FRANZ JOSEPH HAYDN
Rođen: 31. ožujka 1732. u mjestašcu Rohrau, u austrijskom Gradišću
Umro: 31. svibnja 1809. u Beču
Simfonija s četiri stavka, sonata kakvu danas poznajemo, jednako kao i gudači kvartet, nastali su u 18. stoljeću u vrijeme koje glazbena literatura opisuje kao doba bečkih klasika. Najstariji od tih klasika, Franz Joseph Haydn, prethodnik Mozarta i Beethovena, zapravo je i tvorac toga novog glazbenog doba.
Haydn mijenja ne samo tradicionalan oblik skladbi, već uvodi u glazbu i nemir, pokret, veselje, narodni melos. Haydn je jedan od najplodnijih skladatelja u povijesti, pa tako znamo za njegovih 126 simfonija, 83 gudačka kvarteta, stotine instrumentalnih skladbi i koncerata, te 24 opere, četiri oratorija.
Joseph Haydn rođen je 31. ožujka 1732. u mjestašcu Rohrau, u austrijskom Gradišću. Otac mu je kolar koji ne poznaje ni jednu notu, ali često pjeva prateći se na harfi. Zavolio je uz oca glazbu, te pjeva i uči svirati orgulje u mjesnoj crkvi. Nadareni dječak priključit će se dječjem zboru u bečkoj stolnoj crkvi Svetog Stjepana, a kada je mutirao i izgubio lijepi sopran, već je u sebi prelomio da u život pođe teškim putem glazbenika. Haydn se mukotrpno školuje podučavajući sviranje i pjevanje bogatašku djecu. To je doba kada nastaje i prvi Haydnov gudački kvartet, te prva simfonija.
Najveći dio života i najplodnije Haydnovo stvaralačko razdoblje vezano je uz grofa Nikolu Esterhazyja kojemu je vjerno služio gotovo tri desetljeća. Grof Esterhazy držao je na svome dvoru cijelu glazbenu kapelu. Tu će Haydn napisati i izvesti stotine različitih skladbi koje će mu donijeti besmrtnu slavu, i istodobno odrediti sudbinu klasične glazbe. Nakon smrti Nikole Esterhazyja nastanjuje se u Beču, a u više navrata putuje Europom te odlazi u Englesku. U tom razdoblju nastaju londonske simfonije, a boravak na Otoku potaknuo ga je i na pisanje veličanstvenih oratorija Stvaranje svijeta i Godišnja doba.
Bogat i slavan, Joseph Haydn je umro 31. svibnja 1809. u Beču.
|
