U srpnju i kolovozu će u većem dijelu zemlje, a posebno na srednjem i sjevernom Jadranu, biti
kišovitije od uobičajenog. Pored toga, bit će stupanj do dva toplije od prosjeka.

ZAGREB - Vrijeme do kraja lipnja te u srpnju i kolovozu u Hrvatskoj će biti u granicama prosjeka,
a u većem dijelu zemlje će biti kišovitije nego što je uobičajeno. Najveće izglede za
kišovito ljeto ima srednji i dio sjevernog Jadrana. Pritom postoji velika vjerojatnost da na
većem dijelu Jadrana, posebno u Dalmaciji, temperatura bude stupanj do dva iznad prosjeka, piše
Vjesnik.

Kiša neće padati svaki dan
"To je prognoza Europskog centra za srednjoročne prognoze vremena, koja se odnosi na cijelo
tromjesečno razdoblje, što ne znači da će sva tri ljetna mjeseca biti prosječna, ni jako
topla niti jako hladna. Mogu se očekivati i dulja razdoblja relativno hladnijeg vremena od
prosjeka, ali će se ta razdoblja kompenzirati duljim ili kraćim razdobljima razmjerno toplog
vremena", kaže Zoran Vakula, načelnik prognostičkog odjela Državnog hidrometeorološkog
zavoda.

Kišovitije ljeto ipak ne znači da će svaki dan padati kiša. "Može se dogoditi da se
mjesečni prosjek ispuni u dva-tri dana, pa da ostatak mjeseca bude suh. Kolovoz je lani bio jako
kišovit i ljudi su bili pod dojmom toga, a zaboravili su da je srpanj bio sasvim prosječan,
čak i sušniji", objašnjava Vakula, te dodaje da uvijek treba paziti na koje se područje
prognoza odnosi. "Iako je Hrvatska mala, raznolika je, i imali smo već primjere - a sigurno ćemo
ih imati i u budućnosti - da se pojedina područja prilično razlikuju po temperaturama i
količinama oborina", rekao je Vakula Vjesniku.

Najbolji hladni čajevi iz kućne radinosti
Kad je jako vruće, najbolje se držati hlada i piti dovoljno vode, ponavljaju liječnici. Velika
vrućina donosi pojačano znojenje, što znači da izgubljenu tekućinu treba nadoknadu vodom,
bezalkoholnim i negaziranim napicima bez ili sa vrlo malo šećera. Idealni su hladni čajevi iz
kućne radinosti koji, osim vode, nadoknađuju i izgubljene minerale.

Treba, nadalje, odjenuti laganu odjeću i obuću od prirodnih tkanina i pokriti glavu prozračnim
šeširom ili kapom, izbjegavati natrpane tramvaje i autobuse te pregrijane automobile.

Tko je ima, neka uključi klimu, ali tako da razlika u odnosu na vanjsku temperaturu ne bude veća
od pet stupnjeva.

Dobro je nositi bočice s vodom i piti najmanje litru i pol tekućine dnevno, ali nipošto
alkohol. U nedostatku mora ili bazena, najbolji način rashlađivanja je mlaka kupka ili tuš.