|
četvrtak, 22.03.2007.
BRANKO - Cvjetni trg (Zagreb)
Život je otok u moru samoće i izdvojenosti.
Život je otok čije su litice želje, drveće snovi, cvijeće samotinja, izvori žeđ, a on je usred mora samoće i izdvojenosti.
Tvoj život je, Branko, otok odsječen od svih otoka i kontinenata.
Koliko god brodova i čamaca poslao ka drugim obalama i koliko god brodova stiglo na tvoje obale, ti si ipak samo otok izdvojen u svome bolu, osamljen u radosti, daleko u čežnji, nepoznat sa svojim tajnama i zagonetkama.
|
- 07:46 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
utorak, 20.03.2007.
Figa kraj hrvatskog kamenog sabora
Članovi revolucionarnog umjetničkog projekta SUH (pudgrupa : autori zelenih skulptura) izveli su novu akciju u prostoru (18.03.2007. oko 10 sati) posadili su Smokvu i pored nje Kesten. Simbolika je višeznačna, a novo umjetničko djelo svojom snagom svakim danom raste u novom prostoru, i svojom emisijom kisika obogaćuje prostor svakodnevno i pri svakom susretu podiže dobro raspoloženje svakom namjernom ili slučajnom posjetitelju.
|
- 13:05 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
Dunja u Zagrebu
(Sinonimi :Gunja, Tunja)
Cydonia vulgaris, porodica Rosaceae
Evo jednog voća koje je gotovo postalo egzotično danas, koje nema status zvijezde, a radi svoje specifičnosti nekad bijaše omiljeno i vrlo rasprostranjeno na stolovima Europe.
Dunja doista nema sjaj jabuke ili delikatnost kakija. Blijedo je žute boje – ne ističe se, još k tome kore posute mekom, paperjastom patinom, trpka okusa i tvrdoće kao malo koji plod, i kvrgavog, nabujalog neskladnog oblika. Jedino čime će nas sigurno privući je ugodni, karakteristični miris. U svježem stanju je toliko kisela i trpka da je praktički nejestiva, i za one manje vične kuhanju njena upotreba u prehrani teško je premostivi misterij.
Zemlja iz koje potiče dunja je šire područje drevne Perzija od Kaspijskog jezera do Crnog Mora. Kvrgava i nepravilna divlja vrsta dunje i danas raste samonikla u tim krajevima. Dunja se spominje u zapisima Starih Grka oko 600 pr.Kr. kao ritualni predmet kod vjenčanja.
Afrodita, božica ljubavi kod Starih Grka, bila je poznata po tome što je jabuke smatrala svetim voćem. Danas povjesničari uzimaju da je Afroditin plod izbora zapravo bila dunja, i da je legendarna zlatna jabuka Hesperida koju je Paris dao Afroditi zapravo bila dunja. Stari Grci su dunju smatrali simbolom plodnosti i posvećivali je svojoj božici ljubavi, Afroditi.
I gle, od 11.03.2007. na nasipu u Starom Trnju
posađene su četiri male predstavnice tog starinskog stabla, 4 male divlje dunje.
|
- 12:33 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|