Bosna Srebrena [godina 61, broj 3; 2010.]

---

Click here: Bosna srebrena

---

Provincijal: Fra Jozo Marinčić, OFM Zagrebačka 18 BiH — 71000 Sarajevo tel. Turci upadaju i pljačkaju pojedina područja prostrane Vikarije, koja je inače bila razdijeljena na kustodije kao manje upravne jedinice. Dolores Grmača i prof.

Stalno si se trebao dokazivati, druge prokazivati i prijavljivati. Ali ta ih prošlost i obvezuje: da nastupaju dostojno svojih predšasnika: da budu vjerni Evanđelju, maleni i skromni, bliski svom narodu, da ljube osobito siromašne i da rade za njih.

Bosna Srebrena / Silver Bosnia - Posebno nam je drago sto su uz nas bili ljudi iz političkog i društvenog života, gospoda Milan Bandić, Ivan Tolić, Stipe Čičak, Damir Čičak, Jasen Mesić, Marijan Biškić, Dragan Martinović, i ostali predsjednici naši udruga uveličavši prelo svojom nazočnošću. Posebni dio čine franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama.

Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. Bosna Srebrena je i jedina od svih ustanova koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana. Jedno vrijeme, i to nakon osvajanja bila je proširena daleko izvan granica , obuhvaćajući i veliki dio današnje , prostiravši se od sve do i. Bez obzira na sve nedaće, djelatnost bosanskih franjevaca bila je višestruka. Uz dušebrižništvo oni su među zapadne, središnje, južne i istočne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, i te diljem širili prosvjetu i kulturu. Bili su jedini učitelji i začetnici prvih književnih i znanstvenih djela. Osim toga, čitavo su se vrijeme isticali kao istinski borci za zaštitu od , zbog čega su često i sami stradavali. Samopregalaštvu franjevaca treba zahvaliti što se kod pa tako i u i nisu iskorjenili ni ni osjećaj pripadnosti hrvatskom narodu. I na kraju, njihova je velika zasluga da su utrli put i dali znatan doprinos standardiziranju , znatno prije u. Dio članaka o · · · · · Kulturne, obrazove i znanstvene ustanove: · su u došli potkraj 1291. U početku su pripadnici franjevačkoga reda bili uglavnom stranci , , , no, ubrzo je, među inim i zbog zahtjeva domaćeg plemstva, prevladao domaći kler. Samostani na prostorima današnje Bosne i Hercegovine u 15. Naime, svi su se svećenici koji su dolazili iz tih krajeva držali carevim špijunima. Jednako se gledalo i na papinske poslanike ako nisu dolazili preko jer je Dubrovnik imao dobre odnose sa. To najčešće nisu bili Hrvati, oni nisu ni mogli doći na teritorij svoje biskupije. Prvo sjedište provincije bilo je u. Djelovali su franjevci ove provincije diljem Balkana i susjednih krajeva, do jadranske obale i Budima i Pešte. Prije stradanja Bosne i iseljavanja za vrijeme Eugena Savojskog, ovaj je provincija znala imati i preko 40 samostana, a danas je u Bosni postoji 18 samostana, u Srbiji Beograd jedan, te jedan u Hrvatskoj S. Prije dolaska Turaka franjevci su na području današnje BiH imali mnogo samostana. Spominju se ova mjesta u kojima su bili franjevački samostani: Herceg Novi, Ljubuški, Imotski, Mostar, Konjic, Mile kod Visokog, Kreševo, Deževice, , Banski dvor , Lašva kod Travnika, Olovo, , Tešanj, Skakava, Modriča, kod Tuzle , Soli Tuzla , Bijeljina, Sv. Marija u Polju kraj Bijeljine , Teočak, , Ljubovija, , , , Rama, Glamoč, Podbila, Bihać, Krupa, Obrovac, , Otok, Kamengrad, Ostrovica, Bilaj, Podnovi, Livče Lijevče , Krupa na Vrbasu i Glaž na Ukrini. Od pada Bosne i Hercegovine pod osmansku vlast, kako nije bilo drugih svećenika, o očuvanju vjere skrbili su isključivo franjevci i nekoliko svećenika glagoljaša. Obavljati službu duhovnog pastira u ono vrijeme bilo je izvanredno teško. Crkava gotovo i nije bilo. Nakon bilo ih je svega pet, od čega tri samostanske. Sve druge crkve i samostane su do tada srušili, a nisu dopuštali graditi nove ili popravljati stare. Bogoslužje se zato služilo uglavnom na otvorenom, bez obzira na vremenske prilike. Da bi stigao do svojih vjernika, fratar je često morao pješačiti na desetke kilometara po bespućima stalno izložen opasnosti od napada kakvog nasilnika. Mnogi su franjevci obavljajući pastoralni rad, bili ubijeni ili teško pretučeni, stoga su hodali u civilu. Budući da su bosanski biskupi stolovali u Đakovu i da nisu imali veze sa svojim vjernicima u Bosni i Hercegovini, utemeljen je godine u Bosni, a apostolskim vikarima biskupima imenovani su sve do godine domaći franjevci. Prvi apostolski vikar u Bosni bio je fra. Za vrijeme uprave biskupa fra Rafaela Barišića bilo je težih sukoba u Apostolskom vikarijatu, što je dovelo do osnutka Apostolskog vikarijata u Hercegovini godine, gdje je za biskupa namješten upravo fra. Ni apostolski vikari nisu mogli izbjeći nedaće kojima su bili izloženi ostali franjevci, bilo na putu, bilo u samostanu. Franjevačka provincija Bosna Srebrena, nakon osmanskih osvajanja, neko vrijeme je zauzimala prostor znatno veći od : od na jugu, do Budima na sjeveru i Temišvara na istoku te dio današnje. U njenim su granicama bili, npr. Na tome su području dugo bili jedini dušobrižnici i pučki prosvjetitelji. U početku pretežito za potrebe pastoralizacije, a dijelom i za školovanje vlastitoga podmlatka, bosanski franjevci su od početka 17. Franjevac služi svetu misu pred hrvatskim katoličkim pukom, središnja Bosna, oko 1900. Bez obzira na sve nedaće, djelatnost bosanskih franjevaca bila je višestruka. Uz dušebrižništvo oni su među širili prosvjetu i kulturu. Bili su jedini učitelji i začetnici prvih književnih i znanstvenih djela. Osim toga, čitavo su se vrijeme isticali kao istinski borci za zaštitu naroda od osmanskog nasilja, zbog čega su često i sami stradavali. Za obranu svojih prava i prava svoga naroda tražili su zaštitu od sultana, da bi suzbili nasilje i nepravde nižih upravitelja. To je bilo nerijetko samo skromna kratkotrajna pomoć, ali je i ona u nevolji bila dragocjena. Tijekom povijesti mijenjajući granice posebno u drugoj polovici 18. S lijeva na desno, od vrha do dna: Franjevačka provincija Bosna Srebrena ; : Pisctole i evangelya, , hrvatski jezik štokavskoga narječja, ikavsko-ijekavskoga dijalekta; fra : Pistule i Evanyelya Lekcionar , , najstarija datirana tiskana latinična knjiga na hrvatskom jeziku, oblika splitske čakavštine; Ljetopis fojničkoga samostana, fra , , prva polovica 18. Nauk krstjanski i Razlike besjede svrhu evandelja nedjeljnih priko svega godišta fra , Pistole i evanđelja priko svega godišta , latinicom fra druga polovica 17. Pisna od pakla fra - , Isitirion fra - , Osvetnici 1861. Blago jezika slovinskoga ili Slovnik u kojemu izgovarajuse rici Diacke Latinski, i Slovinski fra Ljudevita Lalića? Pavloviću iz Dubrovačke države.. On je u toj mjeri utkan u cijelo biće naroda da uvelike nadilazi granice i i vjerske literature, kao i bilo kakve isključivo spisateljske djelatnosti. Od prosvjetnog do karitativnog, od dušebrižničkog do gospodarskog i općedruštvenoga napora, redovnici bosanske redodržave stoljećima bijahu kičmom većine hrvatskoga naroda. Bez franjevaca provincije Bosne Srebrene ne bi bili ono što su danas. Najvrjedniji i najvitalniji su samostanski ljetopisi i memoarska literatura koja se čita kao realistična kronika jednoga doba, a koja je, među ostalim, bila glavnim vrelom inspiracije za većinu pripovijedaka i romana. Ironijom sudbine, najutjecajniji pučki spisi, često oblika didaktičke i junačke poezije, te narodnih vjerskih moralki, najslabije su se oduprli koroziji vremena. Također, historiografska djela, poglavito Lastrića, a manjim dijelom i Jukića, čine nezaobilazni izvor za poznavanje povijesti. Katkad se dovodi u pitanje nacionalna i književna pripadnost franjevačkih pisaca provincije Bosne Srebrene. Radi se uglavnom o ljetopiscima, auktorima vjerskih moralki, raznih poučno-pobožnih djela te leksikografskih radova. Grgo Martić Najpoznatiji pokretači i nositelji koji su djelovali pod izravnim utjecajem i ostalih iliraca i koji su surađivali u Novinama horvatskim, slavonskim i dalmatinskim, kao i u njihovu kulturnom prilogu Danici, bili su , , i. S druge strane, Gaj i njegovi suradnici živo se zanimaju za Bosnu i Hercegovinu, potiču suradnike u BiH i na idejnom i na kulturno-stvaralačkom polju. Napose su podupirali otpor protiv turske vlasti, što se posebice vidi u književnom stvaralaštvu hrvatskih preporoditelja u Bosni i Hercegovini. Posebno teško stanje za katolički narod bilo je u jer ondje nije bilo sakralnih objekata, pa se svećenička služba obavljala iz susjednih samostana u Dalmaciji i Bosni. Zbog udaljenosti tri dana hoda među franjevcima, koji su rodom iz Hercegovine, sazrijeva ideja da se i grade u Hercegovini. Za ostvarenje te ideje trebalo je dobiti dekret od Kongregacije za širenje vjere, suglasnost i carev ferman te odabrati mjesto za gradnju crkve i samostana. Nakon nekoliko godina upornog traženja franjevci su dobili tražena dopuštenja i odvojili se od subraće u Bosni. Gradnjom crkve i samostana na i osnivanjem Kustodije godine te Provincije izgradila se franjevačka crkvena organizacija u Hercegovini. Grade se samostani na i u Mostaru, a otvaranjem škola: u Vukodolu kod , 1853. Tiskara je imala veliku ulogu u prosvjećivanju hrvatskog naroda i razvijanju hrvatske narodne svijesti. U razdoblju od tridesetak godina objavljeno je oko 600 knjiga pa je krajem 19. Hrvatsko kulturno društvo Hrvoje u Mostaru Uz franjevce u preporodna gibanja uključuje se i hrvatsko građanstvo. Osniva se niz organizacija i društava koja ističu nacionalnu hrvatsku pripadnost u svom nazivu, a preko njih ime prodire u hrvatski narod koji postaje svjestan svoje nacionalne pripadnosti. Hrvatska društva iz ovog perioda: Hrvoje u , Slavuj u , Trebižat u , Dinara u , Trebević u , Majevica u , Nada u... Uz društva se osnivaju čitaonice i knjižnice, u kojima se čitaju knjige, novine i kalendari, a održavaju se i tečajevi opismenjavanja. Ova su glasila pronosila pravašku orijentaciju za razliku od ilirske - preporodne ideje u i u. Za temeljnu odrednicu svojih programa, časopisi su uzeli na sjedinjenje sa i ostalim hrvatskim zemljama. U preporodnom pokretu Hrvata u Bosni i Hercegovini veliku ulogu imali su franjevci. Oni su jedini imali utjecaj na hrvatske seljake koji su činili veliku većinu hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Franjevci ističu da nisu pripadnici nijedne stranke iako su im bliske ideje , a krajem 19. Stalno ističu da su oni najprije pa tek onda. Dolaze u sukob s vlasti jer ona širi katoličku svijest u narodu i u tome ima oslonac u redovitoj katoličkoj hijerarhiji na čelu s nadbiskupom Stadlerom. Najpoznatiji preporoditelji bili su franjevci: , , , , , i koji su se dokazali kao graditelji, učitelji, dušobrižnici, ali i kao pisci prvih udžbenika, priručnika i kalendara, novina i samostalnih književnih ostvarenja. Posebni dio čine franjevački samostani sa svojim čuvenim knjižnicama, galerijama, muzejima, ljekarnama i učionicama. U srednjoj Bosni glasoviti su samostani u , , , , zatim samostani Petrićevac i kraj , i u Bosanskoj Posavini, samostan u Hercegovini pa samostani u , , i drugdje. Veliki je dio franjevačkih samostana u Fojnici, Kreševu, Olovu, Širokom Brijegu, Rami, Visokom i Sutjesci posjedovao djela pisaca iz mnogih krajeva Hrvatske , , , , , kao spise kojima su se franjevci Bosne Srebrene služili u dnevnoj vjerskoj uporabi i kao nacionalnu lektiru iz koje su crpili motive za vlastito stvaralaštvo. Oltar u crkvi sv. Ivana Krstitelja, Kraljeva Sutjeska Na tlu Bosne i Hercegovine sačuvano je iz vremena gotike više spomenika likovnih umjetnosti i umjetničkih obrta. Većina ih se čuva u franjevačkim samostanima Kraljeve Sutjeske, Kreševa i. Bogati i literarno poznati inventar samostana u Srebrenici, Zvorniku, Olovu i , nepovratno je uništen u doba bečkog rata od do godine, a kreševska riznica je znatno oštećena u požaru samostana godine. Prva strana, dakle, pripada radosnom ciklusu i za prilike kada je oltar bio otvoren, a druga žalosnom ciklusu, kada su krila bila zatvorena. Majstor sutješkog preklopnog oltara potječe iz neke škole sa jugoistoka Europe, možda iz Štajerske, a djelo je moguće datirati u rano 15. U istoj riznici čuva se još i lijepi srebreni kalež, iz druge polovice 14. Dio srebrenog, gravurama ukrašenog kaleža iz Kreševa nedostaje mu originalna čaša doima se kao djelo iz istog vremena. Srebreni pacifikal u Kreševu zanimljiv je zbog graviranih medaljona na krajevima krakova, u kojima su prikazane osobe odjevene tipično za. Kasnogotičke elemente odaje srebrena i pozlaćena kustodija, te srebrena kadionica u istoj riznici. Zlatna vitka kasnogotička pokaznica što se čuvala u riznici samostana na Šćitu u , uništena je u požaru crkve za vrijeme Drugog svjetskog rata. Od nje se sačuvala samo fotografija. Velik broj kaleža kasnogotičkog stila u Kraljevoj Sutjesci, Fojnici i Kreševu moguće je tek jednim dijelom datirati u 15. Nositelji pismenosti hrvatskog stanovništva u Bosni i Hercegovini bili su franjevci. O sačuvano je više dokumenata, ali o prvim školama su nesigurni izvori. Ognjišta najranije pismenosti bili su samostani, među kojima su se posebno isticali Kreševo, , i Tolisa, a kasnije i samostani u Hercegovini Humac i Široki Brijeg. Najstarije samostanske škole spominju se vrlo rano, godine navodi se da postoje škole u samostanima u Kreševu, Rami, Fojnici, Modriči, Srebrenici, Tuzli i Visokom. Ne zna se je li bilo i koliko djece u ovim školama koja se nisu pripremala za svećenički poziv. Međutim, i bez obzira na to tko su sve bili učenici u samostanskim školama, te škole su predstavljale izvor tadašnje pismenosti među. Za hrvatsko osnovno školstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme Turaka, najviše zasluge pripadaju i , koji su škole osnivali, pomagali i u njima predavali. Franjevci su bili učitelji i pisci udžbenika. U prvoj hrvatskoj tiskari u tiskan je veći broj udžbenika za katoličke osnovne škole u Hercegovini. Škole su se uzdržavale od priloga vjernika. Od druge polovice 19. Ivan Frano Jukić se neko vrijeme zalagao da se formiraju zajednički fondovi za uzdržavanje tadašnjih katoličkih i pravoslavnih škola, ali nije došlo do ostvarivanja ove ideje. Organiziraniji oblici osnovnog školovanja, s posebnim prostorijama, utvrđenom školskom godinom, stabilnijim nastavnim programom i udžbenicima javljaju se kod u 19. Među najstarije škole spadaju katolička škola u i u , u 1852. Neke škole koje su ranije držali franjevci održale su se do godine, ali kasnije ih nestaje. Franjevačka provincija Bosna Srebrena danas ima tri vlastite odgojno-obrazovne ustanove: , Franjevački na i , visokoškolsku ustanovu u Sarajevu.

Srebrena Bosna Lašvanske Dive Nova Bila
Najprije su se osamostalili dalmatinski samostani 1735. Puše bura — stojiš vani. Danas Teslino ime predstavlja cijenjeni brand u svijetu, pa se za njega otimaju i velike korporacije. Čak ni 45-godišnja komunistička vladavina nije uspjela spriječiti uspješan rad Bosanske provincije; na nekim područjima rada došlo je i tada do znatnog napretka. Pisna od pakla fra - , Isitirion fra - , Osvetnici 1861. Sve druge crkve i samostane su do tada srušili, a nisu dopuštali graditi nove ili popravljati stare.

[Udate zene traze muskarca|Trazim zenu za brak iz bosne i hercegovine|Gay Oglasi Subotica]

Oznake: bosna, Srebrena, godina, 61, broj, 3, 2010