Pravo bogatstvo Nacionalnog parka Risnjak predstavlja u prvom redu količina i raznovrsnost vegetacijskog pokrova. Tako je na ovom malom području razvijeno više od 30 biljnih zajednica, od toga klasificirano 14 šumskih zajednica. Upravo te osebujne i veličanstvene šume Risnjaka bile su u prošlosti izuzete od prekomjernog iskorištavanja što je uvjetovalo njihovu nepromijenjenu vegetacijsku sliku do današnjih dana!
Na ovom području razlikujemo dva skupa biljnih zajednica - one na plitkoj, vapnenačkoj podlozi i zajednice na silikatnom kamenu, oskudnom karbonatima. Tako područje Risnjaka u najvećoj mjeri prekriva zajednica šume bukve i jele koja u višim dijelovima prelazi u zajednicu pretplaninske bukve s ureznicom, dok je u vršnim dijelovima to klekovina bora s kozokrvinom. Od ostalih zajednica spomenimo: šuma jele i smreke, šuma jele s rebraćom, šuma crnjuše i crnog graba.
Travnjačka vegetacija također je vrlo brojna i raznovrsna, od čega je posebno zanimljiva planinska flora stjenovitog vrha Risnjaka.. Pored alpskog kotrljana, srebrnog stolisnika, dlakavog pjenišnika, zvjezdanog ljiljana, potrebno je istaknuti runolist, koji je pod posebnom zaštitom.
NP Risnjak pod utjecajem je klimatskih obilježja Jadrana i kontinentalnog podneblja koji se sukobljavaju na ovom području i određuju posebnost klime. Ugodno umjerena topla ljeta sa srednjom temperaturom do 20°C smjenjuju se uz kišovite jeseni i proljeća do dugih, snježnih i hladnih zima. U višim predjelima pravilno se smanjuju srednje vrijednosti temperatura a rastu količine oborina što je povezano sa količinom zračne vlage, intenzitetom naoblake, magle i sl. Naoblaka je maksimalna u studenom i prosincu, a minimalna u srpnju.
Posebnost risnjačke klime jest klima ponikvi gdje se javlja inverzija temperaturnih vrijednosti - viši su dijelovi topliji od dna, a u ponikvama se snijeg duže zadržava
|