___________________________ TRENUTNA SVJETSKA PRVAKINJA
Mariya Muzychuk 2015- , Ukrajina
Svjetski prvaci
javascript:%20void(0);
Nezvanični prvaci
Pedro Damiăo, ~1520, Portugal
Ruy López de Segura, ~1560, Španjolska
Paolo Boi and Leonardo da Cutri, ~1575, Italija
Alessandro Salvio, ~1600, Italija
Gioacchino Greco, ~1620, Italija
Legall de Kermeur, ~1730–1747, Francuska
Francois-André Philidor, ~1747–1795, Francuska
Alexandre Deschapelles, ~1800–1820, Francuska
Louis de la Bourdonnais, ~1820–1840, Francuska
Howard Staunton, 1843–1851, Engleska
Adolf Anderssen, 1851–1858
1860–1866, Njemačka
Paul Morphy, 1858–1859, SAD
Wilhelm Steinitz, 1866–1886, Austrija
Nesporni svjetski prvaci
1. Wilhelm Steinitz, 1886–1894, Austrija/SAD
2. Emanuel Lasker, 1894–1921, Njemačka
3. Jose Raul Capablanca, 1921–1927, Kuba
4. Aleksandar Aljehin, 1927–1935, Rusija
5. Max Euwe, 1935-1937, Nizozemska
4. Aleksandar Aljehin, 1937–1946, Francuska
6. Mihail Botvinnik, 1948–1957, SSSR
7.Vasilij Smislov, 1957–1958, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1958–1960, SSSR
8. Mihail Talj, 1960–1961, SSSR
6. Mihail Botvinnik, 1961–1963, SSSR
9. Tigran Petrosian, 1963–1969, SSSR
10. Boris Spaski, 1969–1972, SSSR
11. Robert J Fischer, 1972–1975, SAD
12. Anatolij Karpov, 1975–1985, SSSR
13. Gari Kasparov, 1985–1993, SSSR/Rusija
Ujedinjeni svjetski prvaci
14. Vladimir kramnik, 2006–2007, Rusija
15. Viswanathan Anand, 2007-2013, Indija
16. Magnus Carlsen, 2013- , Norveška
Prvaci i Prvakinje
"Klasični" svjetski prvaci
Gari Kasparov, 1993–2000, Rusija
Vladimir Kramnik, 2000–2006, Rusija
FIDE svjetski prvaci od 1993.
Anatolij Karpov, 1993–1999, Rusija
Aleksandar Halifman, 1999–2000, Rusija
Viswanathan Anand, 2000–2002, Indija
Ruslan Ponomariov, 2002–2004, Ukrajina
Rustam Kasimdzhanov, 2004–2005 , Uzbekistan
Veselin Topalov, 2005-2006, Bugarska
Nježniji spol
javascript:%20void(0);
Svjetske prvakinje
Svjetske prvakinje
1.Vera Menčik, 1927–1944, Engleska
2. Ljudmila Rudenko, 1950–1953, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1953–1956, SSSR
4.Olga Rubcova, 1956–1958, SSSR
3. Elizabeta Bikova, 1958–1962, SSSR
5. Nona Gaprindašvili, 1962–1978, SSSR
6. Maja Čiburdanidze, 1978–1991, SSSR
7. Xie Jun, 1991–1996, Kina
8. Susan Polgar, 1996–1999, Mađarska
7. Xie Jun, 1999–2001, Kina
9. Zhu Chen, 2001–2004, Kina
10. Antoaneta Stefanova, 2004-2006, Bugarska
11. Xu Yuhua (2006–2008), Kina
12. Alexandra Kosteniuk (2008–2010), Rusija
13. Yifan Hou (2010–2012), Kina
14. Anna Ushenina (2012–2013), Ukrajina
13. Yifan Hou (2013–2015), Kina
15. Mariya Muzychuk (2015- ), Ukrajina
Naučio sam... da trebamo biti zahvalni što nam Bog ne daje uvijek ono što tražimo
Naučio sam... da uvijek možeš za nekoga moliti, kad nema snage da si može pomoći na drugi način.
Naučio sam... da ti je, bez obzira koliko ozbiljnosti život zahtijeva od tebe, uvijek potreban prijatelj s kojim se možeš glupirati.
Naučio sam... da je biti ljubazan važnije nego biti u pravu.
Naučio sam... da ljubav, a ne vrijeme, liječi sve rane.
Naučio sam... da svatko koga sretneš, zaslužuje da ga pozdraviš s osmjehom.
Naučio sam... da dobre prilike nikada nisu izgubljene; netko će se uvijek poslužiti onima koje ti propustiš.
Naučio sam... kada se naučiš živjeti u luci gorčine, sreća će se uvijek sidriti negdje drugdje.
Naučio sam... da treba dijeliti riječi koje su nježne i mekane, jer češ ih sutra možda morati pojesti.
Naučio sam... da je osmjeh jedan jeftin način da popraviš svoj izgled.
Naučio sam... da ne mogu odabrati kako se osjećam, ali da mogu odabrati što ću napraviti u vezi toga.
Naučio sam... da svi žele živjeti na planini, ali da se sva sreća i rast događaju dok se uspinješ.
Naučio sam... da je dobro davati savjet samo u dva slučaja: kada ga netko traži ili kada je pitanje života i smrti.
Naučio sam... kada planiraš osvetiti se nekome, time samo dozvoljavaš sebi da te ta osoba nastavi vrijeđati.
Naučio sam... što imam manje vremena, više stvari mogu napraviti.
Mozgalice
14.09.2005., srijeda
16. lekcija
AKTIVNOST FIGURA
Prije mnogo godina njemački velemajstor Siegbert Tarrasch je rekao "Ako je jedna figura slaba, tada je cijela pozicija slaba".
Iako ova tvrdnja izgleda previše kategorična, čak i danas mnogi primjeri pokazuju njenu vrijednost.
DOBRE I LOŠE FIGURE
Snaga figura se obično procjenjuje u vrijednosti pješaka. Lovac ili skakač vrijede približno tri pješaka, top vrijedi laku figuru + 2 pješaka, a dama je jaka otprilike kao dva topa ili kao tri lake figure. Ovo svaki igraž drži na pameti kad izvodi neku taktičku operaciju.
Tijekom partije figure i pješaci stalno mijenjaju svoje položaje i zauzimaju različita polja. Neka polja su za njih dobra a druga slaba, pa se zato i figura na takvom polju naziva "dobra" ili "loša". Tako snaga figura nije stalna vrijednost, već se mijenja ovisno o njenom položaju na ploči. Kad šahist pravi strateški plan, uvijek uzima u obzir i tu relativnu snagu figura. Koji faktori utječu na to da je figura "dobra", "aktivna", "jaka" ili nasuprot tome "loša", "pasivna", slaba"?
PRVI FAKTOR
To je napadacka sposobnost figure, a to je broj polja koje ona kontrolira. Skakač npr. kad je smješten u centru kontrolira osam polja a kada je u kutu ploče samo dva polja. To ukazuje da je najbolje mjesto za figure na centralnim poljima ili poljima oko njega. To je važan strateški princip koji se naziva centralizacija. Ako su polja u djelokrugu figure okupirana drugim figurama ili pješacima iste boje, tada je napadačka sposobnost figure značajno smanjena.
DRUGI FAKTOR
koji odlučuje da li je figura dobra ili loša je njena sigurnost. Što je figura manje ranjiva ona je jača. Zbog toga na primjer ne treba igrati damom ili kraljem prema centru ploče!
TREĆI FAKTOR
je blizina figure suparnikovim taboru. Što je neka figura bliže suparnikovim snagama, ona može stvoriti više taktičkih prijetnji.
ČETVRTI FAKTOR
je pokretljivost figure. To je, dakle, njena sposobnost brzog prebacivanja na drugu stranu ploče. Za lovca, topa i damu to ovisi o otvorenim linijama a za skakača koliko ima sigurnih polja za prebacivanje.
PETI FAKTOR
je interakcija figura. Figure mogu štititi jedna drugu ili surađivati u napadu ili obrani slabih polja, kontroli susjednih linija i dijagonala.
Pozicija je harmonična kad nijedna od figura ne ometa aktivnost druge figure.