Zlata Nanić - Jela od ljekovitog bilja

---

Click here: Zlata Nanic JELA OD

---

Jedini je problem doći do prirodnog sjemena i zato su ovakve razmjene starih sorti sjemenja, poput ove u Cerniku, bogomdane za nas male vrtlare, upravo je to ono što nam treba. Ali, svim stanovnicima našega vrta i svakoj njegovoj biljci najvažnije je tlo.

Tijekom cijele vegetacije ima mnogo manje posla oko zalijevanja, plijevljenja, a i okopavanje je nepotrebno, jer je tlo ispod pokrivača rahlo. Ponovo primaknemo travu biljci, ali pazimo da je potpuno ne zatrpamo. Biljke koje sprečavaju bolesti: preslica Equisetum arvense , brezov list skupljen u jesen Betula L.

Fine salate na način Zlate Nanić - Pet kilograma svježe paprati ili pola kg suhe potopi se u 10 litara vode, filtrira se i razrijedi 1:10, te se time prska. , toga kad kuhamo mladi kukuruz uvijek treba osta· viti svilu i nekoljko slojeva unutamjih listova.

U razgovoru za Agroklub kaže da se proizvodnjom zdrave hrane počela baviti 1975. Učila sam se na vlastitim greškama, nije u to vrijeme bilo nikakve literature, jedino što sam imala to je bilo iz slovenskog časopisa sa zdravlje koji je objavljivao članke iz knjige Moj biovrt, autorice Marije Omahen. Veliki problemi sa zdravljem od rane mladosti Na početku svoje biografije Moje putovanje kroz prirodnu prehranu piše da je od djetinjstva imala velikih problema sa zdravljem. Ali tu priči nije kraj. U tridesetoj mi dijagnosticiraju čir na dvanaestercu, kroničnu upalu sinusa i žučni mulj. Problemi s probavom - posljedica hemeroidi i žučni kamenci. Kralježnica je u komi i bolni ježurci se šire ispod lijeve lopatice preko ključne kosti u lijevo rame. Terapije strujom, vježbe, analgetici, sedativi i tako u nedogled. Prvi korak na putu preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje bio je prije 42 godine kad smo kupili zemlju za vikendicu u Vukomeričkim goricama, gdje sam osnovala svoj prvi vrt. Već tada sam osvijestila štetnost mineralnih gnojiva i nisam im dozvolila da uđu u moj vrt. Počela kuhati džumbus juhe Počela je uzgajati i kuhati sve vrste do čijeg sjemena ili sadnica je uspjela doći i tako si obogaćivala svoju prehranu. U to vrijeme upoznavala je i svijet gljiva i ljekovitog bilja, pa je i njih ubacivala u svoje juhe: stolisnik, trputac, gavez, koprivu, dobričicu, jaglac. Naravno, i razne gljive. Već tada je meso svela na začin, koristila ga je u jako malim količinama. Počela sam malo koketirati sa sojom i dodavati je u sarmu i faširance. Dok štand gospođe Nanić sa biosjemenom i njezinim knjigama u Cerniku posjećuju zaljubljenici u stare sorte ova vrijedna žena priča nam o svom zanimljivom putu koji ju je odveo u tajne biovrtlarstva i zdrave prehrane. U Habijanovac nedaleko Vrbovca došla sam 1988. Vodila sam ga i razvijala 22 godine. Održala sam blizu 300 predavanja diljem Hrvatske na temu od polja do stola. Zlata Nanić, pionirka biovrtlarenja i začetnica ekološke poljoprivrede u Hrvatskoj! Na Zrnu sam osnovala Eko-edukacijski centar za članove udruge, ali i za sve zainteresirane za zdravije življenje. Zlata Nanić Najteže je nabaviti prirodno sjeme Sada živi u Malinskoj na Krku gdje, kaže, ima jedno malo zrnce, vrt površine stotinjak četvornih metara na kojemu za vlastite potrebe uzgaja razno povrće, a posadila je i voćke: smokvu, kaki jabuku, mandarine, limun, grejp, kivi tako da gotovo cijele godine ima voća i povrća iz svoga vrta. Danas je to mnogo lakše nego onda, jer sada imate razne pripravke za ekološki uzgoj - i prirodna gnojiva i sredstva za zaštitu. Jedini je problem doći do prirodnog sjemena i zato su ovakve razmjene starih sorti sjemenja, poput ove u Cerniku, bogomdane za nas male vrtlare, upravo je to ono što nam treba. U ekološkom uzgoju najveći su problem korovi, oko njihova suzbijanja ima malo više posla ima se ne koristi herbicidi. A što se tiče prihrane, a tu čovjek može napraviti gnojnicu od koprive i gaveza, tako isto oplemenjujemo zemlju. Čuvajte zdravlje i okoliš Zadovoljna je što se o ekološkoj proizvodnji hrane u Hrvatskoj sve više govori, što se osnivaju obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave poroizvodnjom takvih namirnica i što taj pokret proizvodnje organske hrane postaje trend u Hrvatskoj, osobito zato što je među pobornicima sve više mladih ljudi. U medijima je puno napisa i emisija u kojima se promovira takav način prehrane, a posebno mi je genijalna emisija Vrtlarica koju na Hrvatskoj televiziji uređuje i vodi Kornelija Benyovsky Šoštarić. To je nešto jako dobro što ljude potiče na razmišljanje o tome što i kako uzgajati i što jesti. Jako je važno da ljudi vode računa o čuvanju vlastitog zdravlja, ali i čuvanju okoliša. Četiri knjige za zdravije življenje Zlata Nanić napisala je četiri priručnika za prirodnu prehranu i zdravije življenje. Poslije sam napisala knjigu Naša tradicijska jela na zdraviji način. To je bilo proširenje te moje prve knjige u kojoj su opisane namirnice sa njihovim ljekovitim i nutritivnim svojstvima. U trećoj knjizi Prirodna zimnica su recepti za čuvanje namirnica tijekom zime u prerađevinama bez konzervansa, a u četvrtoj Kolači za zdravlje s Mirjanom Neduhal su slastice bez jaja, šećera, mlijeka i čokolde za ljude koji imaju zdravstvenih problema. Kratko rečeno, u ovim priručnicima nalaze se recepti koji mogu pomoći bolesnima da poboljšaju zdravlje, a zdravima da ga sačuvaju. Osim recepata koji su pogodni za poboljšanje mnogih zdravstvenih tegoba, tu su i gurmanska jela naše tradicijske prehrane, ali na zdraviji način. Možete ih naručiti na www. Fotografije: Vjekoslav Hudolin i arhiva Zlate Nanić.

Richard Müller - Srdce Jako Kníže Rohan
Stoga ekološki pokreti u svijetu i u nas nisu pomodarstvo već nužnost, želimo li Zemlju sačuvati za buduće naraštaje. Općenito, za sjetvu i sadnju svih ostalih vrsta povrća, dovoljno je zemlju usitniti kopačicom ili motikom i poravnati grabljama uz prethodno dodavanje komposta. GrliC Enciklopedija samonikl og jestivog bilja smatra da X 5 kopriva , svoje rasprostranjei1osti, , i vitaminske vrijednos- ti , naj kori snije, najzdravije i H lisnato povrCe. Za to vreme izdinstati luk i praziluk, pred kraj dodati pirinač i malo aleve paprike. Na Zrnu se koristimo zemljom s krtičnjaka koja je bez zemljišnih štetočinja jer ih je krtica potamanila pomiješanu s dosta zrelog prosijanog komposta i lum-brihumusa, a dodamo i nešto pijeska i treseta i time napunimo sandučiće. Priprema : Povrce ocistiti, oprati i krupno naseci, naliti sa 1 litar vode i kuvati dok ne omeksa, tada dodati paradajz, so i biber, kao i vezice listova. U tresetnim lončićima biljka preraste i lončić i zajedno se s njim sadi u zemlju tako da se korijen ni najmanje ne oštećuje.

[Srpski erotski filmovi|Kako brzo zaraditi novac|Foto erotski oglasi: Oglasi zene traze muskarce]

Oznake: 8>-48=0<8G:0, E@0=0