|
Što biste pomislili da vas liječnik, brižnim glasom, osudi ovako:
„Vaša bolest je metastazirala.
Imate manje od godinu dana života“?
Većina bi, pretpostavljam,
to vrijeme provela po terapijama i u krugu obitelji.
Phoebe Snetsinger je odbila terapiju, žurno spakovala dvogled i otputovala na Aljasku. I postala legenda.
Njene misli su otprilike išle u pravcu: Ako želim vidjeti svaku pticu na Zemlji, bolje da požurim.
Rođena 1931, na fakultetu se počela zabavljati s budućim mužem, odustala od kemije i diplomirala njemački,
koji je potom jedno vrijeme predavala. U svojim 20-tim, 1950-tih, postaje majka i domaćica.
U 34-oj, 1965, vidjela je blekburnsku grmušu, pa se pred raskošnim bojama mašila dvogleda.
Sa dvogledom u rukama dočekala je i smrt.
U svojoj pedesetoj, 1981, u liječničkoj ordinaciji joj je izrečena smrtna presuda, na koju je reagirala
tako što je otputovala na Aljasku.
Na sljedećem putovanju provela je tri nedjelje u Keniji i vidjela 500 vrsta, koliko i za
desetljeće i po ptičarenja u Sjevernoj Americi. Po povratku sa Aljaske, karcinom joj se povukao.
No, po povratku iz Kenije, ptičarenje se nepovratno proširilo njenim venama.
Bila je tvrdoglava kći tvrdoglavog magnata Lea Burnetta, čovjeka koji je stvorio Marlboro Mana.
Nasljedstvo od oca joj je omogućilo da putuje u potrazi za pticama.
Phoebe Snetsinger je u Meksiku 1995. posmatrala riđogrlog šumskog pijetlovana – svoju 8000-tu vrstu.
Vidjela je više ptica nego ma ko prije nje. Iako joj se karcinom vraćao svakih pet godina, Phoebe je vrijeme
sve više provodila na putovanjima, ili planiranju i pripremama za slijedeće putovanje.
Postigla je nešto što nitko prije nje nije, ali je i platila cijenu za to.
U Port Morezbiju su je, 1986, pod prijetnjom mačete, petorica silovala.
Nepoljuljana, godinu dana kasnije, Phoebe se radi ptičarenja vratila na Novu Gvineju.
Na Filipinima je zadobila trostruku frakturu ručnog zgloba – samo da bi ubijedila i sebe i druge da se radi
o pukom uganuću i nastavila s ptičarenjem.
Tada je već imala 67 godina. U trenutku, prešla je crtu i prva zakoračila u svijet u kojem je bivalo sve više ptica.
Cijena za taj prelazak bio je svijet sa sve manje ljudi.
Kako bilo, Phoebe je sama donijela odluku i nepokolebljivo je slijedila.
Ne treba je žaliti, niti joj treba zavidjeti.
Kada joj je majka bila na samrti, Phoebe je otkazala putovanje da bi bila s njom,
ali, čim joj je majka umrla, Phoebe je raširila krila. Nije prisustvovala sahrani. Jednoj kćerci je propustila vjenčanje,
a drugu je ubijedila da pomakne datum svog vjenčanja.
Ipak, kada joj je muž uručio zahtjev za razvod braka, bila je šokirana i bijesna.
U studenom 1999, na Madagaskaru je posmatrala riđopleću vangu, vrstu koja je za nauku bila otkrivena i opisana samo
dvije godine ranije. Od 10.223 vrste ptica na Zemlji, bila je to Phoebina 8674-ta vrsta.
Posmatrala je 85% vrsta na planeti. Ujedno, vanga joj je bila i posljednja.
Minibus kojim je putovala se potom prevrnuo, a Phoebe na mjestu preminula. Onako kako je i priželjkivala:
s dvogledom u rukama. Tada je imala 68 godina – 18 više nego onog dana kada joj je smrtna presuda preokrenula život.
Od njena četiri djeteta, troje su postali ornitolozi.
Na neki način, za ptičarenje je Phoebe Snetsinger
postala ono što su 1950. za alpinizam bili Louis Lachenal i Maurice Herzog – prvi ljudi koji su
ispenjali planinu od preko 8000 metara.
Phoebe je bila prva koja je dostigla 8000 vrsta ptica.
Uključujući i Phoebe, magičnu granicu od 8000 vrsta do sada je prešlo 12 ptičara.
Mada ima više pretendenata, za sada ju je – sa 8725 ptica – samo Tom Gullick prestigao.
Granicu od 7000 ptica je prešlo narednih 12, granicu od 6000 je prešlo 26, granicu od 5000 je prešlo 47,
granicu od 4000 je prešlo 56, dok je granicu od 3000 prešlo 77 osoba.
I kod granice od 2000 vrsta, broj ptičara koji su je dostigli je i dalje dvocifren: 91.
|
