;2/6yzu.jpg)
Mozgalice
02.02.2006., četvrtak
MOZGALICE
R: 1. Prvo presavijanje 2 na 1 puta 0,1 mm. Drugo presavijanje je 2 na 2 puta 0,1 mm. Pedeseti put će biti 2 na 50 puta 0,1 mm. Taj broj je veći od 259 x 385000 km. Udaljenost Zemlja - mjesec je cca 385000 km. 2. 2 x r x pi = 2 x pi (r + a ) pa dalje 2 x r x pi + 10 = 2 x r x pi + 2 x a x pi, slijedi : da se izrazi s lijeva i desna ( 2 x r x pi ) krate i ostaje 10 = 2 x a x pi tj. a = 5 / pi = 1,58 m. (pi = 3.14). Zamislite odmakne se svugdje po cca 1,58 m, pravo čudo, ili baš i nije ! Sveti Vlaho Oduvijek su Dubrovčani štovali svog parca. Pjesma Sv. Vlahu Ispjevana od vlastelina Meda grofa Pucića u njgovoj «Cvijeti» Slava tebi Božji Svetitelju Zaštitniče Slobode nam blage ! Hrani zdrav nam narod u veselju! Mi idemo naše kušat snage I po svijetu tražit bolju sreću A ti čuvaj osobe nam drage! Mi idemo; svaku godin` treću Doći ćemo ljubiti oltare I zavjetnu izgorjeti svijeću. Zemlja skupa nama krati dare Kršovita sva nam država Osušena ljeti od pripare, Ne mili se o njoj nam zabava, Hoće nam se da što bolje prudi Bolja korist a i bolja slava. Svijet daleki bogastvo nam nudi, Žitko more sve nas sebi zove. Pune blaga otkriva nam grudi. Krim šenicu dava na stogove, Marsilj svilu; Zmirna vunom mami; Misirci nam slatki bob gotove; Pa gdje gremo, ideš i Ti s nami, Pod tvojijem Stijegom svud nam je očima Pod njim jesmo svud slobodni sami. Sveti Vlaho, Ti si nam jedina I na kopnu i na moru dika, Ti si ljubav, Ti si čast istina Ti si prava sreća Dubrovnika ! Oduvijek su Dubrovčani štovali svog parca, njegovu bandjeru su nosili trgovci, a na brodovima se viorio stijeg sa dragim likom. U Indijskom gradu Pangin postoji crkva San Braz izrađena u Španjolskom kolonijalnom stilu.Nju su izgradili Dubrovčani 1583 godine. Tu su došli sa Portugalcima tgovati mirodijama. I dan danas u crkvama se pjevaju pjesme na Hrvatskom jeziku iako sadašnji stanovnici ne znaju smisao tih riječi. Pomorski kapetan Pasko Jakšić doživio je mnoge zgode na moru ali jedan događaj urezao mu se u pamćenje mimo svih ostalih. Dugo godina navego je pod bandjerom Sv. Vlaha. 1808. godine dođe kapetan Pasko iz «Inglitere» (Engleske) u Livorno, i tu mu jave da mora spustiti zastavu dubrovačke republike i izvjesiti onu Napoleonove talijanske kraljevine. On da ne će, te zaplovi širokim morem ravno put marseljske luke. Tu ga oružanici opametiše; pokori se, skinu staru po svim morima prokušanu zastavu Svetog Vlaha, poljubi je i zaplače gorko. Stranci kad pričaju o našem Gradu kažu da su naišli na nešto posebno, lokalno, jedinstveno što se izdvaja od općeg zajedničkog duha. Dubrovčani vole i štuju svoga parca i nastoje očuvati sve običaje vezane za te dane feste tipične samo za ovaj kraj. Uz procesiju Sv, Vlaha vezuju se i drugi običaji. Na dan Sv. Vlaha u Grad dolazi rodbina iz Primorja, Župe, Konavala i Janjeva. Poslije procesije odlazi se na svečani objed kod svojte. Za taj dan po kazivanju Josipa Berse domaćice bi spravljale bogatu trpezu. «Tog se dana u nekim starim domovima po starom običaju peklo na ražnju mlado prase; sluškinja bi ga najprije pokazala zvanicama još čitavo, tek ispečeno, sa ljutom narančom u gubici; zatim bi se vratila s njim u kuhinju, da ga isječe na komade pa iznese na trpezu»: Poslije objeda služila se kava, slatkiši i kolači. Tada je na glasu bio marcipan od kog su se izrađivale razne figurice u obliku životinja. Rado se služio i Podišpanj (pane di Spagna) – Španjolski kruh.To je jednostavan kolač koji se i danas čini. Tu su bile i skromne pogačice od kukuruznog brašna i suhog grožđa zvane Golokudnice. Tijekom vremena te poslastice su zamjenile neke druge, a umjesto pečenog praca služi se pašticada sa njokama kao tradicionalno jelo na dan Sv. Vlaha. Poslije izvijanja barjaka obavezno se ide igrati tombola. U Dubrovniku se tombola igra na dan Sv. Vlaha još od 1842. godine. Tako Ferić kad opisuje dubrovačke krabulje svog vremena (1739.-1820.) govori kako se puk znao zabavljati. Između ostalog kaže:»Teško vama krabulje ako godina dobro urodi narančama! Jao, kakva vas oluja čeka». U to doba gađali su narančama čovjeka koji je izvikivao izvučeni broj. I ta tradicija gađanja narančama je ostala do dnašnjih dana. Hvala Jadri i s nestrpljenjem čekamo njenu knjigu ! |
- 18:23 - Komentari (2) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|
Predsjednici FIDE
 ______________________ Predsjednici FIDE 1. Alexander Rueb 1924 - 1949, Nizozemska 2. Folke Rogard 1949 - 1970, Švedska 3. Max Euwe 1970 - 1978, Nizozemska 4. Fridrik Olafsson 1978 - 1982, Island 5. Florencio Campomanes 1982 - 1995, Filipini 6. Kirsan Ilyumzhinov 1995 - , Rusija ______________________ |