"...najljepšu pjesmu srcem ti pišem..."

Jučer je u prostorijama NK Rijeke, Ahmad Sharbini, mladi napadač Rijeke, napokon potpisao novi ugovor...

Ugovor je, pogađate, "legendarnog" 1+1 formata, a i printer je izgleda proradio...

Ovo je opis rada printera/štampača, jednog osnovnoškolca...

INK-JET štampači

Od kada je pronađen ink-jet štampač, štampanje u boji je postalo veoma popularno. Istraživanja na polju ink-jet tehnologije stalno napreduju, sa svakim novim proizvodom na tržištu koji pokazuje napretke u performansi, upotrebljivosti i kvalitetu štampe. Kako se proces usavršavanja nastavlja, cijena ink-jet štampača nastavljaju da padaju. Štampanje pomoću ink-jet štampača, kao i lasersko, spada u neudarni metod. Štrcaljke ispuštaju mastilo kada pređu preko više različitih mogućih medijuma, a rad ink-jet štampača je moguće lako vizuelno predstaviti: tečno mastilo se u tankom mlazu nanosi na papir da bi se formirala slika. Glava štampača skenira stranicu u horizontalnim trakama, koristeći sklop motora da bi se pomjerala sleva na desno i nazad, dok drugi sklop motora postepeno vertikalno pomjera papir. Kada je jedna traka slike odštampana papir se pomjera, spreman za štampanje sljedeće trake. Da bi se proces ubrzao, glava štampača ne štampa samo po jedan red piksela pri svakom horizontalnom prolasku, već istovremeno štampa i jedan vertikalni niz piksela. Kod običnog ink-jet štampača, glavi je potrabno oko pola sekunde da odštampa jednu traku duž stranice. Pošto je papir formata A4 širok oko 8,5 inča, a ink-jet štampači rade pri najmanjoj brzini od 300 dpi (dots per inch - tačaka po inču), to znači da duž jedne stranice ima najmanje 2475 tačaka. Zato glava za štampanje ima oko 1/5000-ti dio sekunde na rsapolaganju da odgovori da li posmatrana tačka treba, ili ne treba da se štampa. Postoji više vrsta ink-jet tehnologije ali najčešća je DOD ("drop on demand" - kapni kad se traži). Ovo funkcioniše tako što se sitne kapi mastila istiskuju na papir kroz male štrcaljke: kao da odvrćete i zavrćete crijevo za polivanje 5000 puta u sekundi. Količinu mastila koje se istisne na određenu stranu određuje upravljački softver koji diktira koje će štrcaljke i kada da ispuštaju mastilo. Štrcaljke koje koriste ink-jet štampači su veoma tanke, i kod starijih modela su se lako zapušavale. Kod modernih ink-jet štampača ovo rijetko predstavlja problem, ali mjenjanje kertridža i dalje može da bude nezgodno kod nekih mašina. Još jedan problem sa ink-jet tehnologijom je taj što mastilo ima težnju da se razmaže odmah nakon štampanja, ali se ovo takođe drastično poboljšalo tokom posljednjih nekoliko godina razvojem novih ink-jet sklopova.


Laserski štampači

U 1980-im godinama preovladavali su matrični i laserski štampači, dok se ink-jet tehnologija nije značajnije pojavljivala sve do 1990-ih. Laserski štampač je uvela firma Hewlett-Packard 1984. godine, na osnovu tehnologije koju je razvila frima Canon. Radio je na način sličan onom kod aparata za fotokopiranje, s tim što je razlika u izvoru svijetlosti. Kod aparata za fotokopiranje stranica se skanira sa sjajnom svijetlošću, dok je kod laserskog štampača izvor svijetlosti laser, što ne treba da iznenadi. Poslje toga proces je manje-više isti: svijetlost stvara elektrostatičku sliku stranice na naelelktrisnaom fotoreceptoru, koji sa svoje strane privlači toner u obliku elektrostatičkog naelektrisanja. Laserski štampači su brzo postali popularni zahvaljujući visokom kvalitetu svoje štampe i relativno malim troškovima rada. Na tržištu za koje su laserski štampači razvijeni, konkurencija između proizvođača je postajala sve surovija, naročito u proizvodnji jeftinijih modela. Cijena su išle sve niže i niže, kako su proizvođači pronalazili nove načine da smanje svoje troškove. Kvalitet štampe se poboljšavao, pa je rezolucija od 600 tačaka po inču postala standardna, dok se sama konstrukcija smanjila, što ju je učinilo pogodnom za kućnu upotrebu. Laserski štampači imaju brojne prednosti u odnosu na konkurentsku ink-jet tehnologiju. Oni proizvode mnogo kvalitetnije tekstualne crno-bijele dokumente od ink- et štampača i teže da budu projektovani za naporniji rad - što znači da izbacuju više stranica po manjoj cijena po stranici od ink-jetova. Dakle, ako se traži "kancelarijski naporan rad, laserski štampač može da bude najbolji izbor. Drugi značajan činilac, za kućnog kao i za poslovnog korisnika je rad sa kovertima, karticama i drugim neduobičajenim medijumima, gde laserski štampači opet nadmašuju ink-jet štampače.


Način rada laserskih štampača

Kada mu je slika koja treba da se štampa saopštena posredstvom jezika za opis stranice, prvi posao štampača je da je da te isntrukcije pretvori u bit mapu. To radi štampačev unutrašnji procesor, a rezultat je slika (u memoriji) svake tačke koja treba da se postavi na papir. Modeli označeni kao "Windows štampači" nemaju svoje spostvene procesore, pa matični računar stvara bit mapu, upisujući je direktno u memoriju štampača. U srcu laserskog štampača nalazi se mali rotirajući valjak - organska fotoprovodna kaseta (OPC - organic photo-conducting cartridge) - sa slojem koji mu dozvoljava da drži elektrostatičko naelektrisanje. Laserski zrak skanira preko površine valjka, selektivno dodeljujući tačkama na toj površini pozitivno naelektrisanje, tako da će one na kraju predstavljati izlaznu sliku. Površina valjka je ista kao ona od lista papira na kojoj će se slika na kraju pojaviti, a svaka tačka na valjku odgovara tački na papiru. U međuvremenu, papir se propušta kroz naelektrisanu žicu koja na njemu ostavlja negativno naelektrisanje.Na pravim laserskim štampačima, selektivno naelektrisanje se postiže uključivanjem i isključivanjem lasera dok skanira rotirajući valjak, upotrebom složene konstrukcije obrtnih ogledala i sočiva. Princip je isti kao kod lopte sa ogledalima
u disko-klubovima. Svijetlost se odbija od lopte na pod, ide po podu i nestaje kako se lopta okreće. U laserskom štampaču, valjak se obrće izuzetno brzo i sinhronizovano sa uključivanjem i isključivanjem lasera. Tipični laserski štampač će izvoditi na milione uključivanja i isključivanja svake sekunde. Unutar štampača, valjak rotira da bi izgradio jednu horizontalnu liniju u jednom trenutku. Jasno, to mora da se uradi vaoma precizno. Što je manja rotacija, to je veća rezolucija niz stranicu - korak rotacije kod savremenog laserskog štampača iznosi tipično 1/600 dio inča, što daje vertikalnu rezoluciju od 600 tačaka po inču. Slično tome, što se laserski zrak brže uključuje i isključuje, veća je rezolucija preko stranice. Kako valjak rotira da bi predstavio sljedeću površinu za lasersku obradu, ispisana površina se kreće kroz laserski toner. Toner je vrlo fini crni prah, naelektrisan negativno što je učinjeno da bi on bio privučen tačkama sa pozitivnim naelektrisanjem na površini valjka. Tako, poslje jedne potpune rotacije, površina valjka sadrži sve crno što je potrebno na slici. List papira sada dolazi u dodir sa valjkom, što se izvodi pomoću gumenih cilindara. Kako izvršava svoju rotaciju, on uzima toner sa valjka pomoću magnetskog privlačenja, prenoseći tako sliku na papir. Negativno naelektrisana područja valjka ne privlače toner, a rezultat su bijele površine na papiru. Toner je posebno napravljen da se brzo topi i sistem za spajanje sada primenjuje toplotu i pritisak na oslikan papir, da bi se toner pričvrstio za stalno. Jedan od sastojaka tonera je vosak i on ga čini pogodnijim za proces spajanja, dok su valjci za spajanje uzrok zašto se papir pojavljuje iz laserskog štampača, još uvek topao na dodir. Posljednja faza je čišćenje valjka od bilo kakvih ostataka tonera, da bi bio spreman da ponovo otpočne čitavi ciklus. Postoje dva oblika čišćenja, fizičko i električno. Kod prvog, toner koji nije prenesen na papir, mehanički se odstranjuje sa valjka i odbačeni toner prikuplja u tacni. Električno čišćenje je pokrivanje valjka sa istovjetnim naelektrisanjem, tako da laser može opet da upisuje po njemu. Oba elementa, onaj za mehaničko i onaj za električno čišćenje, treba da se uredno mjenjaju u određenim periodima.

Izgleda da u Austriji printeri rade drugačije...

Danas su ždrijebom u prostorijama HNS-a izvučeni parovi polufinala Kupa Hrvatske!

RIJEKA igra protiv hajduka, a Varteks protiv Kamen Ingrada!

hajduk je 29.03.2006. na Poljudu domaćin u prvoj utakmici polufinala , dok se uzvrat igra pod stijenama Kantride 05.04.2006.!

U istom se terminu sastaju i Varteks kao domaćin prvoj, i Kamen Ingrad uzvratnoj polufinalnoj utakmici...

Kraj je još jedne kalendarske godine. Vrijeme je to za pogled na završenu polusezonu, s posebnim osvrtom na glas javnosti.

Putem webmailinga na ovome siteu, pristiglo je više od 300 Vaših odabira idealne ekipe NK Rijeke.
Jasno je da se uslijed ozljeda i rasta/pada forme, mijenjao i odabir omiljenih igrača, no na kraju se ispostavilo da se izdvojilo 11 igrača koji su, zapravo pred kraj sezone postali standardni.

Iznimka gore navedenog je Krešimir Brkić, koji je unatoč teškoj konkurenciji veznoga reda i činjenici da nije igrao gotovo više od godine dana, zahvaljujući ogromnom broju Vaših glasova uspio izboriti mjesto u „idealnih 11“ NK Rijeke!

Dakle, idealnih 11 prema Vašim glasovima su:
Žilić, Knežević, Lerant, Rendulić, Šarić, Tadić, Linić, Brkić, Vugrinec, Novaković i Ahmad Sharbini!
Idealna formacija igre je - 4-3-2-1

Idealnih 11 (klik za veću sliku):


Važno je napomenuti da je nekoliko igrača u „idealnih 11“ ušlo u posljednjem trenutku i da je za neke pozicije razlika u glasovima bila jednoznamenkasta!

Naprimjer, Dragan Žilić je tek pred kraj istisnuo Velimira Radmana, te za svega 10-tak glasova ušao u „idealnih 11“.

Krunoslav Rendulić, Daniel Šarić, Peter Lerant, Davor Vugrinec i Dario Knežević su izabrani sa gotovo 100% Vaših glasova, dok ih u postotku uspješnosti u stopu prati Siniša Linić.
Igor Novaković i Ahmad Sharbini su u „konkurenciji Krpana i Zekića“ vrlo brzo (već nakon nekoliko odigranih kola), izborili mjesto koje do kraja nisu ispuštali.

Idealnih 11 / alt.1 (klik za veću sliku):


Dušan Kerkez je često biran kao alternacija Draganu Tadiću, no pred kraj polusezone, a shodno svojoj minutaži, Tadić je premoćno odnio pobjedu za mjesto defanzivnog veznog.
Najzanimljivija je bila pozicija jednog od centralnih veznih igrača. Na njoj su se redom izmjenjivali Mario Prišć i Krešimir Brkić, da bi ovaj posljednji u zadnjim trenucima odnio pobjedu i za svega nekoliko glasova ušao u krug „idealnih“.
Mario Prišć, zahvaljujući velikom broju glasova ipak ulazi u 2. idealnu ekipu.

U malo drugačijem sustavu igre, 4-3-1-2, u ekipi mjesta ima i za mladoga Anasa Sharbinija, a nemali broj glasova stigao je i za Igora Tkalčevića te Zorana Ivančića.
Određeni broj glasova skupili su i Zoran Zekić, Petar Krpan i Fausto Budicin i to pogotovo na početku sezone kada su i premoćno vodili…

Idealnih 11 / alt.2 (klik za veću sliku):


Nadajmo se da će svi oni u nastavku sezone pružiti sjajne partije i time osigurati Vaš glas!
Novi krug glasanja počinje pred početak proljetnog dijela prvenstva!

Zahvaljujemo svima koji su glasali!

administrator@nkrijeka.com

Vrijeme je u našem nogometu koje nitko ne voli.. (polu)sezonska pauza…
Ne vole je ni igrači, ni navijači, ni treneri, pa ni uprave klubova koje moraju revidirati svoje polusezone i većina ih je primorana tražiti «adekvatna» pojačanja i vršiti reforme. Ova je pauza jedino dobrodošla Hajduku, koji može pokušati nešto «smuljati» u ova dva mjeseca, mada čisto sumnjam u uspijeh toga…
Vodećem dvojcu na ljestvici pauza nit' trebala, nit' je dobrodošla. Ponesen božićnim, blagdanskim duhom, ipak pokušavam naći nešto pozitivno u svemu. Ono loše je (pre)očito svima, pa ću pokušati u ovoj dugoj stanci pronaći nešto drugo. ...pročitaj

Štovani čitatelji (nadraži, najbolji... i ostale kulturne fraze :P),

Ovoga vikenda 17. i 18. prosinca 2005., nkrijeka.com biti će povremeno nedostupan, zbog redizajna i preseljenja na novi (brži/veći/bolji) server!


Ovo se posebno odnosi na večernje/noćne sate...

Hvala na (ne)razumijevanju :)

administrator@nkrijeka.com

Kako uopće početi sa bilo kakvom ocjenom ove polusezone kada, čak ni oni koji prate zbivanja podno stijena Kantride puno, puno duže od mene ne pamte ništa slično ovome.

Bivši i još neprežaljeni trener, prepucava se, javno sa jednim od svojih, ako ne najvećih, onda sigurno najglasnijih neprijatelja i «krvnika». Sadašnji trener ostvario je sve pobjede, a ipak mu nitko pretjerano ne vjeruje i dojma sam da se samo čeka kraj sezone da se ustoliči neki novi vladar i šef, od tko zna kuda. ...pročitaj

HRVATSKA JE OSVOJILA DAVIS CUP!

1. DAN:
1. meč - K.Kucera(SVK) Vs. I.Ljubičić(CRO) 3-6 4-6 3-6 - 0:1
2. meč - D.Hrbaty(SVK) Vs. M.Ančić(CRO) 7-6(4) 6-3 6-7(4) 6-4 - 1:1


2. DAN:
parovi: D.Hrbaty / M.Mertinak(SVK) Vs. M.Ančić/I.Ljubičić(CRO) 6-7(5) 3-6 6-7(5) - 1:2

3. DAN:
1. meč - D.Hrbaty(SVK) Vs. I.Ljubičić(CRO) 4-6 6-3 6-4 3-6 6-4 - 2:2
2. meč - M.MERTINAK (SVK) Vs. M.Ančić(CRO) 6-7(1) 3-6 4-6 - 2:3


Foto galerija (kliknite za fotku veličine 1024x768):



















Video clipovi:
1. clip
2. clip
3. clip
Zadnji poen!

0:1 Novaković (24')
1:1 Dodik (47')
1:2 Linić (77')
1:3 Linić (84')