Karota ludens

Ova zaraza kruzi blogovima vec neko vrijeme, a ja sam je pokupila od Alexxx. Mislim da ne postoji bas nista sto nije bas nikome poznato. Brbljava sam, jebiga, i nije mi problem pricat o nekim stvarima. Al probat cu.

1. Pricam u snu. Nisam to znala donedavno, rekla mi je sestra. To je ultimativni dokaz da je prekomjerno pricanje nesto izvan moje moci.

2. Beskrajno me iritiraju moji krivi nozni palci. Naime, sto je? Pocinju normalno, a onda se u jednom trenutku krive prema ostalim prstima pod kutem od gotovo 45 stupnjeva. Nekim ljudima to izgleda simpaticno, meni totalno defektno. Grmph.

3. U trecem srednje sam bila uvjerena da sam podvojena licnost i da teret svih pizdarija koje napravim zapravo necu nositi ja nego moj alterego kojeg cu se nekako kasnije jednostavno rijesiti tako da ga zaboravim. Nesto slicno Portretu Doriana Graya, samo sto u to vrijeme nisam jos povezivala te dvije stvari. Prestala sam kad su mi neki ljudi rekli da ludim.

4. Nepopravljivi sam hipohondar. Prvi put kad sam ugledala svoje jajnike na ultrazvuku kod ginekologa bila sam uvjerena da su tumori, a za bubreg sam mislila da je okamenjeni fetus. I nabrojala sam devet od deset sindroma dijabetesa.

5. Jednom sam trazila Uskrs na kalendaru (naravno, gledajuci kad je prvi neradni ponedjeljak) da bih vidjela hoce li mi se ove godine poklopit s vikendom. Ludo pa zivi, sta da vam kazem :D

Ajmo, Kruska, dmj, tres chick, Kronicar naseg malog mista i Sudden sid