Poglavlje 1. strana 2

evo nastavka...žao mi je šta ste toliko dugo čekali,no jednostavno nisam imala vremena...nadam se da će vam se svidjet!!


Theresa me uputila do mog bungalova koji sam djelila sa još nekoliko cura. Dok me ona čekala ispred vratiju na brzinu sam sredila umrljanu šminku I presvukla se u novu odjeću. Nakon 3 minute bila sam spremna I krenule smo prema velikoj dvorani. Čim sam zakoračila u dvoranu, znala sam da sam na pravom mjestu. Dvorana je bila osvijetljena reflektorima I popunjena strastvenim obožavateljima plesa. Po njihovom hodu se vidjelo da ima baletana, hip hopera, breakera I umjetničkih plesača. Bila presretna I iako sam poznavala samo Theresu znala sam da će mi biti super. Kad je ravnatelj kampa shvatio da su svi koji su trebali stigli, na pozornici na dnu dvorane govoreći u mikrofon sve je pozvao da se smjeste za stolove. Kako je rekao tako smo I učinili. Sjela sam za stol najbliži pozornici da mogu pratit što se događa. Pored mene su sjele dvije cure. Započele smo razgovor.
‘’Bok!’’,reče kovrčava djevoka sa moje lijeve strane,’’Ja sam Alex! Ti?’’
‘’ Bok!’’,odgovorih joj uzbuđeno,’’Ja sam Anabella. Za koju vrstu plesa si došla??’’
‘’Za hip hop. Jednostavno ga obožavam!!’’,odgovori mi Alex veselo,’’Ti?’’
‘’I ja isto!! Odak-‘’započela sam no,’’Molim vas da se smirite da mogu reći šta vam je potrebno čuti!!’’,zavikao je ravnatelj,’’MOLIM VAS LJUDI!! SMIRITE SE!!’’, sad već ljutito. Polako mu se vidjelo neko čudno crvenilo u očima šta je značilo da će uskoro puknut. Napokon nakon minute njegovog deranja ljudi su se smirili. Tada je mirno započeo’’Dragi naši učenici I učitelji plesa!! Dobrodošli u naš kamp!! Nadam se da nije bilo nikakvih poteškoća pri stizanju. No da započnemo. Sutra ujutro započinje vaš prvi radni dan! Sada ću svakog profesora prozvat I reći ću koju vrstu plesa vodi. Theresa Parkins-hip hop, Chase Miller-hip hop, dakle svi koji su se prijavili za hip hop, ovo su vaši učitelji. Damien Lovegood –balet, Chendler-‘’,nastavio je redati imena I njihove profesije. Nakon što je svih prozvao I rekao imena I profesije , Chase je nama, hip hoperima rekao gdje se slijedeći dan nalazimo. Kada smo čuli sve potrebne informacije, stigla je hrana. ‘’ Mmm…ovo je jaaako ukusno!’’,rekla je Alex,’’Prije no što te onaj stari čudak prekinuo htjela si me nešto pitati’’.’’Da!! Odakle si??’’,rekoh ja,’’Ja fam iz Lof Angelefa’’,reče Alex punim ustima I prasne u smijeh. Čuvši kako se ona smije ni ja se nisam mogla susdržat. Tako smo se hihotale sve dok nas mrzovoljni ravnatelj nije potjerao u naše bungalove. ‘’U kojem si bungalovu?’’,upitah Alex,’’U onom tamo.’’,pokaže na bungalov u kojem su ležale moje stvari.’’Pa nećeš vjerovat!!’’,rekla sam joj hihićući se’’Šta to?’’,upita ona radoznalo.’’I ja sam u tom bungalovu!!’’, čim sam joj to priopćila, prasnule smo u smijeh ne mareći što nas većina gleda kao da smo poludile. Toliko smo se glasno smijale da nismo ni mogle hodat,no nekako smo našle načina da se dovučemo do bungalova broj 7. vrata smo otvorile uz glasan prasak pokušavajući se obje provuć kroz njih.
‘’Aaaa!! Alex, gnječiš mi guzicu!!’’
’’A ti meni nogu!! Šta ti ja mogu??’’,rekla je Alex,’’A da se vratimo van I uđemo jedna za drugom?’’
‘’E vidiš to ti je dobra ideja..hh’’,rekla sam.
‘’Eto vidiš sad smo obje unutra!!’’, Alex mi je priopćila vijest koju sam već znala.’’Kako su ovi kreveti udobni!!’’,viknula je sa jednog od obližnjih kreveta.
‘’Daj Alex ne glupiraj se ko majmun nego se raspakiraj..uskoro će doć još neke cure!!’’
‘’Evo odmah mamice…’’,dobacila mi je smijuljeći se.
Tada su u sobu ušle još dvije osobe.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.