O čemu se tu zapravo radi ?!

Tko su Venecijanci ?

Venecija je grad-republika (koja to nije nikad bila,samo se tako zvala).
Postanak Venecije veže se za provale barbara između V i VII st.Ime je
dobila po plemenu Veneti,koji su u mletačkoj laguni živjeli kao ribari.
Legenda kaže kako je veliki dotok izbjeglica bio u vrijeme upada Atile
Hunskog 452. godine.Bizantsko-gotski rat i provala Langobarda u
VI st. pridonijeli su povezivanju prvotnih 12 općina s Bizantom i
organiziranju autonomnog dukata pod njegovim vrhovništvom.Kolonizirana
su bila različita područja lagune,uključujući i današnji Torcello,prije no što
se administrativno sjedište učvrstilo na jednoj grupi otočića poznatoj kao
Rivus altus (najviša obala),kasnije Rialto,današnjoj lokaciji gradskog
središta Venecije.Godine 697. spominje se prvi dužd (upravitelj zajednica u
luci,mletački ekvivalent latinskoga dux ili fiorentinskog duce,vođa,vojvoda)
Paolo Lucio (Paoluccio) Anafesto,sa sjedištem u Herakleji,odakle je
742. sjedište prebačeno u Malamocco,a 811. u Rialto.Do oko 726. dužda je
imenovao Bizant.;od tada su ga birale istaknute domaće porodice,a Bizant
potvrđivao.Temelj mletačke pomorske politike postavio je u IX st. dužd
P. Tradonik,koji je sudjelovao u ratu Bizanta protiv Saracena.

Najznačjnije za Veneciju tog doba,njen razvitak i opstanak bilo je
savezništvo sa carem Justinijanom u Konstantinopolu,savezništvo koje je
u kasnijim godinama bilo učvršćeno ženidbenim vezama dužda i ostalih
vodećih venecijanskih oligarha s bizantskim plemstvom,gdje je klika koja je
utjelovljivala opake tradicije Rimskog senata nastavila živjeti još tisuću
godina nakon pada Rima 476. godine.

Venecijanske porodice podijeljene su u dvije kategorije.Ponajprije,to su
najstarije porodice ili longhi,koje mogu dokazati svoje plemstvo
pouzdano prije godine 1000-te.Već između 300-te i 400-te godine po.n.e.
postojali su tragovi porodica čija će imena poslije postati zloglasnima:
Candiano,Faliero,Dandolo.U longhi porodice još su se ubrajali:
Michieli,Morosini,Contarini,Giustinian,Zeno,Corner (Cornaro),
Gradenigo,Tiepolo... Te stare porodice držale su monopol na duždevstvo
sve do 1382. godine,kada su bile prisiljene prepustiti novopečene bogataše
ili curte,do ovog počasnog mjesta u državi.Nakon toga počele su se
uspinjati nove porodice:Mocenigo,Foscari, Malipera,Vendramini,
Loredana,Gritti,Dona,Trevisan...

Te porodice i država koju su oni izgradili postali su bogatima parazitirajući
na trgovini između Istoka i Zapada koja je počela teći i preplavljivati
tržnice Rialta.Osnova venecijanskog obilja bilo je robovlasništvo.Trgovina
robljem prakticirana je posve uobičajeno protiv Saracena,Mongola,Turaka i
ostalih nekršćana.Kao dodatak tome,neosporno je dokumentirano da su
venecijanci mešetarili robovima kršćanima.To je uključivalo Talijane i Grke,
koji su bili najviše cijenjeni kao robovi na galijama.Također,uključivalo je i
Nijemce i Ruse,a ovi drugi bili su brodovima prevoženi iz Tane,venecijanske
polazne točke na ušću rijeke Don,u najdaljem uglu Azovskog mora.Nedugo
potom, i crni Afrikanci bili su pridodani ovoj listi te su vrlo brzo postali
"modni krik" među plemstvom tkzv. Republike.

U srednjem vijeku,Venecijanci su bili poznati kao arhetip parazitizma,kao
ljudi koji "niti siju,niti žanju"Za Grke oni su bili omražene "močvarne žabe".
U Njemačkoj, jedna narodna priča opisuje mletačkog trgovca kao
prestarjelog Pantaloona koji ide naokolo robeći ljudima njihova ljudska srca i
ostavljajući im umjesto srca hladan kamen.

Haremi cijelog Otomanskog carstva od Balkana do Maroka,bili su
podmirivani venecijanskim robljem.Elitne postrojbe otomanske turske
vojske,janjičare,također su uglavnom opskrbljivali venecijanski trgovci.
Jedan dio venecijanske obale tako se i danas zove Riva degli Schiavoni -
obala robova dok se u hrvatskoj historiografiji ta obala prevodi kao "obala
Slavena",u smislu kao da su neki "Slaveni" osobito "Dalmatinci" bili "visoko
cijenjeni" u Mlecima,dok je realnost bila sasvim drugačija.Uz Robovlasništvo,
Venecijanci su se bavili i gusarenjem i razbojništvom na moru.

...nastavak slijedi...

* izvori za tekst:
Opća enciklopedia 8,Zagreb,1982.,str. 485;
Webster G. Tarpley,"Venecija i Britanci,Zagreb,2007.,str. 7,9,10 i 42;

** vidi za Mletačku republiku