Najvažniji dan u životu Adolfa Hitlera
Dana 4. siječnja 1933. u gradu Kolnu u kući bankara Kurta Freiherra von
Schrödera (1889-1966) sastali su se Adolf Hitler i Franz von Papen (1879-1969).
Jedan od najznačajnijih povjesničara Trećeg Reicha Karl Dietrich Bracher (1922)
rekao je da je taj dan "Rođendan Trećeg Reicha" („Geburtsstunde des Dritten Reiches“).
Čini se da su se tog dana u Schroderovoj kući dogovorile sve tri strane (nacistička,
konzervativna i bankarska) o njihovim zajedničkim potezima u budućnosti na obostranu
korist. Još isti mjesec 30. siječnja Hitler je postao kancelar Njemačke, bankari Njemačke,
Europe i SADa financirali su Hitlera i Treći Reich sve do konca rata a na kraju Hitler se
ubio a bankari i političari koji su mu krčili put do vlasti uglavnom su mirno dočekali starost
kao što vidimo iz priloženog.
gore, Franz von Papen, njemački kancelar od 01. lipnja do 17. studenog 1932. & Kurt von Schroder
Shirer u svojoj knjizi "Uspon i pad Trećeg Reicha", Zagreb, 1977., str. 246/247 o von Papenu piše:
"Potjecao je iz siromašne vestfalske aristokratske obitelji, bio generalštabni oficir, oficir
konjičkog puka i neuspješni političar amater katoličke stranke Centra, koji se obogatio
ženidbom s kćeri industrijalca. Javnost ga nije poznavala osim kao bivšeg vojnog atašea
u Washingtonu, odakle su ga bili protjerali u toku rata zbog sudjelovanja u planiranju
sabotaža. tada su još Sjedinjene Države bile neutralne."
François-Ponceteposlanik u Njemačkoj 30 tih godina 20. st. o Franzu von Papenu
napisao je u svojim memoarima:
"...površan, nespretan, neiskren, častohlepan, tašt, podmukli spletkar..."
Kershaw u "Hitler, 1889-1936, Oholost", nav. dij., str. 359/360 o Franzu von Papenu kaže
"pripadnik vestfalske plemićke obitelji, oženjen kćerkom tvorničara iz Saarlanda, dobro
povezan s industijskim magnatima, zemljoposjednicima i časnicima Reichswehra,
donekle beznačajan diletanski političar koji simbolizira ukorijenjeni konzervatizam,
reakcionarne tendencije i želju za povratkom "tradiconalnog" aristokratskog stila
vladanja njemačke više klase"
gore, Franz von Papen i Hitler
gore, Kurt von Schroder koji je bio vlasnik banke J. H. Stein iz Kolna i
direktor u Banci za međunarodna poravnanja u Baselu; nakon što je
1936. godine Hitler okupirao pokrajinu Rheinland, banka Schroder iz
New Yorka povezana s Schroder bankom iz Kolna i obitelj Rockefeller
zajednički su osnovale investicijsku banku Schroder, Rockefeller & Co.
List Time tu je banku nazvao "ekonomski generator osovine Rim-Berlin".1
Osim toga, newyorški odvjetnici koji su organizirali pravne poslove oko osnivanja
banke u vlasništvu obitelji Schroder & Rockefeller bili su dva partnera iz pravne
tvrtke Sullivan & Cromvell koja je također bila by the way u vlasništvu obitelji
Rockefeller, poimence braća John Forster Dulles (1888-1959) i Allen Dulles (1893-1969).
Allen Dulles bio je član Upravnog odbora te novoosnovane banke a
također za vrijeme rata imao je jednu od ključnih pozicija u američkom
Uredu za strateške usluge (OSS) organizaciji iz koje će se razviti američka
Središnja obavještajna agencija (Central Inteligence Agency) poznata kao CIA.2
U Schroderovu kuću Papen je stigao oko podneva. Susret je trebao biti tajan, no glas o
njemu ipak je procurio. U trenutku kad je izišao iz taksija, Papena su fotografirali a
sutradan je Tagliche Rundshau izvijestio kako se na sastanku Hitlera i Papena
raspravljalo o uvjetima Hitlerove vlade posredovanjem Papena kod predsednika
Reicha. Iako su Papen i Hitler to pokušali demantirati bilo je jasno o čemu se tu radi.3
Hitler je na sastanak došao u pratnji Himmlera, Hessa i Wilhelma Kepplera
(1889-1966) poduzetnika koji je bio kontakt osoba između nacionalista s jedne strane i
bankara i industrijalaca s druge strane. Hitler, Papen i Schroder povukli su se u drugu
sobu dok su ostali čekali. Schroder nije sudjelovao u razgovoru. Nakon dva sata
prekinuli su razgovor zbog objeda u želji da nastave slijedeći put s a zaklučkom da su
se sve više manje dogovorili osim tko bi mogao predvoditi vladu jer Papen bi pristao
da to bude Hitler ali predsjednik Hindenburg je bio protiv. Trebalo je još njega nekako
smekšati.
gore, Wilhelm Keppler
# vidi o sastanku 4. siječnja u Schroderovoj kući, Ian Kershaw, "Hitler, 1889-1936,
Oholost", Zagreb 2000., str. 413
# bilješke & fusnote #
1 William F. Engdahl, "Bogovi novca", Zagreb, 2010., str. 226;
2 Engdahl, nav. dij., str. 226;
3 Kershaw, Hitler, nav. dij., str. 414;
Oznake: hitler, bankari
|