Partizanske postrojbe u mostarskoj operaciji

Ratni put brigade:

Djelovala u sastavu Treće (Bosanskohercegovačke) divizije KNOJ-a
(zapovjednik pukovnik Danilo Komnenović, politički komesar Špiro Srzentić) a izravno je bila podređena OZNI BIH ( Uglješa Kojadinović). Utemeljena je 05. prosinca 1944., odlukom štaba 29. hercegovačke divizije i Oblasnog komiteta KPJ za Hercegovinu na čijem je čelu u to vrijeme bio Vaso Miskin Crni. Uz ranije uspostavljeni bataljun OZNE, ova je postrojba tijekom čitave 1945. bila dodatna oružna snaga Oblasnog ureda OZN-e za Hercegovinu i njenih kotarskih ispostava. Pod krinkom povećanja stupnja sigurnosti i borbe protiv zaostalih neprijateljskih skupina ova je organizacija vršila otvoreni teror, mučenja i svirepa ubojstva protivnika komunističke ideologije. Najčešće bez ikakvih dokaza.
U sastav ove brigade, početkom prosinca 1944., ušlo je i oko 150 najodanijih pripadnika Ljubuškog partizanskog odreda. Za prvih 50 dana svoga postojanja brigada je, prema tvrdnjama njenog nadređenog zapovjednika, ubila 63, uhitila 275, a ranila 16, prikrivenih protivničkih vojnika. (Komnenović-Kreso, Monografija 29. hercegovačke divizije, Beograd, 1979., str. 409.)

Zapovjednik: major Jovan Andrić

Rođen je 1916. u selu Davidović kod Bileće. Do II svjetskog rata radio kao zemljoradnik. Partizanskom pokretu pristupio 1941. a član KPJ od 1942. U ratu je obnašao dužnost zapovjednika 10. hercegovačke brigade. U vrijeme Mostarske operacije bio je zapovjednik 3. brigade KNOJ-a. Poslije rata bio je pomoćnik zapovjednika divizije, načelnik škole, itd. Završio Visoku vojnu akademiju JNA. Djelatna vojna služba u JNA prestala mu je 1969. godine.

Politički komesar: major Džemal Muminagić


Rođen je 1920. u Ljubuškom. Prije II svjetskog rata student medicine. U partizanski pokret i KPJ uključio se 1941. Obavljao je dužnosti političkog komesara u bataljunu, brigadi, diviziji i korpusu. U vrijeme Mostarske operacije bio je politički komesar 3. brigade KNOJ-a. Poslije okončanja rata nastavio je aktivno djelovati u JNA. Iz JNA izlazi 1959. godine s činom general-majora, nakon čega je imenovan na dužnost generalnog direktora FAMOS-a iz Sarajeva. Za gradonačelnika Sarajeva izabran je 1967. i na ovoj dužnosti ostao je šest godina. Bio je član Savjeta Republike, predsjednik SUBNOR-a grada Sarajeva, član Predsjedništva RO SRVS, član Konferencije i Predsjedništva SOFKBiH, član Olimpijskog komiteta ZOI 84 Sarajevo, predsjednik Skupštine SR BiH, delegat Skupštine SR BiH i član Delegacije u VRP Skupštine SFRJ.