;2/6yzu.jpg)
Mozgalice
18.08.2006., petak
PRIJELOMNI TRENUTAK MEČA
 Prijelomni trenutak čitavog meča bila je svakako 13. partija. Fischer je igrao Aljehinovu obranu i pokazalo se da je dobro učinio. Spaski je za tablom improvizirao i već u otvaranju našao se skoro u bezizlaznoj situaciji. U konačnici Fischer je imao pješaka više, ali je zato Spaski vršio snažan pritisak. Fischer je ipak kuvertirao potez. Razmišljajući prethodno skoro pola sata i kako se u nastavku pokazalo pronašao je zaista najbolji mogući potez. Nastavak partije bio je najdramatičniji u cijelom meču, a igralo se do 74. poteza. Bijeli je najzad izašao uspješno iz svog drugog vremenskog tjesnaca i konačno kada se očekivao remi i kad je nedostatak vremena za razmišljanje po treći put u toj partiji uzeo svoj danak. To je bio strašan udarac za nositelja svjetske titule, jer je Fischer povećao vodstvo na 8:5.  U sedamnaestoj partiji bila je posljednja prilika Spaskog da ublaži razliku od 3 boda te se od njega očekivala borba do „golih kraljeva“. Umjesto divovske i bespoštedne borbe, došlo je do ponavljanja poteza. Ostala je tajna da li Spaski nije vidio mogućnost da ipak zaigra na pobjedu ili je jednostavno previdio trostruko ponavljanje pozicije. Na 20. partiju meča u Reykjaviku doputovao je predsjednik FIDE dr Max Euwe, pa je svima bilo jasno da se borba bliži svom kraju. Uostalom, to se vidjelo i na licu samih aktera, jasno da je Spaski sve ovo najdublje proživljavao. Posljednja, 21. partija započela je 31. kolovoza, a kiša je neprekidno padala i kao da je najavljivala promjenu na šahovskom prijestolju. Loše vrijeme je odgodilo i onaj izuzetan spektakl dolaska u arenu koji podsjeća na španjolske koride. Po velikom pljusku ispred malog broja ljubitelja drevne igre, Spaski je dostojanstveno ali laganim koracima prošao s kišobranom u ruci da možda posljednji put uđe u ovu arenu kao prvak svijeta. Neki minut kasnije stigao je i Fischer. Fischer je vodio crne figure. On je ponovo prikazao ideju dubokog stratega i vještim manevrima u sicilijanskoj obrani pretvorio u konačnicu iz škotskog otvaranja. Očevidno da je svjetski prvak upao u zamku, igrajući otvaranje koje nije namjeravao primijeniti ni u snu. Iz očajanja kad je vidio da ne idu stvari kako je zamislio, on je pokušao žrtvom kvalitete zamutiti igru. To možda ne bi bilo toliko tragično, da nije napravio samoubilački potez u konačnici dozvolivši suparniku da stvori slobodnog pješaka za kojeg je morao dati figuru. Onda se formalno prekinula partija do slijedećeg dana.  U 12.50 sati Spaski je telefonom pozvao suca Schmida i saopćio mu: „Predajem 21. partiju bez nastavka, a time je i meč završen.“ Odmah potom, on je sa svojim sekundantom Krogijusom izašao u šetnju. Tako je Robert James Bobby Fischer bio prvi Amerikanac koji je osvojio najveću titulu u povijesti šaha. Da li je ovaj meč otvorio novu eru u šahovskom svijetu? Po svojoj popularnosti, ovaj meč je nadvisio sve ostale šahovske događaje. S pravom se može konstatirati, da ne postoji događaj, koji bi se mogao mjeriti s događajem meča Spaski – Fischer. Možda bi se jedino mogao usporediti po svom značenju meč Aljehin – Capablanca u Buenos Airesu 1927. godine. Ali tamo je jedva bilo sakupljeno oko 10 tisuća dolara (ipak ondašnjih). A pisanje u svjetskom tisku i popularnost su bili tek slabi odsjaj meča Spaski – Fischer. Meč je u čitavom svijetu dostigao ogroman publicitet i s pravom nosio naziv „meč stoljeća“. Fischerova pobjeda u meču sa Spaskim je zaslužena. Sudbina duela bila  je zapravo riješena u cijelih 8 partija, kad je Fischer od 3. do 10. partije stekao prednost od tri boda, iako se „spotakao“ na početku, izgubivši prve dvije partije, od kojih drugu - bez igre. Drugi dio meča, zapravo od 11. partije nije donio bitne promjene. Neočekivano da se na fronti „Ne dešava ništa novo“. Pozicijski rat, međutim bio je dovoljan da Fischer dođe do cilja, iako to nije bio uraganski epilog, kao što je bio početak. Drugi dio meča je bio ravnopravna borba. Spaski je imao dobre šanse, ali nije pokazao efikasnost. Imao je i Bobby također prilika u 15. partiji na primjer. Fischer je osvojio nagradu od 156 000 dolara, a Spaski 93 000 dolara. Nagradni fond je iznosio ukupno 250 000 dolara i veći je od ukupnog iznosa na svim dosadašnjim svjetskim mečevima osim onih koji tek slijede. |
- 16:10 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|
Predsjednici FIDE
 ______________________ Predsjednici FIDE 1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska 2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska 3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska 4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island 5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini 6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija ______________________ |