Prijedlozi sa odmor

Stari kotorski grad je jedna od najbolje sacuvanih srednjevjekovnih urbanih cjelina ovog dijela Mediterana, koja je uspjela da odrzi svoju srukturu tipicnu za gradove od 12. do 14. vijeka. Asimetricni sklop uskih ulica i trgova obiluje brojnim vrijednim spomenicima srednjevjekovne arhitekture koji su doprinijeli, pored ostalih ljepota, da Kotor bude uvrsten u UNESCO-ov spisak "Svjetske prirodne i kulturne bastine". Kulturno nasledje ovog grada cine gradjevine posebne po arhitektonskom stilu i jedinstvenom uklapanju u ambijent. Kao svjetska vrijednost sacuvan je fortifikacijski sistem Kotora koji cine zid duzine 4,5 km, visine do 20 m i sirine do 15 m i zastita s mora. Bedemi su zaceti jos u ilirsko doba i razvijani sve do XVIII vijeka. Od troje gradskih vrata najstarija su "juzna", dijelom nastala u IX vijeku, dok su "Sjeverna" i "Glavna" sagradjena u stilu renesanse polovinim XVI vijeka. Reprezentativni spomenik romanske arhitekture na Jadranu predstavlja velelepna kotorska katedrala svetog Tripuna , podignuta u 1166. godine, izgradjena na ostacima ranijeg hrama iz IX vijeka. U njoj se nalaze ostaci fresaka iz XIV vijeka i bogata riznica sa djelima domaceg i venecijanskog zlatarstva od 14. do 20. vijeka. Pored katedrale, u prostoru grada sacuvana je bogata bastina sakralne arhitekture od 12. do 20. vijeka.
U Kotoru se nalaze i mnogobrojne palate: palata Drago, s gotskim prozorima iz 15. vijeka; palata Bizanti iz 17. vijeka; palata Pima, s tipicnim oblicima renesanse i baroka, 16. vijek; palata Grubonja, sa ugradjenim grbom stare kotorske apoteke, osnovane 1326. godine; palata Grgurina iz 18. vijeka, danas zgrada Pomorskog muzeja , kao i Sat kula iz 16. vijeka, pored koje se nalazi srednjevjekovni stub srama.
Pristup u grad s kopna bio je moguc jedino sa sjeverne strane, tj. kroz Sjeverna vrata sa lancanim mostom preko rijeke Skurde ili sa juga kroz Juzna vrata. Juzna vrata su ulaz koji su cuvale cak tri kapije: unutrasnja iz XVI vijeka, srednja iz XIII vijeka i spoljasnja sa lancanim mostom preko podmorskog izvora Gurdic, iz XVIII vijeka.
Na zapadnom dijelu kotorskih bedema uz more postojala su vrata prema pristanistu, gradena u periodu XIII-XIV vijeka kada je Kotor dobio bedeme oko urbanog jezgra i brijega Sveti Ivan, sa mocnim bastionom Citadela i kulom Kampana na uglu prema moru. Posto je opasnost od neprijatelja otklonjena, godine 1555, novoprobijena vrata u zapadnom bedemu, zapravo, sadasnja Morska Glavna vrata dobila su bogatu arhitektonsku dekoraciju renesansno-baroknog stila.
Smještaj: Hoteli, privatni smještaj.
Promet: Autobusni promet sa Hrvatskom svaki dan:Dubrovnik dvije linije dnevno, Zagreb svaki dan, Split svaki dan osim utorkom i četvrtkom.

Prekrasni otok Lopud je smješten sjeverozapadno od grada Dubrovnika i dio je elafitskog otocja. Elafite, gledano od Dubrovnika prema sjeveru, cine otoci Daksa, Kolocep, Sv. Andrija, Lopud, Ruda, Šipan, Jakljan, Tajan i Olipa. Vecinom su ovo mali i nenaseljeni otoci.
Otoci Kolocep, Lopud i Šipan su jedini naseljeni otoci. Lopud leži izmedu druga dva otoka, i prema našem mišljenju je najljepši. Lopud je površine 4,63 km2, najviša tocka je Polacica, 216 m. U ovom trenutku Lopud ima oko 220 stanovnika. Naselje Lopud smješteno je na sjeverozapadnoj strani otoka i ima pogled na Šipan. Dva brežuljka su povezana prekrasnom dolinom kojom staza vodi do uvale pod nazivom Šunj na drugoj strani otoka. Uvala Šunj je poznata po posebnom ugodaju za kupace. Uvala je skoro kružna s ravnim prilazom ispunjenim slojem bijelog pijeska koji se postupno produbljuje. Idealno je mjesto za malu djecu. Na ovoj strani otoka dovoljno je mogucnosti za dobiti nešto za jelo ili za popiti hladno pice, a takoder se mogu unajmiti ležaljke i suncobrani.
Sjeveroistocna strana otoka nije lako pristupacna zbog kamenitosti i skliskih stijena. Obalna linija otoka duga je 11,5 km, od kojih 1,2 km cine pješcane plaže. I samo naselje u blizini luke ima pješcanu plažu. Iako otok ima preko 2584 suncanih sati godišnje, prirodni izvori vode osiguravaju mu zelen izgled s raznolikim drvecem, grmljem, biljem i mnoštvom palmi. Mjesni perivoj je poznat kao bivši vrt vile iz XIX stoljeca, gdje je kolekcija bilja u kojoj su bambusi i razlicite vrste kaktusa, sakupljena po cijelom svijetu. Otok je naseljen vec tisucama godina, pa se mogu pronaci mnoge starogrcke, rimske i slavenske gradevine i ruševine.
Od 1457. godine Lopud postaje jedno od regionalnih središta Dubrovacke Republike, u tom periodu je na otoku živjelo preko 1000 stanovnika, a ekonomski uspon Republike odražavao se i na otok. Brodovlasnici s Lopuda imali su vlastitu flotu od oko 80 brodova, kao i brodogradilište.
Ukupno 24 crkve rasute su otokom, a Franjevci i Dominikanci sagradili su ovdje svoje samostane.
Ako ste u potrazi za mirnim odmorom, prekrasnom prirodom, s nešto, ali ne previše aktivnosti, dobrim obrokom i lijepom cašom vina umjerenih cijena, razmislite o ovom mjestu
Otok Lopud