gledati Muju i Hasu i onda smo se kidali od smijeha na svaki kadar jer smo već bili u FaF-u i pol i tako.... A vrhunac večeri je bio moj odlazak po Đaca... onak lijevo desno lijevo desno... I dobro... našla ja Đaca i idemo mi tako zgradom kad ono ugase se svijetla... a ja sad pametna... "Nema veze brojat ćemo stepenice, ima ih 8!" I super i brojim ja tako i zabijem se u neka vrata od nekog lika... i onda smo bježali po stepenicama na zadnji kat da nas lik ne skuži... a baš je bilooo foraaaaa.... khm...da
Tak smo se lijepo ufafali da smo zaboravili otić van.. pa smo oko pol 1 krenuli van, došli do Zihera u kojem by the way nije bilo nikoga osim nekakvih starkelja... i onda smo ok 2 kad se ziher zatvorio otišli doma... onak beeeezzzzvezzzzeeeee....
Al ok... zato danas idemo u FAF.. jeiii na Koranu... ak me tko treba... tam negdje uz vodu sam... weee... eto ljudi pozzzzz....
Možda nam zatvore pivovaru !! A to znaći da nema ni dana Piva... Skupljajte boce za uspomenu... ja se trudim skupiti što više
POZzzz
Holy Beer!!
Isus je legenda. On je pravi metalac. Ono fura duuugu kosu, nosi spikove na glavi i još puši svetu tolju i pije pivu... pa di ćeš bolje i fura haljinu. Pa on je začetnik trendova! Hmmmm... a i zalaže se za mir u svijetu, a možda je ipak Hippy... neznam... ali u svakom slučaju je legenda!!
Hej Evo me... nakon duuugo vremena... Ovaj tjedan sam bila na praksi pa nisam mogla na net. Danas mi je napokon završila praksa... Aaaaaaaaa... Zadnji dan!! Bila sam u Hotelu Europa... onak ok... Ima lift, pa smo se vozikali i Monika je uspijala zaglaviti lift i takoo...
Dakle danas je vrlo važan i tužan dan... Na današnji dan je nestala još jedna rock ikona... Legenda! Ali još uvijek živi u sjećanjima generacija i generacija.. Danas je 13. obljetnica smrti Kurt Cobaina! Pa evo nešto iz njegovog dnevnika koje je pisao... May he R.I.P. ...
"Volim punk rock. Volim cure s čudnim očima. Volim droge (ali moje tijelo i um ne dopuštaju mi da ih uzimam). Volim strast. Volim odigrati pogrešnu kartu. Volim vinil. Volim se osjećati krivim zato što sam bijeli američki muškarac. Volim spavati. Volim izazivati male pse koji glasno laju u parkiranim autima. Volim učiniti da se ljudi osjećaju sretnima i nadmoćnima zbog svog reagiranja na moj izgled. Volim imati jaka mišljenja koja ne potkrepljuje ništa osim moje iskonske iskrenosti. Volim iskrenost. Nemam dovoljno iskrenosti. Volim se žaliti i ne činiti ništa da napravim stvari boljima. Volim optuživati generaciju mojih roditelja za to što su došli tako blizu društvene promjene, a onda odustali nakon nekoliko uspjelih pokušaja od strane medija i vlasti da se ocrni pokret time što će se koristiti Manson i drugi 'predstavnici' hipija kao propagandni primjeri da su oni samo nedomoljubni, komunistički, sotonistički, neljudski bolesnici, pa su onda baby-boomeri postali krajnje konformistički yuppijevski licemjeri koje je neka generacija ikad dala." (Zapisano na početku dnevnika, krajem osamdesetih).
Nekako se osjećam mračno pišući o sebi ovako kao da sam američka pop-rock ikona - polubog ili, po vlastitom priznanju, proizvod korporacijski upakiranog buntovništva, ali sam čuo toliko suludo preuveličanih priča ili izvještaja mojih prijatelja i pročitao sam toliko patetičnih drugorazrednih frojdovskih procjena iz intervjua od mog djetinjstva do sadašnjeg stanja moje osobe kako sam ja notorno sjebani herionski ovisnik, akloholičar, samouništavajući, a ipak preosjetljiv, krhak, lomljiv, tih, narkoleptičan, neurotičan mali popišanac koji će se svakog časa overdozirati skočiti s krova raznijeti si glavu ili svo troje odjednom. Ma daj BOOOOŽE, ne mogu podnijeti uspjeh! Uspjeh! I osjećam se tako nevjerojatno krivim! Zato što sam napustio svoje prave suborce koji su posvećeni koji su ono u čemu smo bili do prije par godina. A za 10 godina kad NIRVANA bude zapamćena koliko i Kajagoogoo taj isti mali broj dolazit će nas slušati na gažama ponovnog okupljanja čiji sponzor će biti Depends pelene, debeli ćelavi a još pokušavaju RAWK-ati u zabavnim parkovima. Nedjeljna popodneva: lutkarska predstava, vrtuljak i Nirvana (...) Nadam se da ću umrijeti prije nego što postanem Pete Townshand. (Nikad objavljeno otvoreno pismo fanovima Nirvane iz 1994.).
Evo od dana kad je nađen mrtav u stanu...pa nešto malo više... recimo dokumentarac...