03.06.2015., srijeda

USKOK podignuo optužnicu protiv Lovrić Merzel, evo za što ju se sve tereti

Sada je službeno - USKOK je podigao optužnicu protiv bivše sisačke županice Marine Lovrić Merzel. Uz nju će na optuženičkoj klupi sjediti još petero osoba i predstavnik jednog trgovačkog društva koji su, prema tvrdnjama USKOK-a, sudjelovali u počinjenju kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, primanja i davanja mita, pranja novca, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti.
Priopćenje prenosima u cijelosti:
USKOK je, nakon provedene istrage, pred Županijskim sudom u Zagrebu podigao optužnicu protiv šestoro hrvatskih državljana M. L. M. (1963.), S. K. (1978.), Ž. Ž. (1958.), D. R. (1979.), B. P. (1972.), Z. R. (1953.) i jednog trgovačkog društva zbog počinjenja kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti, primanja i davanja mita, pranja novca, krivotvorenja službene ili poslovne isprave, poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti te pomaganja u zlouporabi položaja i ovlasti. (2. 6. 2015.)
Optužnicom se I. okr., kao županici Sisačko-moslavačke županije, stavlja na teret da je od lipnja 2011. do rujna 2013. godine, nakon što je Županijska skupština donijela odluku o prodaji 57,33 posto poslovnih udjela Županije u društvu Ceste Sisak, od III. okr., kao stvarnog vlasnika jednog trgovačkog društva zainteresiranog za stjecanje navedenih udjela, zatražila da joj isplati 100.000 eura mita kako bi njegovom društvu, bez obzira na druge zainteresirane kupce i mogući interes udjeličara društva s pravom prvokupa, osigurala stjecanje navedenih poslovnih udjela. Nakon što joj je III. okr. krajem kolovoza 2011. godine predao traženi iznos od 100.000 eura I okr. je, izmjenom utvrđenih uvjeta ugovora, osigurala zaključenje ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela društvu III. okr. u čije ime je ugovor potpisao II. okr. Kad je društvo s pravom prvokupa zbog neosnovanog odbijanja zaključenja ugovora pred Trgovačkim sudom u Zagrebu protiv Županije pokrenulo parnični postupak zbog nadoknade štete, I. okr. je potpisala sudsku nagodbu kojom se Županija tom društvu obvezala isplatiti 200.000 kuna, za koji iznos je oštećen proračun Županije.
Nadalje I. okr. se tereti da je, u namjeri prikazivanja da je novac koji je kao mito primila od III. okr. stečen na zakonit način, počinila kazneno djelo pranja novca, i to na način da je, od kolovoza 2011. do rujna 2012. godine, u Sisku i Zadru, s IV. okr., njenim nećakom koji je znao da je novac stečen kaznenim djelom, dogovorila da će kao stvarna vlasnica nekretnine u Zadru na njegovo ime kupiti i urediti te formalno upisati tu nekretninu. Sukladno dogovoru, I. okr. je od primljenog iznosa od 100.000 eura za 680.074,65 kuna kupila stan u Zadru površine 85,40 metara kvadratnih s kućnim vrtom i dva parkirna mjesta, formalni vlasnik kojega je IV. okr., a preostalim iznosom je platila unutarnje uređenje stana.
Osim toga I. okr. se tereti da je, od veljače 2012. do srpnja 2013. godine, unatoč činjenici da je Županijska skupština donijela odluku o gradnji Zavoda za hitnu medicinu na lokaciji Jodnog lječilišta u sklopu Opće bolnice Sisak, sukladno dogovoru i na traženje V. okr., direktora VII. okr. društva, poduzela sve kako bi osigurala da Županija za potrebe Zavoda za hitnu medicinu od VII. okr. društva kupi nekretninu i to po cijeni znatno većoj od stvarne. S obzirom da se radilo o prostoru bivšeg auto salona, neadekvatnog za potrebe Zavoda za hitnu medicinu, Županija je, nakon što je I. okr. 30. svibnja 2012. s V. okr. zaključila ugovor o kupoprodaji navedene nekretnine za iznos od 9.800.000 kuna, za dodatne radove na prenamjeni prostora platila 1.435.949,61 kunu. Na taj je način, na ime razlike između plaćene i stvarne vrijednosti predmetne nekretnine, VII. okr. društvu pribavljena nepripadna imovinska korist od 4.139.738,74 kune dok je Županija oštećena za taj iznos uvećan za troškove izrade dokumentacije i prenamjene prostora, odnosno ukupno za 5.652.194,35 kuna.
Optužnicom se I. okr. stavlja na teret da je, od lipnja 2009. do travnja 2014. godine, donijela više odluka i rješenja o osnivanju i imenovanju članova Savjeta županice za što im je neosnovano isplaćivana mjesečna naknada od 5.000 kuna neto, iako je znala da oni iste poslove zbog kojih su imenovani za članove Savjeta već obavljaju u okviru tijela Skupštine i pravnih osoba Županije te da za to primaju odgovarajuću naknadu, odnosno plaću. Na opisani način proračun Županije je s osnova isplaćenih naknada i pripadajućih davanja oštećen za ukupno 6.032.222,36 kuna. Osim toga, I. okr. je s pojedinim vijećnicima Županije, prijateljima i osobama rodbinski povezanim s članovima njezine obitelji, neosnovano zaključivala ugovore o djelu na temelju kojih im je isplaćivana naknada, iako je znala da se ugovoreni poslovi i usluge neće izvršavati jer Županija za njihovo obavljanje nije imala nikakve potrebe. Time je osobama s kojima su zaključeni ugovori o djelu pribavljena nepripadna imovinska korist od ukupno 364.639,02 kuna, a Županija je s osnova isplaćenih naknada i pripadajućih davanja oštećena za ukupno 673.693,81 kuna. Osim navedenog, Županija je po nalogu I. okr. od svibnja 2005. do kraja 2013. godine, u više navrata plaćala troškove konzumiranja jela i pića na raznim sastancima, privatnim ručkovima, proslavama rođendana te troškove nabave prehrambenih artikala za privatne potrebe, čime je I. okr. pribavljena nepripadna korist od 59.636,45 kuna, a Županija je oštećena za ukupno 326.381,71 kunu. Također je I. okr., od 2005. do 2013. godine, službenim karticama plaćala privatne troškove za konzumaciju hrane i pića te goriva, čime je sebi, na štetu Županije, pribavila nepripadnu imovinsku korist od 164.773,00 kuna.
I. okr. se također tereti da je tijekom lipnja 2009. godine, od VI. okr., voditelja Uprave šuma Podružnice Sisak, zatražila da djelatnici Uprave šuma, Podružnica Sisak obavljaju sve poslove potrebne u vezi pripreme, organizacije i održavanja njezine svadbene svečanosti. Prekovremeni rad djelatnika Uprave šuma, Podružnica Sisak VI. okr. nije naplatio od I. okr.
čime joj je, na štetu Hrvatskih šuma, pribavljena nepripadna imovinska korist od 9.636,22 kune stanovi Dubrava Zagreb

Oznake: stanovi Dubrava Zagreb


- 20:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.04.2014., četvrtak

Udruga Franak traži moratorij na ovrhe jedine nekretnine do uvođenja osobnog bankrota

Iz Udruge Franak stoga pozivaju središnju banku da od banaka zatraži i objavi podatke koliko je dužnika sa stambenim kreditima u CHF pod ovrhom jedine nekretnine zbog nepodmirenja dugovanja kredita u CHF.
Vladu pak pozivaju da intervenira uredbom i proglasi moratorij na ovrhe jedine nekretnine sve dok se u Saboru ne usvoji zakon o osobnom bankrotu te donesu podzakonski akti koji će omogućiti efikasnu provedbu tog zakona, "čime bi se spriječilo nanošenje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete građanima, koja se pored financijskih, očituje i u zdravstvenim, emotivnim, i po cijelo društvo pogubnim, ekonomskim posljedicama".
Od Ministarstva pravosuđa traže da uvaži zahtjeve da se prijedlog zakona o osobnom bankrotu razmatra u što širem krugu organizacija i udruga kako bi dobivena rješenja adekvatno štitila dužnike i vjerovnike.
Dodaju kako su tom ministarstvu uputili zahtjev da Udrugu Franak uključi u radnu skupinu, ali da odgovor još nisu dobili stanovi Dubrava Zagreb

Oznake: stanovi Dubrava Zagreb


- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.03.2014., utorak

Dubrovački vrtovi sunca: Kordići na sudu pobijedili državu

Zadužili su se i počeli obnavljati apartmane i graditi hotel, a nakon što je 50 posto objekata sagrađeno i obnovljeno, RH ih je tužila tvrdeći da su nekretnine djelom u njezinu vlasništvu. Kako im je sud zabranio radove, a krediti su dolazili na naplatu, bili su primorani na nagodbu s RH. Josip Kordić isplatio je na račun HFP-a 95,5 milijuna kuna, a sin Boris 41,8 milijuna kuna. Ako presuda bude pravomoćna, novac će dobiti natrag.
– Bili su prisiljeni isključivo zbog poslovne nužnosti, realizacije turističkog kompleksa u Orašcu i dovršetka gradnje na sklapanje nagodbe i na plaćanje nerealnog iznosa od137,4 milijuna kuna. Sudski je vještak u kaznenom postupku za aferu Vrtovi sunca utvrdio da je vrijednost zemljišta oko 63,9 milijuna kuna. Da nisu pristali na nagodbu, zabrana gradnje bila bi na snazi pa bi projekt u Orašcu propao. Usto je RH u nagodbi tvrdila da je vlasnik zemljišta iako u parnici u Dubrovniku tek dokazuje pravo vlasništva i do danas nema prvostupanjske presude – obrazložila je sutkinja Krstanović Čada.
– Mi smo to kupili 2005. i sve je bilo devastirano. Počeli smo rušiti apartmane pa smo od njih 700 napravili 207. Apartmani i hotel bili su praktički gotovi, a gradilište sa 1000 radnika i kooperanata u najvećem zamahu. U Beču se trebalo odlučiti da nam se pusti kredit od 110 milijuna eura, no rekli su da ga nećemo dobiti jer smo dobili zabilježbu na zemljištu. Za nas je to bila katastrofa i potpisali smo nagodbu samo da spasimo projekt. Morali smo 50 posto projekta prodati engleskom fondu Jupiter – svjedočio je Josip Kordić na sudu o kupnji Vrtova sunca stanovi Dubrava Zagreb

Oznake: stanovi Dubrava Zagreb


- 15:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.01.2014., ponedjeljak

Agrokor investirao 78 milijuna kuna u staklenik u Baranji

Agrokor je ovih dana, u kompleksu Mitrovac u Baranji, dovršio radove na izgradnji staklenika za hidroponsku proizvodnju grapolo rajčice na površini od 4,5 hektara, što je prvi i najveći staklenik u Baranji te jedan od najvećih u Hrvatskoj.
Staklenik je dio projekta Mitrovac, koji je primjer održivog razvoja i ekološki napredne i sigurne proizvodnje, a sastoji se od farme, bioplinskog postrojenja, solarne elektrane i staklenika koji koristi dio energije proizvedene u bioplinskom postrojenju.
U izradu i opremanje staklenika uloženo je ukupno 78 milijuna kuna, a staklenik je podignut u rekordnom roku od samo 6,5 mjeseci. Opremljen je najsuvremenijom tehnologijom tvrtke NETAFIM, jedne od vodećih u svijetu, a na izvođenju radova i montaži opreme angažirane su brojne hrvatske tvrtke.
U stakleniku Mitrovac uzgajat će se rajčica grapolo i sorta beef, što će biti ujedno i jedina domaća proizvodnja te sorte u Hrvatskoj. Očekivani godišnji prinos rajčice je 2.300 tona, a prva berba očekuje se već početkom travnja ove godine, čime će se smanjiti uvoz rajčice.
Što se tiče samog proizvodnog procesa, riječ je o hidroponskom tipu uzgoja što podrazumijeva kontrolu klime, navodnjavanja i uvjeta u stakleniku. Sam proces proizvodnje zahtjeva konstantan nadzor tehnologa koji brinu o rastu biljaka, ali i edukaciji zaposlenika i pravilnoj brizi i načinu rada s biljkama. U stakleniku će u prvoj fazi, u stalnom radnom odnosu, biti 50 zaposlenika.
U Agrokoru ističu kako se u procesu uzgoja rajčica za proces zagrijavanja staklenika, koristi dio toplinske energije iz bioplinskog postrojenja ove tvrtke.
Agrokor koncern u brojne je projekte u Belju dosad investirao 2,3 milijarde kuna, a uz dovršeni staklenik za hidroponsku proizvodnju grapolo rajčice planira se uskoro i dovršetak nove farme kapaciteta 2.000 muznih krava te bioplinskog postrojenja od dva megavata, što su investicije vrijedne dodatnih 140 milijuna kuna.
Riječ je o najvećim investicijama u poljoprivredi u Hrvatskoj i regiji, od kojih se očekuje godišnji prihod od 150 milijuna kuna stanovi Dubrava Zagreb

Oznake: stanovi Dubrava Zagreb


- 15:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

02.08.2013., petak

Todorićev Agrokor će graditi veliki objekt ispred Maxi Konzuma

Ostvare li se planovi Todorićeva Agrokora, prostor neće još dugo zjapiti neuređen. Koncern Agrokor priprema idejni projekt za izgradnju stambeno-poslovnog centra na mjestu sadašnjeg Maxi Konzuma, o čemu je nedavno bilo riječi na sastanku gradonačelnika Andra Vlahušića i predstavnika Todorićeva koncerna održanog u Barceloni. Tada je najavljeno kako će posao oko pripreme i vođenja projekta u Nazorovoj preuzeti zasad neimenovana španjolska tvrtka, što je potvrdio i potencijalni ulagač. Prije desetak godina na prostoru bivše dubrovačke tvornice ulja Radeljević planirao je investirati u stambeno-poslovno-garažni centar.
Usvajanjem Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika 2005. i službeno je definirana nova, prvenstveno komercijalna namjena kompleksa, no Todorićev koncern u međuvremenu je prodao atraktivan prostor u blizini gruške marine Institutu građevinarstva Hrvatske za 16 milijuna eura. Bilo je to vrijeme kad je cijena četvornog metra u Gradu dosegnula vrhunac, pa su trgovci nekretninama, u svjetlu najava izgradnje modernog gruškog nautičkog centra, tržišnu vrijednost stambenog prostora procjenjivali na 2500 do 3000 eura po četvornome metru stanovi Dubrava Zagreb

Oznake: stanovi Dubrava Zagreb


- 14:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

< veljača, 2020  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29  

Veljača 2020 (7)
Siječanj 2020 (5)
Prosinac 2019 (3)
Listopad 2019 (5)
Rujan 2019 (22)
Kolovoz 2019 (8)
Srpanj 2019 (21)
Lipanj 2019 (20)
Svibanj 2019 (23)
Travanj 2019 (18)
Ožujak 2019 (24)
Veljača 2019 (21)
Siječanj 2019 (12)
Prosinac 2018 (17)
Studeni 2018 (20)
Listopad 2018 (24)
Rujan 2018 (8)
Kolovoz 2018 (13)
Srpanj 2018 (13)
Lipanj 2018 (12)
Svibanj 2018 (10)
Travanj 2018 (7)
Ožujak 2018 (9)
Veljača 2018 (9)
Siječanj 2018 (10)
Prosinac 2017 (8)
Studeni 2017 (7)
Listopad 2017 (8)
Rujan 2017 (9)
Kolovoz 2017 (9)
Srpanj 2017 (9)
Lipanj 2017 (10)
Svibanj 2017 (10)
Travanj 2017 (8)
Ožujak 2017 (10)
Veljača 2017 (7)
Siječanj 2017 (10)
Prosinac 2016 (9)
Studeni 2016 (9)
Listopad 2016 (10)
Rujan 2016 (10)
Kolovoz 2016 (9)
Srpanj 2016 (8)
Lipanj 2016 (9)
Svibanj 2016 (9)
Travanj 2016 (9)
Ožujak 2016 (10)
Veljača 2016 (9)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv