;2/6yzu.jpg)
Mozgalice
09.06.2006., petak
PREPISKA ALJEHIN – CAPABLANCA
|
Dužan sam reći i konačan rezultat meča Aljehin - Capablanca, bilo je to 18,5 : 15,5. U Londonu, 1922. godine, potpisan je čuveni londonski protokol. S jedne strane stavio je potpis Capablanca, a sa druge strane velemajstori Aljehin, Vidmar, Rubinstein i Bogoljubov. Protokol je, u stvari, predviđao pravila vezana uz borbu za svjetsku titulu, definirajući prava i obveze kako šampiona tako i njegovog pretendenta. Aljehin ističe 7. i 10. paragraf ovog protokola, a evo kako oni glase: 7. Poslije osvajanja titule šampion je dužan da tijekom jedne godine brani naslov, izazivač može biti samo od šahovskih majstora s međunarodnim ugledom. 10. Šampion ima pravo izbora dopune taktike meča tako što će odrediti vrijeme u kome će se isti odigrati. U drugoj polovini 1928. Capablanca je doputovao u Europu i nastupio na tri turnira, a ranije godinama nije gostovao po Europi. Ipak, stekao se utisak da je otpočeo s pripremama i da je još uvijek gajio nadu da će od Aljehina povratiti izgubljenu titulu, pa je htio vratiti samouvjerenost i potvrditi svoju igračku snagu na turnirima.  Istina, u Kissingenu je bio drugi iza Bogoljubova, dok je u Budimpešti pobijedio. Osmog listopada 1928. godine, doputovao je u Berlin i otuda Aljehinu poslao slijedeće pismo: «Dragi gospodine, Ovim pismom vas oficijelno izazivam na meč za prvenstvo svijeta po usvojenim Londonskim pravilima od 1922. godine. Ovaj izazov je napisan radi toga da bih potvrdio pismo doktora Laskera poznatog prije nekoliko tjedana, kako sam ja razumio iz njihovog telegrama, da bi ste imali pismeni izazov. Moj zalog od 500 dolara nalazi se kod doktora Lederera, uvjeren sam da vas je on o tome obavijestio.» Iskreno Vaš Jose Raoul Capablanca Ubrzo je stigao odgovor, točnije 12. listopada, Aljehin piše: «Potvrđujem prijam vašeg pisma od 8. listopada. Na žalost, imajte u vidu, da sam 29. kolovoza već primio izazov od Efima Bogoljubova, da se s njim sastanem u matchu već slijedeće godine, odnosno 1929., te nisam u mogućnosti odigrati još jedan meč u istoj godini. U vezi s vašim pismom napisao sam Bogoljubovu da mu dajem tromjesečni rok (do 15. siječnja 1929. godine) kako bi ispunio sve garancije iz londonskog protokola. Međutim, ukoliko dođe do spomenutog meča i ja sačuvam titulu, spreman sam prihvatiti vaš izazov. Pismo gospodina Lederera, koje spominjete, ne nosi oficijelni karakter i zato uzimam u obzir samo vaše pismo od 8. listopada. Moj postupak proizlazi iz uvjeta koje ste vi predložili kad ste bili svijetski prvak i koje sam uvijek smatrao pravednim.» Tri dana po završenom turniru u Kissingenu, Bogoljubov je poslao Aljehinu izazov slijedećeg sadržaja: «Duboko uvaženi gospodine Aljehin, Za mene je velika čast zvanično vas izazvati na meč za prvenstvo svijeta i bit ću zahvalan ako meč dovedete u status izvjesnosti, suglasan sam da se isti odigra tijekom 1929. godine.» Efim Bogoljubov je bio obvezan da do 15. siječnja da određene garancije i potvrdi ozbiljnost svog nastupa, s tim u vezi morao je deponirati 500 dolara i to mu je, uz veliki trud, pošlo za rukom. U lipnju su suparnici potpisali sporazum o meču koji je odstupio od londonskog protokola, jer se igralo na bolji rezultat od 30 partija. Pobjednikom postaje onaj šahist koji prvi sakupi 15,5 poena, ali pod uvjetom da ne bude manje od šest pobjeda. Meč je trebao početi 25. rujna. Drugog listopada, Capablanca je uputio pismo iz Barcelone u Haidenberg. «Dragi gospodine, U suglasnosti s vašim zahtjevom doktoru Ledereru, ovin pismom potvrđujem svoj izazov da ponovo odigram meč za prvenstvo svijeta. Položio sam zalog od 500 dolara Ledereru u vezi garancije sukladno uvjetima londonskog protokola».  Aljehin je odgovorio pismom iz Pariza od 28. studenog. «Poštovani gospodine, Ovim vam potvrđujem da sam nalazeći se u Wiesbadenu 14. studenog dobio vaše pismo, odnosno izazov na meč. Ako pogledamo od 2. listopada do 14. studenog, prošlo je nijesec i pol dana što je moguće da je pismo lutalo tražeći Aljehina, a meč se igrao iz grada u grad a završen je u Wiesbadenu. Nije slučajno, možda je Aljehin želio prekoriti Capablncu, jer se izazov po pravilima mogao uputiti tek poslije meča. Poslije pet dana Capablanca je odgovorio: «Dragi gospodine, Dobio sam Vaš odgovor datiran 28. studenog 1929. godine na moje pismo od 1. listopada 1929. godine. Poslat ću kopiju vešeg pisma dr. Ledereru da bih od njega doznao može li sve biti organizirano u roku koji vi predlažete. Kad budem imao odgovor od dr. Lederera, ja ću se definitivno izjasniti o mjestu odigravanja meča». Od Lederera dugo odgovora bije bilo. Zaista, bilo je to teško vrijeme da se pronađe mecena. |
- 16:37 - Komentari (1) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|
Predsjednici FIDE
 ______________________ Predsjednici FIDE 1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska 2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska 3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska 4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island 5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini 6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija ______________________ |