OPSA blog

Državni tajnik MORH-a Pjer Šimunović sudjelovao je na 46. Münchenskoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu (Njemačka), od 5. do 7. veljače 2010. godine.

Teme ovogodišnje konferencije bile su budućnost europske i globalne sigurnosti, budućnost kontrole naoružanja i Sporazum o neširenju oružja za masovno uništenje, regionalna sigurnost na Bliskom istoku, startegije i misiije NATO-a u budućnosti, kao i o strategiji za Afganistan.

Münchenska konferencija o sigurnosti već desteljećima okuplja vodeće dužnosnike iz područja sigurnosti iz cijelog svijeta, a glavne teme vezane su za sadašnje i buduće globalne sigurnosne izazove.

Uz državnog tajnika Pjera Šimunovića, na 46. Münchenskoj konferenciji nazočio je i vojni predstavnik RH pri NATO-u general bojnik Drago Lovrić.

Zapad odbacuje iranske izjave o rješavanju nuklearnog spora

Tvrdnje Irana da je blizu sporazuma o nuklearnom programu tek trebaju biti potkrijepljene konkretnim akcijama, ocijenili su dužnosnici zapadnih zemalja u subotu na Münchenskoj konferenciji.

Dužnosnici SAD-a i europskih zemalja odbacili su izjavu iranskog ministra vanjskih poslova Manušera Motakija od petka da se Teheran "približava konačnom sporazumu". Motaki je izaslanicima izjavio da je Iran "ozbiljan" glede postizanja napretka istaknuvši da je iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad ranije ovog tjedna sugerirao da će konačno pristati na izvoz znatne količine urana za obradu.

Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle, čija se zemlja pridružila stalnim članicama Vijeća sigurnosti UN-a u pregovorima s Teheranom je, međutim, odbacio Motakijeve izjave kao već poznate. On je rekao da je Iranu upućen razuman prijedlog za rješavanje spora.

"Ako nema nečeg više od onog što čuli jučer onda, nažalost, moramo reći da to nije nova transparentnost", rekao je Westerwelle. "Ne znači da je došlo do promjene. Takvo je stanje i s njime se moramo suočiti".

Motaki se iza zatvorenih vrata na marginama konferencije sastao sa čelnikom Međunarodne agencije za atomsku energiju Yukiyom Amanom no nije poznato je li ponudio išta novo u vezi s prijedlogom za rješavanje iranskog nuklearnog pitanja.

Savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD-a James Jones govorio je o ustrajnom iranskom "prkošenju" zahtjevima zapada da zamrzne svoj programa obogaćivanja urana. On je rekao da pregovarači nastoje uvjeriti Iran da promijeni smjer. "Nismo vidjeli naznake da da je to sada spreman učiniti", rekao je.

Jones je naglasio da Iranu istječe vrijeme prije no što će Vijeće sigurnosti razmatrati nove sankcije.

Njemački ministar obrane Karl-Theodoo zu Guttenberg odbacio je Motakijeve izjave kao "očito dobivanje na vremenu".

Unatoč razgovorima o sankcijama Kina se nastavila opirati tom smjeru. U petak je kineski ministar vanjskih poslova Yang Jiechi sudionicima konferencije rekao da Kina vjeruje u strpljenje i da su potrebni daljnji diplomatski napori.

EU-ova povjerenica za vanjske poslove Catherine Ashton rekla je da "se slaže s kineskim ministrom vanjskih poslova da mogućnosti dijaloga nisu iscrpljene, ali je za dijalog potrebno dvoje".

Manušer je izjavio u petak kako Iran vidi dobre izglede za zaključenje dogovora sa svjetskim silama o razmjeni svog slabo obogaćenog urana za visoko obogaćeno gorivo koje se može koristiti u reaktoru za proizvodnju medicinskih izotopa.

"Ja osobno vjerujem da smo stvorili pogodan teren za takve razmjene u ne tako dalekoj budućnosti", rekao je Motaki na konferenciji.

Westerwelle za "europsku vojsku" pod punim parlamentarnim nadzorom

Šef njemačke diplomacije Guido Westerwelle rekao je u subotu na sigurnosnoj konferenciji da je "dugoročni cilj osnivanje europske vojske pod punim parlamentarnim nadzorom", dok se ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zauzeo za prevladavanje "blokovskog pristupa", prenose agencije.

"Dugoročni cilj je europska vojska pod punim parlamentarnim nadzorom", izjavio je Westerwelle.

"EU mora odigrati svoju političku ulogu kao svjetski čimbenik" i "reagirati suptilno i brzo" na međunarodne krize, naglasio je on. "Želimo odlučno europsko upravljanje krizom", dodao je Westerwelle, prenosi AFP.

Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov rekao je da Europa i SAD trebaju prevladati svoj "blokovski pristup" sigurnosti temeljen na NATO-u, te da bi se umjesto toga trebao prihvatiti ruski prijedlog stvaranja novog sigurnosnog sustava.

Rusija je pozvala na stvaranje novog sigurnosnog sporazuma kako bi se spriječilo da "jedna zemlja ojača svoju sigurnost nauštrb druge zemlje", prenosi agencija dpa.

Lavrov je kazao da se po završetku Hladnog rata pojavila mogućnost da Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS), u kojoj se nalaze i SAD i Rusija, postane glavna sigurnosna organizacija u Europi.

"Nažalost, ta je prilika propuštena, a izabrana je politika širenja NATO-a, čime je Europa podijeljena", rekao je Lavrov. Rusija je istovremeno otvorila novo poglavlje odnosa s NATO-om odobrenjem Nove vojne doktrine po kojoj je širenje NATO-a proglašeno prijetnjom nacionalnoj sigurnosti Rusije!

Westerwelle je također kazao da je Lisabonski ugovor "otvorio novo poglavlje" Europske unije, "demokratskije i parlamentarnije" ali "ne predstavlja završetak već početak".

"Tim se ugovorom ocrtava politika sigurnosti i zajedničke obrane" te "njemačka savezna vlada želi nastaviti tim putom", istaknuo je on.

Westerwelle je govorio u prisustvu Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove Catherine Ashton koja je dosad bila rezervirana i suzdržana glede budućeg razvoja obrane u Europi.

Ashton: Europa mora povećati svoj utjecaj u svijetu

Europska unija mora spojiti svoju "tvrdu i meku silu" i preuzeti odgovornost i pred svojim vratima i u najudaljenijim točkama svijeta, rekla je u svom prvom velikom govoru o sigurnosnoj politici nova povjerenica EU-a za vanjsku politiku, Catherine Ashton.

Zadaća Catherine Ashton je da EU-u osigura veći utjecaj u globalnoj diplomaciji a njen govor na konferenciji predstavio je njenu viziju spajanja vojnih, diplomatskih i civilnih instrumenta Unije.

"Moramo mobilizirati sve naše poluge utjecaja, politička, gospodarska oruđa uz ona za nadziranje društvenih i vojnih kriza, u podršci jedinstvenoj političkoj strategiji", rekla je Ashton.

Ashton za zadaću ima okupiti sve članice EU-a u koherentnijem odgovoru na prijetnje kao što su terorizam, organizirani kriminal, nestašice energije i ilegalna imigracija.

"Mnoge od tih prijetnji su međusobno povezane. Moramo utvrditi veze i onda odrediti i provesti sveobuhvatne strategije", rekla je.

Ashton je u subotu također rekla da Europska unija želi da se elitnim svjetskim skupinama zemalja koje donose odluke pridruže i rastuće sile poput Kine, Indije i Turske.

Kina, Indija, Južna Afrika, Brazil, Meksiko i Turska su "veliki politički i sigurnosni protagonisti sa sve većim političkim utjecajem", naglasila je Ashton i pozvala da se ta činjenica brzo usvoji. "Europski odgovor trebao bi biti velikodušniji u davanju mjesta za glavnim stolovima globalne politike, od početak kada se formiraju strategije, ne samo kada su potrebna sredstva za njihovu provedbu". Istovremeno bi te zemlje zauzvrat trebale dati "pošten doprinos" svjetskoj sigurnosti i miru, istaknula je.

Rasmussen za partnerstvo NATO-a s Kinom i Indijom

NATO mora pokrenuti sigurnosno partnerstvo s rastućim silama kao što su Kina, Indija i Pakistan ako želi biti u stanju svojim članicama jamčiti sigurnost, rekao je čelnik NATO-a u nedjelju na konferenciji o sigurnosti.

Prijetnje Europi i Sjevernoj Americi dolaze iz mnogih dijelova svijeta, a NATO će moći odgovoriti na njih na primjeren način samo ako bude u stanju stvoriti "snažniju i sveobuhvatniju koaliciju za sigurnost u čijem će središtu biti Sjevernoatlantski savez", rekao je glavni tajnik saveza Anders Fogh Rasmussen.

"Kakva bi bila šteta ako Kina, Indija, Pakistan i druge zemlje razviju bliže veze s NATO-om? Biti će samo koristi u smislu povjerenja i suradnje", rekao je Rasmussen.

Zamisao koju je Rasmussen predstavio jest uspostava trajnog sustava u kojem bi glavni svjetski protagonisti mogli raspravljati o sigurnosnim problemima i strategijama. Inicijativa bi čak mogla voditi i zajedničkoj obuci ili planiranju.

"Uz nekoliko iznimaka, razni dijelovi međunarodne zajednice koji provode mirovne operacije još uvijek ne vježbaju zajedno, mi zapravo ni ne planiramo zajedno, nismo združeni na terenu... Za prekid te rascjepkanosti bit će potrebna prava kulturna revolucija", kazao je Rasmussen.

On je također rekao da postoji "područje daljnjeg ruskog angažmana" u misiji NATO-a u Afganistanu sugerirajući da bi Rusija, primjerice mogla za afganistanske snage osigurati helikoptere, obuku i zamjenske dijelove za njih.

Istovremeno, rekao je, savez će morati izmijeniti svoje sustave obrane kako bi se nosili s "asimetričnim" prijetnjama poput terorizam, gusarstva i kibernetičkog ratovanja.

"Pristupi iz prošlih doba više ne funkcioniraju: statične vojske teških oklopa neće dojmiti teroriste, gusare i hackere", ocijenio je.

Ovo je 1599. blog post na OPSA blogu