STUDENATA 25 TISUĆA, PROFESORA, ASISTENATA I ZNANSTVENIH NOVAKA VIŠE OD TISUĆU - A NITKO IH IZ BANOVINE NIŠTA NE PITA


U nešto više od četiri mjeseca od posljednjih lokalnih izbora, nova splitska gradska uprava na čelu s gradonačelnikom Željkom Kerumom nije iskazala potrebu da Ekonomski fakultet, pa tako ni Građevinsko-arhitektonski fakultet, sudjeluje u osmišljavanju nekog konkretnog projekta.

Iako je broj studenata Sveučilišta u Splitu, prema riječima bivšeg ministra Dragana Primorca, dosegnuo 25 tisuća, a broj profesora, asistenata i znanstvenih novaka više od tisuću - transfer znanja prema Banovini praktično ne postoji. Branko Grčić, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta, Kerumu nudi suradnju kako bi se iskoristio know-how akumuliran na fakultetu.

- Nažalost, ne mogu se pohvaliti da fakultet, kao druga institucija u Hrvatskoj po snazi na području ekonomskih znanosti, ima veliku komunikaciju sa splitskom gradskom upravom na način da bismo dnevno bili na raspolaganju ili da bi Grad češće koristio usluge naše institucije. Imali smo prije otvorene ugovore o suradnji za konzultantsku pomoć za konkretne poslove. Izrađivali smo određene projekte i studije.

Najvažnija je bila tako studija “Osnove gospodarskog razvitka Grada Splita” iz 2003. godine. Ona je usvojena na Gradskom vijeću, ali se bojim da je razmišljanje o cijelom tom segmentu djelovanja Grada prema razvoju gospodarstva - usporen. Najčešći odgovor je da gradska uprava nema bitna sredstva za razvoj gospodarstva, pa čak i da to nije njezina nadležnost. To je potpuno krivo poimanje uloge Grada i gradske uprave, posebno ovako velikoga grada kao što je Split - kaže Grčić.

- Pođimo od Generalnog urbanističkog plana; ako ne znate što na kojoj lokaciji i u kojim uvjetima želite locirati pojedinu djelatnost, ako ne znate u kojem dijelu će biti poslovna zona, u kojem dijelu hoteli, skladišta i logistički centri itd., onda se gospodarstvo seli u neke druge prostore i poreze ubiru neke druge jedinice lokalne samouprave u okruženju, na primjer Dugopolje. Još imamo problem škvera koji ne funkcionira na ekonomskim kriterijima.

“Dalmacijavino” i dalje egzistira u prostoru Gradske luke. Ni jedna uprava još nije riješila sajmovanje na Žnjanu. Fenomenalni prostor Dračevca, infrastrukturno opremljen, leži neiskorišten. Istočni dio grada je neosmišljen, posebno područje TTTS-a i spojnice oko Vukovarske. Stanovnici Barutane, Šina, Stobreča nemaju javni prostor sa sportskim i kulturnim sadržajima. Cijela Sjeverna luka i Kopilica je prostor izvanrednog potencijala za razvoj, kao i istočna i zapadna obala Gradske luke - zaključuje Grčić.