OPSA blog

Povodom potpisivanja pristupnih protokola glavni tajnik NATO-a Jaap de Hoop Scheffer dao je intervju za Hrvatsku televiziju.

HTV: NATO je postigao dogovor prema kojem Albanija i Hrvatska ulaze u Savez za manje od godine. Kako ta odluka utječe na Savez i koje će to pogodnosti donijeti hrvatskim građanima?

Scheffer: To je važan događaj. Prije svega, naglašavam da je put do članstva u NATO-u dug i zavojit. Zahtjeva reforme i prilagodbu. Stoga činjenica da je Hrvatska dobila pozivnicu znači veliku prekretnicu ne samo za Hrvatsku nego i za NATO. Isto vrijedi i za Albaniju. Hrvatska je već pokazala svoju predanost sudjelovanjem u NATO-ovoj operaciji ISAF u Afganistanu. Reforme se moraju nastaviti. Potpisivanje pristupnih protokola ne označava kraj puta. No ako ništa ne prođe po zlu, a vjerujem da neće, Hrvatska bi mogla uskoro ući u NATO. Nadam se da će to biti na NATO-ovu proljetnom summitu iduće godine.



HTV: Što još Hrvatska treba učiniti da postane punopravna članica NATO saveza?

Scheffer: Treba nastaviti provoditi reforme. Predsjednik Mesić i premijer Sanader tvrde da Hrvatska ne provodi reforme radi članstva u NATO-u, nego radi vlastite dobrobiti. Hrvatske je vlada smatrala da su reforme potrebne. Dakle, treba nastaviti provoditi reforme. To ne prestaje potpisivanjem pristupnih protokola. Važno je da potpora javnosti ostane na visokoj razini. Hrvatska je imala probleme s tim, ali je mnogo već učinjeno. Proces se treba nastaviti, ali ja sam optimist.

HTV: Rekli ste da bi prije službenog ulaska u NATO protokol trebalo ratificirati svih 26 zemalja članica. Hrvatska strahuje da bi zbog neriješenih pograničnih pitanja Slovenija mogla usporiti taj proces. Kako bi na to mogle reagirati ostale zemlje članice?

Scheffer: Ne otvarajmo tu raspravu. Iskreno smatram da to nije pravi pristup. Postoji jasan proces ratifikacije. Neću komentirati ono što NATO smatra bilateralnim pitanjem između Slovenije i Hrvatske. Ne otvarajmo tu raspravu. Uvjeren sam da će ratifikacije biti. Premda ne znamo koliko će vremena za to trebati.

HTV: Više od 60 posto hrvatskih građana podupire ulazak Hrvatske u NATO. Hrvatski vojnici sudjeluju u misijama NATO-a. No javnost zanima što će se dogoditi kad strani vojnici dođu u hrvatske gradove. Hoće mi morati poštovati hrvatske zakone?

Scheffer: Strani vojnici neće dolaziti u hrvatske gradove kako vi kažete. NATO ne kreće u akcije kad zemlje poput Hrvatske uđu u Savez. NATO-vi vojnici neće iznenada pohrliti u Hrvatsku. No postoje tzv. Sporazumi o statusu, SOFA. Hrvatski građani mogu biti sigurni da vodimo računa o tome. Nemojte očekivati NATO baze i rijeke vojnika. Možda će doći na odmor kao civili u većem broju. Tko ne bi želio vidjeti ljepote hrvatske obale, ljepote Dubrovnika i drugih hrvatskih gradova? Možda će doći na odmor, ali sigurno ne u odorama.

HTV: Hrvatska ulaže u svoju vojsku. Pregovara se o nabavi bojnih zrakoplova i tenkova. Imate li kakvih savjeta glede toga?

Scheffer: Ja nemam, ali ima NATO. Čim Hrvatska pristupi NATO-u, bit će uključena u NATO-ove procese planiranja. Članice NATO-a surađivat će s hrvatskim kolegama. NATO može dati savjet, ali Hrvatska donosi konačnu odluku kao suverena država. Hrvatska će ostati suverena i nakon ulaska u NATO. Prednost članstva u NATO-u jest sudjelovanje u odlukama. Odluke o ulaganju u Hrvatskoj donosit će se imajući na umu da je Hrvatska NATO-ova članica. Zemlje su neovsne. Nitko ne gubi suverenost ulaskom u NATO, ali odluke se donose vodeći računa o potrebama saveza.

HTV: NATO nije odgovoran za pitanje cijena hrane i nafte, ali iz iskustva znamo da to može izazvati napetost u nekim regijama. Kakva je uloga NATO-a u sigurnosti energije i zaštiti energetske infrastrukture?

Scheffer: Na summitu u Bukureštu u travnju ove godine raspravljalo se o energiji jer je energija vrlo važna tema. NATO se ne bavi pitanjima energije, NATO nije ni EU, ni agencija za energiju, ali vodstvo NATO-a je odlučilo da NATO može dati dodanu vrijednost toj raspravi. Kao što ste i rekli riječ je o zaštiti energetske infrastrukture. To je uvijek, prije svega, odgovornost samih država. NATO neće preuzeti tu odgovornost, ali bi mogao dati dodanu vrijednost.

HTV: Jednom ste izjavili da je „bolje imati više balkanskih zemalja u NATO-u, nego NATO-a u balkanskim zemljama". Koliko ste daleko od tog ciilja, pogotovo kad je riječ o Srbiji?

Scheffer: Smatram da je ulazak Hrvatske i Albanije u NATO važan ne samo za te dvije zemlje i NATO nego i za regiju. Sigurnost i stabilnost na Balkanu, a mislim na dugoročnu sigurnost i stabilnost, najbolje ćemo postići uz pomoć euroatlanskih integracija. Sve te zemlje trebale bi postati članicama EU-a i NATO-a. Hrvatska čini veliki korak na putu u NATO. I bit će NATO-ova članica. Nadam se da će uskoro ući i u EU, ali ne mogu govoriti u njihovo ime. Na moju veliku radost, srbijanska vlada u Beogradu postavila je ulazak u EU, a nadam se i u NATO, kao važan cilj. Mislim da je to pozitivno, ne samo zbog vlade u Beogradu. Siguran sam da ćemo kad dođe vrijeme za to, vidjeti i druge zemlje zapadnoga Balkana u EU-u i NATO-u. To bi nam bilo veliko zadovoljstvo.

Foto: www.nato.int