::LUCY FAIR::

ponedjeljak, 30.08.2004.

OLIVER ROCK N' ROLL

«Svaki dan ustajati u isto vrijeme i ići u školu…»
«To je tako dosadno», žale se moje kćeri.
«Da bar možemo doživjeti neke avanture…»
«Kao Oliver Twist, na primjer.»
«Da, taj je zaista imao zanimljivo djetinjstvo. Veoma je uzbudljivo biti zarobljen od razbojnika i tjeran na krađu, u vremenima kad malu djecu vješaju zbog lopovluka. A još je zanimljivije ako te uhvati policija.»
«Ulovili su ga…»
«Pa se izvukao.»
«Ma da, u pravu ste, zapravo se dečko ludo provodio. Mogu zamisliti kako je zabavno živjeti u sirotištu gdje te oskudno hrane, ali kad tražiš još, onda i dobiješ. Samo ne jela, nego batina. A tek fantastična atmosfera, od koje djeca padaju u nesvijest. I više ne ustaju. Živa ludnica.»
«Ali on je ipak preživio…»
«A usto je stekao i dobre prijatelje.»
Već sam zaustila da kažem nešto o dobrim prijateljima, koji su spremni sve učiniti za tuđu dobrobit. Naime, da su bića iz bajke.
Ipak neću. Djeca žele vjerovati u čuda. U mogućnost da se iz niza opasnosti iziđe živ, zdrav i s novcem u džepu.
«Da bar mi možemo tako…»
«Kao Oliver Twist…»
«I Tom Sawyer, Pipi Duga Čarapa, šegrt Hlapić, Mowgli, Heidi, Harry Potter…»
«Svi su oni imali tako veliku sreću u životu», zavidno uzdišu moje cure.
Da, točno. Svi su bili siročad i odrastali su slobodno, bez majčinog zvocanja.
A ja se, igrom zlehude sudbe, još uvijek sasvim dobro osjećam.

Lucy Fair, vaša dopisnica iz Zone sumraka