Zašto je to u redu? Zato jer oni znaju s novcem. Oni ga cijene, vole, poštuju i invenstiraju te im novac prirodno dolazi. I vi idete tamo gdje vas vole i poštuju, zar ne? Što vi mislite o novcu? Perete li ruke čim ga dodirnete, jer je prljav? Nosite li zgužvane novčanice u džepu, trošite li ga na "gluposti"? Ne uspjevate ništa uštedjeti već se samo još više zadužujete? E onda je i normalno da ćete ga imati još i manje u budućnosti.
Nemojte se sad ljutiti na mene kako ne razumijem u kakvoj se teškoj situaciji nalazite i kako jedva spajate kraj s krajem.

Umjesto žalopojki nudim vam dva odlična rješenja koja trebate što prije usvojiti bez obzira na to koliko (malo) trenutno zarađujete.

1. Počnite danas 10% svojih primanja negdje ulagati. Svaki mjesec čim dođe plaća odmah 10% uplatite na poseban račun ili fond, štednju i sl. najbolje je da otvorite trajni nalog i da vam u banci automatski skidaju lovu prije nego je stignete potrošiti. Vremenom ćete sakupiti značajnu količinu novca koju ćete onda dalje moći kvalitetnije investirati možda u dionice, nekrenine ili u vlastiti biznis. Ukoliko ne možete odvojiti 10% odvojite 1% toliko sigurno možete. Zatim vremenom povećavajte dok ne dođete do 10%.

2. Svaki put kada dobijete neki extra novac sa strane (povrat poreza, regres, božićnica, bonus, honorar, od bake za sladoled, povećanje plaće i sl.) uzmite 50% novca za tekuću potrošnju, a 50% spremite na poseban račun.

Najveći je problem što ljudi bez obzira koliku plaću imaju sve potroše i još malo više. I vi ste nekad imali manju plaću pa kad je narasla uzeli ste kredite i sad ste opet nigdje. Ili još gore plaća se povećala, a vi niste ništa kupili nego samo više trošite. Jedini način da postanete bogati je da svjesno prekrište tu naviku. Potrošnja uvijek sustiže prihode ukoliko ne slijedite ova pravila. Najbolje je čim dobijete povećanje plaće od npr. 400 kn mjesečno uzeti sebi 200 kn, a drugih 200 kn štedjeti i ulagati. Na taj način ćete uspjeti postići da se dobro osjećate i da "osjetite" povećanje plaće, ali i da se spasite od prevelike potrošnje. Vrijeme stvara novac zato nemojte odgađati svoju odluku nego trkom u banku otvoriti trajni nalog.

Vjerujem da ste svi čuli za kamatu. Obično je spominjemo u kontekstu lihvarskih kredita, banaka koje nas pljačkaju i sl. Međutim kamata je odlična stvar samo je trebamo preokrenuti da radi u našu korist. Za inspiraciju ću opisati jedan primjer koji sam malo prilagodio našoj situaciji, a originalno sam ga pronašao u knjizi Investiranje:

Jednog jutra brat je pregledavao fresh blogove i naletio je na blog pod nazivom novac.blog.hr. Kad je pročitao kakvih ovdje ima fantastičnih stvari jednostavno je doživio prosvjetljenje. Odlučio je da njegov novac radi za njega umjesto obrnuto. Odlučio je investirati 400 kn mjesečno svaki mjesec. Novac je ulagao u investicijski fond čiji je prosječan godišnji porast bio 8%. I tako je nastavio ulagati cijeli svoj radni vijek. Budući je počeo s 28 godina kada je otišao u penziju u 65 godini života na računu je imao preko MILIJUN KUNA (1.090.000 kn) ušteđevine. Da je kojim slučajem njegov fond zarađivao 12% godišnje (a neki fondovi u Hrvatskoj se razbacuju i sa većim prinosom samo im ja ne vjerujem) u penziju bi otišao sa 3.3 milijna kn. Čak tri puta više.

Međutim ono što je u ovoj priči važno je činjenica da je brat imao i mlađu sestru. Ona je bila deset godina mlađa i kada je brat otkrio ovaj blog imala je 18 g. Srećom brat ju je nagovorio da i ona štedi te je i ona ulagala 400 kn mjesečno u isti fond sa prinosom od 8%. Nažalost, sestra nije bila disciplinirana kao brat i uspjela je štedjeti samo 10 g. - dok je živjela kod staraca. Kad se odselila zaželjela je više love trošiti na sebe i svoje uživanje. Jednostavno je ostavila te novce u fondu i više nije uplatila niti jednu kunu.
Kada je njezin brat išao u penziju u 65. godini imao je preko milijun kuna na računu. Šta mislite kolika je imala sestra kada je ona imala 65 godina?
a) 500 tisuća
b) isto kao i brat
c) više od brata?
Uzmite u obzir da je brat uplaćivao 400 kn mjesečno punih 37 godina, a ona samo prvih 10 godina i sljedećih 37 godina ništa.

Točan odgovor je C. Sestra je imala oko milijun i četristo tisuća kuna na svom računu. Kamata je učinila svoje. Njezin novac je stvorio novi novac. Vrijeme je novac, a sada znate i zašto. Naravno razlika bi bila još drastičnija da je prinos fonda bio 12%. U tom slučaju sestra bi u 65.g života imala preko SEDAM I POL MILIJUNA KUNA! Što je još zanimljivije sa kamatom od 12% imala bi duplo više novaca od brata u trenutku kad bi on išao u penziju odnosno u svojoj 55.g. života.

Brat je ukupno uplatio 177.600 kn i nakon 37 godina imao je 1.090.000 kn
Sestra je uplatila 48.000 kn i nakon 47 godina imala je 1.400.000 kn

Koliko godina TI imaš? Šta čekaš?

Barem jednom tjedno naletim na nekoga tko to još ne zna. Stambena štednja se samo tako zove, a u stvarnosti nakon što prođe 5 (pet) godina štednje možete tu lovu uzeti i potrošiti na bilo kaj; auto, obleka, putovanje itd. Naravno uzimate sa sobom i kamate i 1.250 kn godišnje državnih poticajnih sredstava.
Kad se sve zbroji to je odlična stvar. Kamata ispada preko 10% godišnje, a lova je sigurna ko i u banci. Jesam li rekao da postoji i valutna kaluzula?Ne znam zašto to svi ne koriste. Možda im se 5 godina čini predugačkim? Mogu se kladiti da sam im ponudio stambenu štednju prije 5 godina da bi i onda odbili, a u međuvremenu nisu ništa uštedjeli. Neće ništa uštedjeti ni u sljedećih 5 tako da nema veze. Glavno da im se čini preduuuugačko.

Kako bi to izgledalo u praksi:
Uzmete štednju na 5 godina i uplaćujete 50-ak EUR mjesečno. Svake godine država vam dodjeli 1.250 kn poticajnih sredstava. To je čisti POKLON OD DRŽAVE KOJI TREBA UZETI. Tko kaže da vam država nije ništa dala i da samo uzima? Daje vam sada samo treba malo štediti i lova je tu. Dakle kroz 5 godina vi dobijete 6.250 kn od države, u štedionici još dobivate i kamate od par posto i kad se sve zbroji nakon 5 godina imate oko 4.200 EUR ušteđevine.
Naravno ako možete mjesečno odvajati 100 EUR ili više onda otvorite više ugovora o stambenoj štednji na različite osobe. Naime država je poticaje vezala uz JMBG tako da svaka osoba može dobiti max 1.250 kn poticaja od države godišnje za tu vrstu štednje. Ništa zato, otvorite drugi ugovor na mamu, tatu, djete, supružnika, baku i sl.
Iskoristite priliku i počnite štedjeti.

Koju stambenu štedionicu izabrati?

Teško mi je samo tako reći. Budući me (za sada) ne plaćaju da ih reklamiram ne želim spominjati imena, ali koju god da izaberete ne možete pogriješiti. Razlike su minimalne i sve posluju po istom zakonu. Zakon o stambenoj štednji
Ako ste baš picajzla i želite znati koja je najbolja pošaljite mail na novac_blog@yahoo.com

Došao je i taj dan u mjesecu. Stigla je i isplatna lista. Nervozno otvarate kuvertu da vidite koliko ste dobili. Pogledom gledate gomilu nerazumljivih brojki i tražite gdje piše riječ "plaća". Evo ga tu je, 7.000 kn! Sedam somova, vauuu vašem veselju nema kraja ili ima....?
Veselje je kratkog vijeka kada skužite da je to "brutto" plaća, a ne "netto". Vi na račun dobivate netto plaću koja je jedno dvije tisuće kuna manja. Kvragu tko vam je uzeo ostatak love? Šta uopće znači taj "brutto", "netto" bullshit? Hoću svoje novce!!!!

Objašnjenje obračuna plaće:

Brutto plaća: 7.000,00 kn
u taj iznos se ubacuje svašta: vaše redovno radno vrijeme, staž, prehrana, bla. bla. Uglavnom kad se sve zbroji ispada da vam je bruto sedam somova.

I sad kreće prava mala pljačka u koracima:

1. korak - doprinosi za mirovinsko osiguranje 20% (15+5)

Od tih sedam somova prvo se oduzima 20 % (slovima: dvadesetposto) za mirovinsko osiguranje! Odnosno za vašu penziju. To je lijepih 1400 kn manje. Da budem precizniji 15% se uzima da bi država mogla sadašnjim penzionerima isplatiti njihove smanjenje mirovine, a 5% se sprema na vaš račun u 2. stup mirovinskog osiguranja i ta lova čeka da odete u penziju da je možete dobiti. Cool. Ako se niste učlanili u 2. stup svih 20% ode penzićima ;) , a kad odete u penziju dobivat ćete lovu samo iz prvog stupa (čitaj: od države).

2. korak - porez
Imali smo 7.000 i smanjili smo ih za 1.400 kn. Ostali smo na 5.600 kn. Prije nego opalimo porez na tih 5.600 kn po našem lijepom zakonu svaka osoba ima pravo na osobnu poreznu olakšicu od 1.600 kn mjesečno (19.200 kn godišnje). To je vrlo dobra stvar jer onda plaćamo manje poreza, a uveli su je radi onih koji imaju malu plaću. Dakle smanjimo 5.600 za 1.600 i imamo OSNOVICU od 4.000 koju ćemo sada namlatiti porezom.

Porezi se dijele u 4 skupine
do 3.200 kn porez je 15%
do 6.750 kn porez je 25%
do 21.000 kn porez je 35%
preko 21.000 porez je 45%

Kako sada računamo? Imamo 4.000 kn. Za prvih 3.200 kn porez je 15%. Znači 15% od 3.200 i to iznosi 480 kn. Zapamtite taj iznos. Ostalo nam je još 800 kn (4000-3200). Na tih 800 kn plaćamo 25% poreza jer je to sljedeći porezni razred. Znači 25% od 800 je 200 kn. I to je to. 200kn + onih 480 kn koje smo zapamtili = 680 kn poreza. Pa i nije tako strašno, duplo manje nego što plaćamo za "svoju" penziju. No da ne bi sve bilo tako blistavo idemo na sljedeći korak.

3. Korak - prirez
Što je to? Kakav pri-rez? E to je novac koja ide "lokalnim strukturama" znači važno je mjesto gdje imate prijavljeno prebivalište. Ako kojim slučajem živite u Zagrebu prerezat će vas s 18% prireza. Ako kod vas još nema prireza to je zato što se još nisu sjetili. Zato mi u Zagrebu imamo ovako sve lijepo sređeno, ceste, zelene površine, sve je prekrasno ali se zato i naplati. Idemo dalje računati. Prirez se računa na iznos poreza. Budući je porez 680 kn platit ćemo još 18% od 680 kn i to iznosi 122,40.

4. korak - final countdown
krenuli smo sa 7.000
maknuli smo 1.400 za penziju
lupili su nas sa 680 kn poreza i još
za Zagreb 122,4 kn prerezanog prireza
kad se to sve oduzme ispadne 4.797,60 kn NETO PLAĆA

Neki poslodavci tu još dodaju 210 kn prijevoza jer im se to isplati i ta lova ne prolazi kroz ovo maltetiranje kao naša bruto plaća pa dobimo na ruke 5.007,60 kn.

5. korak - pljačka koji ne vidite vi, ali osjeti vaš šef.
To su tzv. doprinosi NA bruto. Da tak se to zove u stručnim krugovima. Imate nešto što je IZ bruto plaće i nešto što je NA nju. Jadna naša bruto plaća. Dakle sve što se IZ nje moglo iscjediti je već objašnjeno koracima od 1-3. Sada da vidimo kaj je to NA njoj:
Doprinos za zdrastveno osiguranje 15%
Doprinos za zapošljavanje 1,7%
Doprinos za ozljede na radu 0,5%
Ukupno 17,2% doprinosa koje plaća vaš poslodavac. Njih nema na isplatnom listiću, ali oni su tu. NA bruto plaći. 7000 x 17,2 = 1.204 kn.

Vaš poslodavac mora pljunuti fantastičnih 8.204 kn kako bi vama isplatio 4.744,50 kn!

Ludnica zar ne? Svaki komentar je nepotreban.

Na poticaj Glossa, a zahvaljujući dobrim vezama s UK ubacujem i informaciju koliki je omjer brutto i netto plaće u UK. Važno je napomenuti da ovdje NISU uključena davanja za penziju (što bi odgovaralo našim doprinosima za 1. i 2. stup koja iznose 20%)
Dakle za prosječnu neto plaću od 2.000 funti poslodavac treba izdvojiti 3.100 funti mjesečno. još kada i dodate uplatu za penziju kojoj možete sami odrediti iznos mislim da u Hrvatskoj i nije tako loša situacija kako se na prvi pogled činila. Vrlo zanimljivo. Ako saznam podatke za još neke zemlje ubacit ću.