Uz projekt Drugi djeca i mladi mogu učiti o toleranciji - Stranica za upoznavanje

srijeda , 26.12.2018.

Pripadnik čete koja je terorizirala Sarajevo imenovan za direktora u institucijama BiH










Click here: Uz projekt Drugi djeca i mladi mogu učiti o toleranciji






Stvorite, dakle, kalendar događaja: Međunarodni dan dječjih prava, Svjetski dan prevencije zlostavljanja djece, Nacionalni dan djece oboljele od malignih bolesti, Dan sigurnijeg interneta, Međunarodni dan nestale djece, Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada, Međunarodni dan borbe protiv siromaštva, Međunarodni dan volontera, Svjetski dan izbjeglica — ovo su samo neki od datuma u povodu kojih možete unaprijed snimiti i pripremiti vaše novinarske priče. Uza sve navedeno, ponovila bih da smo za razvoj tolerancije kod djece najvažniji mi, njihovi roditelji, i primjer koji dajemo. TRULI- muški lik, srednje visine, mršav, osim u zviždanju u bilo kakvim drugim sportskim aktivnostima nije dobar-truli.



Uz projekt Drugi djeca i mladi mogu učiti o toleranciji

Prvi pogrešan korak je obraćanje s visoka — i figurativno i doslovno. Zato je ključno da bude kvalitetna suradnja. To je odlična forma i za radijski eter. Informacijska pismenost: smjernice za razvoj mrežnih modula.



Uz projekt Drugi djeca i mladi mogu učiti o toleranciji

Pripadnik čete koja je terorizirala Sarajevo imenovan za direktora u institucijama BiH - Njezin film Plac iz 2006. Uz educirane učitelje i školsko osoblje imamo i školski klub za vršnjačku medijaciju.



Uz projekt Drugi djeca i mladi mogu učiti o toleranciji

Djeca i mladi spadaju u kategoriju najčešćih korisnika online medija. Njihov način korištenja interneta je intuitivan, a kompetencije koje razvijaju u interakciji sa digitalnim tehnologijama su uglavnom tehnološke znaju kako koristiti uređaje putem kojih ostvaruju pristup internetu. No, jedna od ključnih kompetencija 21. No, specifičnost njihove interakcije sa internetom i online medijima ogleda se u činjenici da između mladih i sadržaja koji su im dostupni ne postoji nikakav posrednik kao što je to novinar u tradicionalnim medijima koji vrši selekciju informacija, njihovu prilagodbu određenoj ciljnoj skupini, kreira kontekst oko tih informacija, objašnjava ih i interpretira. Upravo ta činjenica, prepuštenost djece i mladih vlastitim vještinama u snalaženju u digitalnom okruženju, povećava potrebu za razvijanjem kompetencija mladih za uspješn ij u interakciju s online medijima. Bosanskohercegovačka omladina koristi internet kao prvi izvor informacija. Studija o mladima iz 2014. Mladi najčešće internet koriste za pristup društvenim mrežama 29,9% , a potom i za čitanje vijesti ili dolaženje do informacija 26,6% Žiga et. Upravo količina provedenog vremena u interakciji s online medijima, kao i činjenica da su ovi mediji važan, a često i jedini izvor informacija za mlade, nameće obavezu njihove stalne i smislene edukacije o načinima korištenja interneta i maksimiziranju njegovih potencijala u životu mladih. Online mediji su intuitivne tehnologije, sa kojima se djeca i mladi susreću od najranije dobi, često smatrajući kako im je za uspješno korištenje dovoljna tek tehnološka kompetencija vještina rukovanja tehnologijom. No, digitalna, odnosno online medijska pismenost uključuje mnogo šire kompetencije od tehnoloških. Ona podrazumijeva vještine prepoznavanja i zadovoljavanja svojih informacijskih potreba putem online medija, te poznavanje mehanizama zaštite od negativnih utjecaja i pojava u ovom prostoru. Ovladavanje dovoljnom količinom upotrebljivih informacija i njihovo transformisanje u znanje, uz poštovanje etičkih standarda, u osnovi je informacijske pismenosti, koja je posebno značajna u digitalnom dobu. Djeca i mladi u interakciji sa online medijima mogu razvijati dvije vrste kompetencija, koje su u teoriji podijeljene u kontekstu dva pomenuta diskursa. Za razliku od tehnoloških, ove kompetencije nisu intuitivne, odnosno ne razvijaju se same po sebi pukim korištenjem online tehnologija. Da bi ih djeca i mladi razvili, potrebna im je podrška različitih aktera društva. U javnom prostoru uglavnom se govori o potrebi lobiranja za uvođenjem medijske pismenosti u nastavne planove još od osnovne škole, što je, naravno, smislena, ali dugoročna strategija podizanja nivoa digitalne pismenosti od najranije dobi. No, pored institucija formalnog obrazovanja, u razvijanje online medijske pismenosti moraju biti uključeni i drugi agensi društva, a što uključuje: same mlade, porodicu, klasične medije itd. Mladi sami mogu razvijati svoje digitalne kompetencije, do izvjesne mjere. Roditelji također, imaju važnu ulogu u razvijanju digitalne pismenosti. No, da bi to bilo moguće oni i sami najprije moraju biti digitalno pismeni. Prva važna zabluda koje se u ovom kontekstu moraju riješiti je ona da su njihova djeca sigurna već samim time što nisu na ulici, nego su u svojoj sobi uz kompjuter, tablet ili smartphone. Institucije formalnog i neformalnog obrazovanja, odnosno vrtići, škole, nevladine organizacije koje se bave edukacijom djece i mladih ili rade s djecom i mladima, trebale bi u svoje planove rada s mladima uključiti i aspekt medijske pismenosti, koja neminovno uključuje i digitalnu, odnosno online medijsku pismenost. U velikom broju evropskih zemalja medijska pismenost je zaseban predmet koji se u formalnom obrazovanju uvodi već od vrtićkog uzrasta. U Bosni i Hercegovini nedostatak konsenzusa oko temeljnih pitanja i smislene strategije razvoja medijske, pa tako i digitalne pismenosti, evidentan je posebno u formalnim obrazovnim institucijama, gdje neke aspekte medijske pismenosti nalazimo u nastavnim planovima predmeta poput maternjeg jezika, društvo, kultura, vjeronauka i slično i na osnovnoškolskom i na srednjoškolskom nivou , ali se ni u strateškim dokumentima niti u normativnoj regulativi iz područja obrazovanja i medija medijska pismenost smislenije ne pozicionira, niti se planiraju koraci za njeno razvijanje i implementaciju. Također, edukacija edukatora je relativno slaba i nedostatna, što se direktno odražava i na kvalitet obrazovne ponude za korisnike više u: Tajić, 2013. Istraživanja pokazuju da u Bosni i Hercegovini postoji desetak nevladinih organizacija koje su u manjoj ili većoj mjeri aktivne u oblasti unaprjeđenja medijske pismenosti. Najčešće se radi o samo jednom određenom aspektu medijske pismenosti, kao što je, npr. Ovo su svakako važni, ali još uvijek nedostatni pomaci u razvijanju medijske i digitalne pismenosti u BiH. Klasični mediji časopisi za djecu, dječiji radijski i TV programi također, mogu imati značajnu ulogu o podizanju svijesti djece i mladih o važnosti online medija u njihovom životu, prilikama i mogućnostima koje oni nude, ali i mehanizmima zaštite od negativnih pojava u online prostoru. No, najvažnije je poslati poruku mladima da o online medijima trebaju učiti, a ne plašiti se njihova korištenja. Naučene lekcije Digitalni, online mediji dio su života djece i mladih gotovo od njihovog rođenja. Oni nude brojne mogućnosti za kvalitetno informisanje mladih, kvalitetno provođenje vremena, razvijanje novih obrazaca društvenosti, ali istovremeno nude i brojne stranputice kojima mladi lako mogu krenuti zavedeni online devijacijama. Stoga, ključno je u budućnosti raditi na kreiranju poticajnog i podržavajućeg okruženja u kojem bi mladi koristili digitalne tehnologije na kvalitetan način. Stoga je razvijanje njihovih kompetencija i podizanje svijesnosti o važnosti kvalitetnog i etičnog postupanja u online prostoru izuzetno važno za rast i razvoj djece i zaštitu njihovog najboljeg interesa u digitalnom okruženju. Internet per se nije ni dobar, ni loš, on je onakav kakvog ga mi kao korisnici oblikujemo pri svom korištenju. To je ključna poruka koju trebamo slati djeci i mladima, razvijajući istovremeno njihove potencijale i kompetencije za korištenje online medija. Pri tom je vrlo važno da polazimo od toga da djeca i mladi možda znaju više o tehnologiji, ali mi kao odrasli znamo više o životu. Stoga, naš zadatak je da ih kontinuirano učimo i podučavamo kvalitetu,kako korištenja interneta tako i života općenito. Informacijska pismenost: smjernice za razvoj mrežnih modula. Sarajevo: UNSA Tajić, L. Medijska pismenost u Bosni i Hercegovini. Sarajevo: Internews Tajić, L. Media and Information Literacy Policies in Bosnia-Herzegovina 2013. Studija o mladima u Bosni i Hercegovini 2014. Sarajevo: Friedrich Ebert Stiftung.



Sva djeca imaju jednaka prava
Sve se to može činiti od najranijeg djetinjstva. Kao mediji, mi imamo izrazito snažnu ulogu u promicanju prava djece, no skloni smo im, svjesno ili nesvjesno, ta ista prava ugroziti. Neovisno o tome dopirete li do djece i mladih putem radijskog signala ili medijskih platformi, budite svjesni važnosti utjecaja sadržaja koji stvaramo na ovu društvenu skupinu. Kroz IGRU ponavljanja melodije vježba se fućkanje a i uče se melodije 3. Zapravo je riječ o hibridnom filmu koji je prikazivan i nagađivan na brojnim hrvatskim i svjetskim festivalima eksperimentalnog, dokumentarnog, animiranog pa i dječjeg filma. Netolerancija uključuje neprihvaćanje drugih ljudi i njihovih ideja. Također želimo park za obiteljska druženja, uređenu šumu sa stazama i svjetlima. Frankini roditelji tolerantni su ljudi, poštuju različitosti, poštuju druge, rijetko kada konfrontiraju i gotovo nikada ne ulaze u sukobe s drugim ljudima. Stvarno volim taj kvart i uživam u svim njegovim kutcima.

[Horoskopske srodne duše |Google crna gora|Slike ljubavne citati]






Oznake: Pripadnik, ćete, koja, je, terorizirala, Sarajevo, imenovan, za, direktora, u, institucijama, Bih

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.