Vrijeme za Međunarodni sud pravde
Iz tjedna u tjedan, mjesecima, okreće se začarani krug blokade nastavka hrvatskih pregovora s EU, od strane službene Ljubljane. Tako je propao i nedavni kompromisni prijedlog Ollija Rehna.
Bilateralni problem izazvan od strane Slovenije, postao je problem širih razmjera koji ugrožava kredibilitet cijele Unije. Desetak puta ponovljeno mišljenje Predsjednika Republike Hrvatske, Stjepana Mesića, kako se spor treba rješavati na Međunarodnom sudu pravde, sada se mora vratiti na pregovarački stol! Nemoguće je očekivati od Hrvatske da jedina radi kompromisne pomake, kada je jasno da se stajalište službene Ljubljane ne mijenja. De facto, Slovenija je ostala pri prvotnom, pa čak i povećala zahtjeve, dok je Hrvatska u maniri dostojnom našeg starog kontinenta radila kompromisne pomake i iskazivala želju za zajedničkim rješenjem. Takva je situacija utvrđena od brojnih međunarodnih faktora. Neki su reagirali, i to prilično uočljivo za diplomaciju, poput SAD-a. I u samoj Sloveniji mnogi počinju kritizirati politiku prema Hrvatskoj, pa čak i neki mediji, to jedino ne primjećuje službena Ljubljana, Vlada predvođena Borutom Pahorom. Slovenija je ulaskom u Uniju vrlo brzo postala zvijezda proširenja. Zemlja koja je dokazivala da je napredak, kako gospodarski tako i politički, itekako moguć. Slovenija je bila najsjajnija nova zvijezda EU-a. No, sjaj se brzo počeo gubiti. Sada se čini kao da Slovenija ne želi Hrvatsku u Europskoj uniji. Politika službene Ljubljane izgleda kao da pripada negdje drugdje, bilo gdje, samo ne u Europu! Sve to šteti bilateralnim odnosima dvaju nekada izrazito dobrosusjedskih zemalja, odnosima među građanima dvaju zemalja, ali i cjelokupnom projektu Europe. Od Hrvatske se više ne može očekivati. Veći ustupci od do sada napravljenih doveli bi do unutrašnjih problema, a poslali bi i vrlo nepovoljnu poruku ostatku regije. Najbolje što Hrvatska može učiniti u ovome trenutku je jasno reći kako je došao krajnji trenutak za rješavanje problema na Međunarodnom sudu pravde. S druge strane, treba ponavljati poruku koju je predsjednik hrvatske Vlade Ivo Sanader već ranije izvrsno odaslao. Kako Hrvatska neće blokirati svoje susjede zbog bilateralnih problema na putu u euroatlantske integracije. Uostalom, zašto i bi, ulazak Hrvatske u Uniju uz nas najviše koristi upravo našim susjedima, pravilo je to koje bi vrijedilo i sutra, kada bi Hrvatska bila članica EU-a. Denis Avdagić, Euroatlantski tjednik (ET/OPSA) Napomena: Kako bi besplatno primali Euroatlantski tjednik, dovoljno je na web stranici www.opsa.hr (ispod lijevog izbornika) upisati e-mail adresu na koju želite primati OPSA biltene. |
Studeni 2011 (1)
Rujan 2011 (1)
Kolovoz 2011 (1)
Lipanj 2011 (1)
Svibanj 2011 (5)
Travanj 2011 (5)
Ožujak 2011 (10)
Veljača 2011 (12)
Siječanj 2011 (11)
Prosinac 2010 (28)
Studeni 2010 (25)
Listopad 2010 (14)
Rujan 2010 (11)
Kolovoz 2010 (1)
Srpanj 2010 (22)
Lipanj 2010 (40)
Svibanj 2010 (33)
Travanj 2010 (30)
Ožujak 2010 (48)
Veljača 2010 (72)
Siječanj 2010 (38)
Prosinac 2009 (44)
Studeni 2009 (66)
Listopad 2009 (64)
Rujan 2009 (69)
Kolovoz 2009 (33)
Srpanj 2009 (51)
Lipanj 2009 (56)
Svibanj 2009 (53)
Travanj 2009 (71)
Ožujak 2009 (96)
Veljača 2009 (86)
Siječanj 2009 (59)
Prosinac 2008 (72)
Studeni 2008 (46)
Listopad 2008 (53)
Rujan 2008 (60)
Kolovoz 2008 (46)
Srpanj 2008 (41)
Lipanj 2008 (78)
Svibanj 2008 (69)
Travanj 2008 (91)
Ožujak 2008 (130)
Veljača 2008 (35)
Siječanj 2008 (11)
Prosinac 2007 (7)
Studeni 2007 (8)
Listopad 2007 (6)