Premijerka Kosor poručuje bankarima: Snizite kamate građanima
|
Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ovaj će tjedan u Banskim dvorima okupiti sve čelne ljude banaka koje posluju na hrvatskom tržištu, doznaje Vjesnik. Tema razgovora trebala bi biti upozorenje bankarima da počnu spuštati kamatne stope, jer građani sve teže žive i otplaćuju rate kredita, a i (pre)visoke stope koče i ulagače i investicije. Premijerka Kosor će, prema Vjesnikovim saznanjima, upozoriti bankare da čim prije počnu spuštati kamatne stope na sve vrste kredita. Ne učine li to, u Banskim dvorima se ozbiljno razmišlja o uvođenju nameta jednakog "mađarskom modelu". Do razgovora na tu temu došlo je nakon sastanka s članovima Hrvatske udruge poslodavaca prošlog petka, koji su se također žalili na poslovanje bankarskog sektora koji, unatoč odličnom poslovanju u prošloj godini, kada su ostvarili dobit prije oporezivanja u visini 4,6 milijardi kuna, nije učinio ništa za gospodarstvo i građane. Lanjska dobit je, inače, gotovo 400 milijuna kuna viša nego godinu prije. Osim razlika od 2009., kada je osam banaka ostvarilo 651,6 milijuna kuna gubitaka, snižena je prošle godine za 533 milijuna kuna, odnosno pet je manjih banaka ostvarilo gubitak od 118,6 milijuna kuna. Istina, prije dvije godine većina je gubitka bila od jedine banke u domaćem vlasništvu Hrvatske poštanske banke, koja je izgubila 444 milijuna kuna, ali i, unatoč tome, gubici su smanjeni, što znači da se bankarski sektor izvukao iz blage krize. S time da financijske institucije još nisu objavile na domaćem tržištu kapitala izvješća o poslovanju u 2010., pa je još nemoguće vidjeti koliko su zapravo zaradile od kamata, ali i naknada. Bolje rečeno, opomena koje građane skupo koštaju, a same banke tek vrijednost poštanskih troškova i tiskanja. Nadalje, da su strani vlasnici najvećih banaka u Hrvatskoj zadovoljni obavljenim poslom vidljivo je i iz slučaja Zagrebačke banke. Naime, prema dostupnim informacijama, na domaćoj burzi vidljivo je da je za nagradu zaposlenika ove godine u veljači kupljeno 115.556 dionica Zabe, što je po vrijednosti zadnjeg trgovinskog dana prošlog tjedna iznosilo 31,9 milijuna kuna. To zapravo i ne treba čuditi, jer ako se pogledaju odluke Glavne skupštine najveće banke u Hrvatskoj, onda se vidi da je za poslovanje u 2009., za koju su domaći bankari govorili da je bila iznimno teška, vlasnicima Žabe (riječ je o skrbničkom računu u UniCredit Austria) isplaćeno više od milijarde kuna u dividendi. Istodobno je druga najveća banka u zemlji - Privredna banka Zagreb, isplatila vlasnicima iz talijanske Intese Sanpaulo 248 milijuna kuna. Tako je lani iz dvije najveće banke izvučeno 1,25 milijardi kuna. Kako su ove godine rezultati čak i malo bolji, može se očekivati da će stranci dobiti otprilike isti iznos. Stoga i ne čudi da Talijani imaju kamatne stope od dva do tri posto, a Hrvati od šest posto. Kada se te dvije banke u Hrvatskoj pita zašto je tome tako, kao glavni razlog napominju rizik poslovanja, no službeni podaci pokazuju da su hrvatski građani mnogo revniji u plaćanju kredita od Talijana, pa se rizik poslovanja i ne može uzeti za ozbiljno. Što se tiče ostalih triju velikih banaka, teško je reći je li dividenda isplaćena, jer je lani u nekadašnjoj Riječkoj banci, a sadašnjoj Erste banci, došlo do istiskivanja malih dioničara, pa više nema obveze objavljivanje na burzi, dok Raiffeisen i Hypo banka nikad nisu ni bile izlistane na hrvatskom tržištu kapitala. Kako bilo, premijerka Kosor će od bankara zatražiti snižavanje kamatnih stopa da bi se time pokrenulo i tržište nekretnina, jer banke sjede na više od 10.000 neprodanih stanova koji zjape prazni, a banke ne žele sniziti kamatne stope, ali ne dopuštaju ni pad cijena. Prema mišljenju analitičara, bez nižih cijena stambenih kvadrata, ali i nižih kamatnih stopa na kredite tog tipa neće biti ni oporavka građevinskog sektora, koji je u godinama prije krize bio zamašnjak gospodarskog rasta i razvitka. Danas hrvatskim građevinarima preostaje tek boriti se za poslove u Rusiji i(li) Bliskom i Srednjem istoku. Što se pak tiče prijetnje o uvođenju mađarskog modela, predsjednica Vlade je još prošlog ljeta pokušala uvesti porez bankama, ali popustila je pod prijetnjom bankara iz četiriju najvećih banaka da će to dovesti građane na prosjački štap, tj. bankari bi svoje troškove prelili na svoje komitente. Kao što su prebacili i valutni rizik, odnosno deviznu klauzulu koju plaćaju građani. I to su najviše platili oni koji su podigli kredite u švicarskim francima. Istina, želja, za uvođenjem oporezivanja banaka prošlog ljeta bila je inspirirana visokim proračunskim deficitom, za čije bi krpanje dobro došlo 1,9 milijardi kuna koje bi se ulile u proračun. Ta je inicijativa posvađala i ekonomske savjetnike predsjednice Vlade. Borislav Škegro je bio protiv, a Željko Lovrinčević za namet bankarskom sektoru. Potrebno je napomenuti da je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) bio protiv. Prošle jeseni, kada je bilo jako blizu uvođenje poreza bankama, i brojni političari su se medijski oglasili, pa su tako svoje protivljenje u ime SDP-a izrekli i predsjednik stranke Zoran Milanović, ali i glavni ekonomski strateg Branko Grčić. Od vladajućih, iz HDZ-a nije bilo jedinstvenog mišljenja, dok je glavni koalicijski partner - HSS, odnosno njegov prvi čovjek Josip Friščić kazao da je on za porez bankarskom sektoru, jer su svi ostali dali svoj doprinos rješavanju krize. Također je napomenuo da je njima bilo najlakše jer su Vlada, država, odnosno Šuker bili njihova najbolja mušterija; što je u proračunu veća rupa, to će biti više potraživanja. Inače, jedan od protuargumenata uvođenju poreza bankama, i onda i sada bit će potrebe države za financiranjem - kako pristiglog. Jedan od protuargumenata uvođenju poreza bankama, i onda i sada, bit će potrebe države za financiranjem - kako pristiglog duga, tako i za potrebe proračuna. No, Vjesnik također doznaje da se ove godine država neće zaduživati kod domaćih banaka, nego samo na stranom tržištu čime bi bankama u Hrvatskoj trebalo ostati dovoljno prostora za snižavanje kamatnih stopa za građane i tvrtke:duga, tako i za potrebe proračuna. No, Vjesnik također doznaje da se ove godine država neće zaduživati kod domaćih banaka, nego samo na stranom tržištu, čime bi bankama u Hrvatskoj trebalo ostati dovoljno prostora za snižavanje kamatnih stopa za građane i tvrtke. Inače, i poznata tvrtka za porezne savjete Zgombić& Partneri prošle jeseni se bavila uvođenjem poreza bankama, a u njihovu je stručnom radu napomenuto da će banke u roku 24 sata obavijestiti korisnike kredita o adekvatnom povećanju kamatne stope, čime će stopostotno prevaliti svoj porez na aktivu na građane. Ti porezni savjetnici su stoga preporučili da postoje porezi na banke koji se mogu uvesti, a da to banke ne košta ni jedne jedine lipe. Oni su predložili da se uvede porez po odbitku (withholding tax) na banke, koji inače postoji u našem poreznom sustavu, ali su banke od njega izuzete. Naime, kad hrvatska banka primi od svoje inozemne majke kredit ili depozit kojim financira svoje poslovanje u Hrvatskoj, na plaćene kamate na takve kredite ili depozite ne plaća nikakav porez, dok ostale tvrtke plaćaju u takvim slučajevima porez po odbitku od 15 posto. Pritom, tako plaćen porez uračunavao bi se u poreznu obvezu banke-majke u inozemstvu tako da na razini majka-kćer banke ne bi plaćale ni lipe ili centa više poreza, ali bi se taj porez uplatio u hrvatski proračun, a ovako se slijeva u inozemne proračune. Tekst se završava pitanjem: zašto bi Hrvatska ubirala taj porez kad ga mogu ubirati druge države? Autor/Izvor: Daniel Patrik Brčić/Vjesnik/PressCut |
