OPSA blog

Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u petak popodne da se protivi mogućem referendumu o članstvu Hrvatske u NATO-u jer bi Slovenija mogla kasniti u slanju protokola o ulasku Hrvatske u NATO, a svoje je protivljanje održavanju referenduma izrazio i bivši premijer Janez Janša.

Slovenski parlament u ponedjeljak je velikom većinom glasova ratificirao protokol o ulasku RH u NATO, a planirano je da se SAD-u, kao depozitaru Atlantskog ugovora, do kraja ožujka pošalju ratificirani protokoli svih zemalja članica, kako bi Hrvatska i Albanija na sastanku na vrhu NATO-a u Strasbourgu i Kehlu početkom travnja mogle sudjelovati kao punopravne članice.

"Protivim se referendumu", izjavio je Pahor novinarima koji su pratili njegov posjet znanstvenom Institutu "Jožef Štefan" u Ljubljani, prenijela je Slovenska novinska agencija STA.

Bivši slovenski premijer Janša izjavio je u petak na večer za POP-TV da su inicijative da se održi referendum o ulasku Hrvatske u NATO štetne, te je pozvao predlagače da o toj ideji "još jednom dobro razmisle".

"Iako su takve inicijative legitimne, mislim da je referendum nepotreban i pozivam predlagače da još jednom o tome dobro promisle", izjavio je Janša.

"Referendum bi naštetio našem nacionalnom interesu, a u ovom trenutku to je u prvom redu interes da se riješi granično pitanje s Hrvatskom", izjavio je Janša.

Kako je javila POP-TV, ovih su dana mnogi veleposlanici zemalja članica NATO-a, koji su akreditirani u Ljubljani, "lobirali" da Slovenija na summitu u travnju omogući ulazak Hrvatske, a među njima, navodi POP-TV, i američki veleposlanik.

Premijer Pahor je isto tako rekao da, ako se i dogodi procedura zbog koje bi kasnilo slanje ratifikacijskog protokola, vjerodostojnost Slovenije, odnosno ugled države među partnerima u Savezu, ne bi bili ugroženi.

Kako je pojasnio, referendum je legitimno pravo njegovih pokretača po slovenskom ustavu, a državna politika već je obavila svoju zadaću potvrdivši protokol o ulasku Hrvatske u NATO u parlamentu i to velikom većinom glasova.

"Bude li referenduma i Slovenija propusti ciljni datum, vlada i snage koje podupiru ratifikaciju potrudit će se da javnosti protumače zašto je važan pozitivan ishod te da se ne radi o tome da branimo hrvatske interese, nego interese Slovenije i interese NATO-a", rekao je Pahor, prenosi STA.

Prijedlog da se održi referendum, na kojemu bi se pokušala odbaciti ratifikacija koju je donio parlament u petak ujutro, dao je predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič. On je naime u zakonodavnu proceduru uložio prijedlog zakona o referendumu na kojemu bi Slovenci odgovarali na pitanje "Jeste li za to da stupi na snagu zakon o ratifikaciji hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO koji je u parlamentu već prihvaćen?"

Predsjednik parlamenta Pavel Gantar izjavio je da će po zakonskim propisima u roku od sedam dana sazvati izvanredno zasjedanje na kojemu bi se odlučivalo o Jelinčičevu prijedlogu, ali je unaprijed naglasio da nema izgleda za uspjeh jer bi ga trebalo poduprijeti više od polovice zastupnika. Kad se glasovalo o ratifikaciji u ponedjeljak, samo se 11 od 90 zastupnika usprotivilo ulasku Hrvatske u NATO, a svi ostali su glasovali za ratifikaciju.

No Gantar je u izjavi novinarima u povodu Jelinčičeva prijedloga upozorio da je u vezi s mogućnošću da Slovenija zakasni sa slanjem ratifikacijskog ugovora NATO-u mnogo "opasnija" inicijativa predsjednika udruge "25. lipnja 1991" Marjana Podobnika.

Riječ je naime o mogućnosti da se referendum s istom temom sazove građanskom inicijativom i na osnovi Zakona o narodnoj inicijativi.

Po tom zakonu neki zakonski akt, koji je u parlamentu već donesen, može se dovesti u pitanje ako predlagači u roku od sedam dana pošto je izglasan u parlamentu prikupe 2500 zahtjeva za održavanje tzv. naknadna zakonodavnog referenduma. Ako uspiju, parlament im mora odrediti rok za prikupljanje još 40.000 potpisa da se raspiše referendum.

Gantar je upozorio da bi već predaja 2500 potpisa mogla biti kobna jer bi se predlagačima dodijelio rok od 40-ak dana da prikupe još 40.000 potpisa. Tada bi, bez obzira na to bi li ih prikupili, inicijatori uspjeli u namjeri da "miniraju" pristup Hrvatske NATO-u. Slovenija naime u tom roku ratifikacijski protokol ne bi mogla poslati u Washington jer on prije kraja referendumske procedure ne bi bio na snazi.