;2/6yzu.jpg)
Mozgalice
03.05.2006., srijeda
LASKER JE BIO SUPERIORNIJI
|
Prije odlučnog matcha Lasker je pažljivo izučio Stenitzovu igru, ali njegov veliki uspjeh je u tome što je on prvi od klasika shvatio da je šahovska partija ustvari borba dviju ličnosti, zato nije tražio samo slabe točke u partiji svoga suparnika već i u njemu samome. Bio je izvanredan psiholog, posjedovao je takvu sposobnost i pronicljivost da tijekom igre nađe skrivene puteve koji su za njegovog rivala najopasniji i gdje će on najprije pogrješiti. Mnogi su omaložavali Laskerovu pobjedu nad Steinitzom govoreći da nije bilo teško pobjediti već ostarjelog šampiona. U tome, Tarasch je bio najgrlatiji i kao da Laskerov trijumf nije priznavao. Steinitz je titulu izgubio 26. svibnja. Lasker koji je vodio bijele figure nije forsirao i oko 20. poteza pozicija je bila izjednačena. Steinitzu je popustila koncetracija i on vuče nekoliko nepreciznih poteza i prednost prelazi na stranu bijeloga koju Lasker ne ispušta do kraja i realizira u dalekoj završnici. Steinitz je odsutno zurio u propalu poziciju. Predavši partiju, pedesetosmogodišnji sad već bivši šampion Steinitz je ustao i gromoglasno uzviknuo tri puta hura u čast novog prvaka. Bio je to korektan gest Steinitza koga će ponoviti Aljehin četrdeset godina kasnije. Pošto je čestitao Laskeru, lagano se uputio u susjednu prostoriju da bi s prijateljima odigrao partiju karata. Djelovao je spokojno kao da se pomirio sa sudbinom. Kasnije su ga vidjeli kako za šahovskom tablom dugo promatra poziciju nakon 26. poteza bijelog. Match između Steinitza i Laskera, dvojice giganata svijetskog šaha nije bio na nivou njihovih maksimalnih dostignuća. Steinitz je već bio prešao svoj zenit, a Lasker još nije stigao do njega. Inače, match nije nalikovao na prethodne Steinitzove matcheve karakteristične po teorijskim duelima u određenim otvaranjima.  Laskerova pobjeda nije izazvala ni veliko iznenađenje, ni veliko oduševljenje. Šahovski svijet se pitao «Nije li Steinitz već suviše star za jedan tako naporan match?» Laskerova igra nije bila tako duboka kao Steinitzova, ali nije imala toliko oscilacija i nesigurnosti. Izbjegavao je svaki suvišni rizik i oslanjao se na sigurne i provjerene sustave, Steinitz nije bio u stanju održati isti kvalitet svoje igre. Lasker je često poslije matcha govorio da je on učenik i sljedbenik šampiona, ali vrijeme je pokazalo da će on otići mnogo dalje od Steinitza i da će ostaviti dubok trag u razvoju šahovskih ideja. Sa sportske strane Lasker je primjenio istu taktiku kojom će Aljehin pobjediti Capablancu. Izgubivši titulu Steinitz je prionuo na aktivno sudjelovanje na turnirima, a usput će odigrati i dva matcha. U protokolu za match, Steinitz je unio klauzulu o pravu na revanš ukoliko izgubi titulu. Koristeći to pravo izazvao je na revanš match Laskera u prosincu 1894, ali je Lasker odbio pravdajući se ranije zaključenim aranžmanima, tvrdeći da do travnja 1895. nije u stanju doći u Ameriku. Steinitzova reakcija je bila veoma oštra. On je predbacio šampionu da ne može matchu za titulu šampiona pretpostaviti egzibicije i turneje. Seanse i istupi su privatna stvar, a obvezu iz ugovora treba poštovati. Steinitz je zaprijetio da će ukoliko Lasker ne bude poštovao raniji dogovor i ne uzvrati match, sebe smatrati šampionom svijeta. Lasker je odgovorio «Ponavljam, bit ću veoma sretan da s Vama odigram revanš match, ali ja sada utvrđujem datum početka 1.10.1895.» |
- 20:12 - Komentari (7) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|
Predsjednici FIDE
 ______________________ Predsjednici FIDE 1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska 2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska 3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska 4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island 5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini 6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija ______________________ |