Kad su Herodu donijeli vijesti o posjeti urskih svećenika Betlehemu, Herod je pozvao ove Kaldejce da ga dođu posjetiti. Podrobno ih je ispitao o novom “kralju Židova,” premda mu nisu pružili mnogo informacija objasnivši da je dijete pripadalo ženi koja je s mužem došla u Betlehem da se prijavi na popis pučanstva. Kako nije bio zadovoljan s ovim odgovorom, Herod ih je poslao s novčanom nagradom da nađu dijete kako bi mu i on mogao iskazati poštovanje (oni su smatrali da će ovo novo kraljevstvo biti duhovno a ne zemaljsko). Ali kad se mudraci nisu vratili, Heroda je počela izjedati sumnja. Dok je po glavi prevrtao sve ove događaje, doušnici mu doniješe podrobne vijesti o skorašnjim događajima u hramu, priloživši dijelove Šimunove pjesme koja je pratila Isusovo ceremonijalno iskupljenje. Ali doušnici su izgubili traga Josipu i Mariji i Herod je bio jako ljut što mu nisu bili u stanju reći gdje se dvoje uputilo s djetetom. Herod je zatim je poslao doušnike da nađu Josipa i Mariju. Saznavši o potrazi za nazaretskom obitelji, Zakarije i Elizabeta su se držali podalje od Betlehema. Djetešce je bilo sakriveno kod Josipovih rođaka.

Josip se bojao tražiti posla i njihova mala ušteđevina je svakim danom postajala sve tanja. Prilikom ceremonijalnog očišćenja, Josip se smatrao dovoljno siromašnim da ponudi u ime Marijinog očišćenja dva mlada goluba, što je bilo u skladu s Mojsijevim nalogom za siromahe.

Kako nakon više od godinu dana uzaludnog traganja Herodove uhode nisu bile u stanju naći Isusa i kako je dijete još uvijek moglo biti u Betlehemu, Herod je izdao naredbu da se sistematski pretresu sve betlehemske kuće i pobiju sva muška djeca ispod dvije godine. Herod se nadao da će tako osigurati djetetovu smrt i uništiti budućeg “kralja Židova.” I tako je u judejskom Betlehemu u jednom danu ubijeno šesnanestoro muške djece. Treba imati na umu da su i u samoj Herodovoj obitelji i na njegovom dvoru spletke i ubojstva su predstavljale normalnu pojavu.

Ovaj pokolj djece se odigrao sredinom listopada 6. godine pr. K., kad je Isusu bilo malo više od godinu dana. Ali i među samim Herodovim poslanicima i dvoranima bilo je onih koji su vjerovali u u dolazak Mesije i jedan od ovih vjernika, nakon što je saznao o naredbi da se pobiju betlehemska muška djeca, saopćio je ovu vijest Zakariju koji je smjesta poslao glasnika Josipu i noć prije ovog pokolja Josip i Marija su s djetetom napustili Betlehem uputivši se prema Aleksandriji u Egiptu. Kako ne bi privukli ničiju pažnju, putovali su sami s djetetom. Do Aleksandrije su stigli zahvaljujući Zakarijevoj novčanoj pomoći i Josip je tamo bio u stanju raditi u struci dok su Marija i Isus boravili kod imućnog člana Josipove obitelji. U Aleksandriji su se zadržali dvije godine ne vraćajući se u Betlehem sve do Herodove smrti.

Izvor: Knjiga Urantije