Mitologije svijeta https://blog.dnevnik.hr/mitovi123

nedjelja, 28.03.2010.

Ostala bića

Divovi
Nordijski divovi su podijeljeni na tri vrste: planinski (kameni), ledeni i vatreni. Vatreni obitavaju u svijetu koji se zove Muspelheim, a ledeni i planinski u svijetu Jotunheim. Kralj Jotunheima i gospodar ledenih i planinskih divova je Thrym, dok je gospodar vatrenih Surt.
Kao stvorovi hladnoće i tame, divovi nisu mogli podnijeti sunce, pretvarajući se u kamen ako bi ih dotakle njegove zrake. Tu su karakteristiku dijelili s patuljcima, koji su živjeli ispod zemlje, gdje sunčeve zrake nikada ne dopiru. Patuljke se smatralo vrhunskim obrtnicima - odgovornima za stvaranje takvih čudesa kao što je bio Thorov čekić Mjollnir. I trolovi su svoje domove imali ispod zemlje, iako su u kasnijim narodnim pričama humci u kojima su živjeli imali vrhove koji su se mogli otvoriti i podići na stupove kako bi im ulazila sunčeva svjetlost.

Angerboda
Ženski mrazni div, supruga boga Lokia. Rodila je troje djece: Jormungand (midgardska zmija koja ne narasla tako velika da je okružila cijelu zemlju), Fenrir ili Fenris (vuk Ragnarok) i Hel ili Hella (kraljica smrti).
Bergelmir i njegova žena su jedini mrazni divovi koji su uspjeli preživjeti utapljanje u krvi nakon što su Odin i njegova braća ubili Ymira.
Ymir
Ymir je ledeni div koji je stvorio svijet. Kad su ga bogovi Odin, Vili i Ve ubili, od njegove su krvi stvorili tamni ocean, od njegovih kostiju planine i od mozga oblake. Od crvi koji su se našli u njegovom tijelu stvorili su se prvi patuljuci, te su pobjegli u skrovište planina.
Surt
Surt je predvodnik vatrenih divova u nordijskoj mitologiji. Legenda kaže da kad dođe Ragnarok, smak svijeta, on će povesti svoje divove u vojske zla. Svojim će plamtećim mačem zapaliti drvo svijeta, Yggdrasil i pomoći će Lokiju pri uništenju bogova.
Thyrm
Kralj Jotunheima, Thrym je radio mnoge probleme bogovima. Jednom je ukrao Thorov čekić, Mjollnir, i rekao je da će ga vratiti samo ako mu daju Freyu za ženu. Bogovi nisu htjeli dati Freyu, ali Loki je imao plan. Maskirao je Thora u prekrasnu božicu i otišao je s njim do Jotunheima. Thrym je pripremio golemo vjenčanje, a među poklonima se nalazio Mjollnir. Kad je vjenčanje započelo Thrym je prerušenom Thoru predao čekić. Thor ga je automatski zavitlao i njime je razvalio glave mnogim divovima. On i Loki su brže bolje pobjegli, ali Loki nikad nije zaboravio trenutak u kojem je Thor bio žena. A nikad ni Thoru neće dopustiti da zaboravi.
Bestla
Majka Odina i njegove braće Vilia i Vea, pripada rasi divova, njen suprug je Bor.
Bragi
Bog poezije i riječitosti, sin Odina i divkinje Gunnlode. Bio je oženjen za Idun (Iduna) čuvaricu "jabuka besmrtnosti".
Bragi
Lokijev otac. Div koji prevozi mrtve preko voda podzemnog svijeta. Udario je Laufey gromom nakon čega je ona rodila Lokija.
Frey, Freyr
sin Niorda i njegove sestre Nerthus, vladar kiše, sunca, bogatstva, stvaranja, bog iz Vanira. Brat blizanac Freye. Bog mira, plodnosti i vremena. Njegova žena je Gerd (Gerda), divkinja u koju se je zaljubio nakon što ju je skrivečki promatrao sa Odinove visoke stolice. Dao je svoj mač slugama kao nagradu ako mu dovedu Gerdu. Rezultat toga je da Frey neće imati oružje u bitci Ragnarok i morati će se boriti protiv Surta samo rogom. Frey ima brod, Skidbladnir, koji se može sklopiti i nositi.
Gefion, Gefinn, Gefjon
U skandinavskoj mitologiji su postojale dvije zene s ovim imenom. Jedna je bila divkinja kojoj je obećano toliko zemlje koliko mogu izorati četiri vola u jednom danu. Tako je začela četiri sina koji su izgledali kao volovi. Kada su sinovi odrasli, dovela ih je natrag u Švedsku, gdje su izorali dio te zemlje, odvojili ga i odvukli na novu lokaciju, gdje je nastao otok Zealand. Druga Gefion, boginja, prodala je svoj djevičnjak za dragulj, ali je uspjela vratiti svoju nevinost. Posluživala je Friggu. Sve djevojke koji bi umrle kao djevice odlazile bi Gefjoni. Ona je bila donositeljica dobre sreće i prosperiteta.
Geirrod
Mrazni div koji je imao dvije kćeri Gjalp i Greip. Thorov neprijatelj. Uhvatio je Lokia (dok je on letio u obliku jastreba). Loki mu je u zamjenu za slobodu obećao da će dovesti Thora u Geirrodov dvorac bez njegovog magičnog pojasa i čekića. Loki je učinio kako je obećao, ali na putu prema Geirrodu zastali su da odmore kod divkinje Grid. Ona je Thoru rekla da je sve to zamka i dala mu svoj magični pojas, željezne rukavice i magične stvari. Thor je pomoću tih stvari uspio ubiti Geirroda, njegove kćeri i sve druge mrazne divove.
Gonlod
Majka poezije, divkinja koja je posjedovala kotao inspiracije koji joj je bog Doin prijevarom uzeo. Prema nekim legendama ona je i majka Gragia, boga svih pjesnika.
Grid
Vidarova majka, divkinja, upozorila je Thora na Geirroda, te mu dala oružje i neke naprave za obranu (čarobni opasač, željezni ogrtač, Gridov štap). Prešao je rijeku Vimur s Lokijem.
Hrungnir
Najjači od svih mraznih divova, imao je kameno srce sa tri šiljka na vrhu, glava i štit su mu također bili od kamena, div se natjecao s Odinom tko ima boljeg konja. Utrkivali su se do vrata Asgarda i Odin je pobjedio. Aesiri su diva pozvali na medovinu i on se napio te počeo pričati kako može napraviti mnogo nemogućih stvari kao npr. Pomaknuti Valhallu, spaliti Asgard, ubiti bogove, oteti Freyu...Međutim to je razjarilo Thora (kojeg nije bilo teško razljutiti) te je pozvao diva na dvoboj i ubio ga.
Hymir je bio morski div, suprug Hrode, koji živi u blizini ruba nebesa. Posjedovao je ogromni kotao koji su Aesiri htjeli za sebe jer je u njega moglo stati dovoljno piva za sve bogove. Thor je bio zadužen za pribavljanje kotla. U finalnoj bitci protiv bogova, Hymir će upravljati zastrašujućim brodom Naglfarom, koji je u potpunosti napravljen od noktiju mrtvaca. Naglfar će osloboditi poplava koja će prethoditi Ragnaroku nakon čega će se na brod ukrcati divovi sa Hymirom na čelu i zaploviti prema bojnom polju Vigrond. HYMIR- Div s kojim je Thor jednom išao u ribolov, bacio ga je iz čamca.
Skadi, Skade
Mrazna divkinja, utjelovljenje zime. Kada su bogovi ubili njenog oca Thiassija zbog krađe zlatnih jabuka od Idun, Skadi je htjela osvetiti svog oca pa se je naoružala i otišla bogovima zahtijevajući supruga i trbuh pun smijeha za kompenzaciju. Bogovi su smatrali da bi bilo mudro dopustiti joj da odabere muža među njima. Mogla je izabrati muža po volji ali gledajući mu samo noge. Izabrala je starijeg boga Niorda, a zapravo je htjela mladog i privlačnog Baldera. Trbuh pun smijeha nabavio je Loki. Brak između Njorda i Skadi nije bio sretan. Ona je htjela živjeti u očevom domu u planinama (THRYMHEIM), a Njord je želio živjeti u svojoj palači na morskoj obali. Dogovorili su se da će prvih devet dana provesti u planinama, a drugih devet dana uz obalu. Ovaj dogovor nije ispao kako treba pa su živjeli odvojeno. Na kraju je Skadi ostavila Njorda zbog boga Ulla.
Surtr, Surt
Surtr (crn) je bio div koji je živio na krajnjem jugu i čiji je plamteći mač čuvao Muspelheim. U Ragnaroku, on je taj koji će zapaliti devet svijetova, svi bogovi, mrazni divovi, živi , mrtvi, patuljci, čudovišta i životinje će biti zapaljeni. Tada će zemlja potonuti u kozmičko more i drugi svijet će se izdići, cijeli zelen i svjež. To će biti rođenje novog, boljeg svijeta.
Thrym je bio mrazni div koji je stekao Thorov magični čekić. Bogovi su se uplašili jer je to bilo jedino oružje koje ih je moglo zaštiti od mraznih divova. Thrym je poručio bogovima da će vratiti čekić u zamjenu za Freyinu ruku. Loki je smislio plan na koji su bogovi pristali. On i Thor su krenuli u Thrymirov dvorac, Thor prerušen u Freyu, a Loki kako njena sluškinja. Zahvaljujući Lokijevom lukavstvu, Thor je došao do magičnog čekića i njime poubijao sve mrazne divove koji su mu stali na put.

Valkire
U nordijskoj mitologiji, valkire (staronordijski valkyrja - "one koje biraju pale u borbi") lijepe su ratnice i niža božanstva koje služe Odinu i odvode najhrabrije ratnike u Valhalu nakon što preminu, gdje se pali heroji zatim pripremaju za konačnu borbu (Ragnarok).

Valkire su božice sudbine, koje se prikazuju kao žene uz tkalačke stanove. Za razliku od grčkih majora, valkire su imale vlast nad životom i smrti samo u bitci, one određuju koja će strana pobjediti. Izabrale ratnike odvodile su u Valhalu. Valkire su se pojavljivale u obliku vukova, gavrana, jastrebova, labudova ili žena.

Odin ih je slao na bojna polja da pokupe odabrane mrtve borce (koji su časno i hrabro poginuli). Gunn, Rota i Skuld uvijek su išle u izvidnicu i odlučivale su tko će poginuti. Prelijepe ratnice često su prenosile Odinove poruke. Prema mitu, kada valkire krenu na svojim krilatim konjima, oklopi im tako sjaje da stvaraju Auroru Borealis (sjeverno svjetlo).

Najpoznatija valkira vjerojatno je Brunhilda, koja nije izvršila Odinovu volju već je učinila ono što je sama smatrala ispravnim pa joj je kazna bila da se zaljubi u prvog muškarca kojeg ugleda. Preklinjala je Odina da promijeni kaznu pa je on napokon odlučio da je osudi na san u dvorcu okruženom vatrom sve dok je junak ne probudi pa će tako taj biti onaj kojeg će prvog ugledati i njezina ljubav. To joj je bila velika utjeha jer je znala da je samo hrabar muškarac može spasiti, bez obzira koliko će vremena proći. Prema mitu, valkira ne bi mogla podnijeti da se zaljubi u nevrijednu osobu. Odavde potječe priča o uspavanoj ljepotici Trnoružici i ovo je dio poznate Sage o Niebelunzima.

Dužnost Valkira je i odlučiti o ishodu bitke. Smatralo se lošim znakom vidjeti gavrana prije bitke.

Neke od poznatijih valkira:

Brunhilda - poznata iz epa Prsten Nibelunga
Gudr
Rota
Jord - Thorova majka, te božica i personifikacija same Zemlje
Rindr - Valijeva majka, te božica i princeza istoka
Freya - božica ljubavi, ljepote i rata, Gospodarica ubijenih, mogla bi biti glavna Valkira.

Zmije i zmajevi
Zmije nisu uobičajene u Skandinaviji, stoga je česta pojava zmija u mitovima vjerojatno više povezana sa svjetskim trendovima u prepričavanju priča nego sa svakodnevnim životom. Iako su imale svoju mitsku ulogu, zmije su često bile miješanje sa umajevima, čak i u stvarnom životu - dugi brodovi koji su prevozili vikinške napadače bili su poznati kao drakari tj. zmajevi brodovi, no najmoćniji među njima, sagrađen 998. godine za norveškog kralja Olafa Tryggvasona, nazivao se Duga zmija. U vikinškim mitovima, zmije su imale gotovo isključivo negativne konotacije. Živjele su u jamama, pa su stoga bile povezivane s podzemnim svijetom, a time i s mrtvima. Njihovog otrova svi su se plašili - Loki je bio kažnjen što je ubio Baldura tako što je morao ležati svezan dok mu je zmijski otrov kapao na lice. Najveća prijetnja Stablu svijeta nije bila samo zmija Nidhogg, nego i brojne druge zmije koje su napadale njegovo korijenje; drevne pjesme nabrajaju ih nekoliko.

Uloga zmajeva bila je daleko složenija. Oni su pobuđivali strah, baš kao i zmije, no na mnogo višoj razini; njihov vatreni dah mogao je spaliti štit u tren oka, a njihove ljuske bile su neprobojne za mačeve, tako da su ranjivi bili jedino njihovi meki trbusi. Isto kao i zmije živjeli su ispod zemlje, u njihovom slučaju u grobnim humcima iz brončanog doba, često veličine omanjih brda, koji su bili česti u krajoliku sjevera. Zbog svog podzemnog karaktera, mogli su se iz svojih jazbina pojaviti tek nakon zalaska sunca - nepoznati ojesnik jednome od njih obrača se kao ''starom noćnom letaču''.

Zmajevi su imali vrlo specifičnu ulogu u germanskoj i skandinavskoj mitologiji kao čuvari zakopanog blaga - što je bio odraz stvarnih hrpa dragocjenih grobnih predmeta koji su se često nalazili u humcima za koje se smatralo da su dom zmajeva. Ponekada se u književnosti doimaju gotovo kao utjelovljenje žudnje za zlatom. Primjerice, u Sagi o Sigurdu, Fafnir se nako što je ubio vlastitog oca kako bi postao vlasnikom ukletog blaga patuljka Andvarija, fizički pretvara u zmaja kako bi mogao neprestano bdjeti nad blagom. Međutim, koliko god se odbojnima činili, zmajevi su bili riznice ezoteričnog znanja. Fafnir je navodno bio beskrajno mudar i znao je unaprijed što će se dogoditi u Ragnaroku, dok je, slučajno okusivši zmajevu krv, Sigurd stekao sposobnost razumijevanja jezika ptica.

Patuljci i čudoviša
Vikinški kozmos bio je prenapučen. Ljudi su živjeli u njemu ne samo uz svije odvojene božanske obitelji, nego i uz divove, vilenjake i patuljke. Iako su divovi u vikinškoj mitologiji definirani po svojoj ulozi kao neprijatelji bogova, odnosi između tih dvaju rasa bili su daleko od isključivo neprijateljskih. Zapravo, postojale su brojne priče o vezama između bogova i žena divova. Sam Thor rođen je u vezi Odina i Jord, dok su Frey i Freyja potomci veze boga Njorda iz obitelji Vanir i Skadi, žene diva. Divovi bi s vremena na vrijeme mogli pokazati i dobrotu, kao što su je pokazali prema mladom princu Agnaru, pravičnom nasljedniku kraljevstva kojemu je brat uzurpirao tron; otišavši u Jotunheim, Agnar je pronašao zaklon i ljubazno ponašanje koje nije pronašao među ljudima. Općenito, divovi su u mitovima prikazivani kao dosadni i spori - Loki bi ih redovito nadmudrio. Divovi su prije svega bili vrijedni strahopoštovanja zbog svoje ogromne veličine, jer su se uzdizali čak i iznad bogova - u jednoj smiješnoj epizodi Thor i Loki zamijenili su odbačenu rukavicu diva za kuću, provodeći cijelu noć u jednom od njezinih prstiju.

Divlji i neotesani, trolovi su živjeli u Jotunheimu, zajedno s divovima, često radeći kao njihovi sluge. Vilenjaci su, s druge strane, bili mnogo složenijeg porijekla. Imali su određeni obredni značaj, jer su im vlasnici kuća prinosili žrtve na početku zime, očigledno u sklopu obreda plodnosti. Njihove su karakteristike bile suprotstavljene do ekstrema; Vilenjaci svjetla smatrani su gotovo jednako lijepima kao bogovi, dok su Vilenjaci tame bili izobličeni i odvratni. Sjećanje na obje tradicije preživjelo je u folkloru kasnijih vremena, u obliku vila i goblina.

Duhovi šuma
Dok su šume bile rijetko dobro u nekim dijelovima vikinškog svijeta - preciznije rečeno na Islandu i Grenlandu, gdje su se naseljenici morali oslanjati na drvo koje je voda naplavila na obale - druga su područja, uključujući Dansku i središnju Švedsku, obilovala šumama. U tim područjima, stabla su vrlo brzo poprimila trajno značajnu auru za lokalnu populaciju. Već u 1. stoljeću rimski povjesničar Tacit pisao je o tome kako germanski narodi na sjeveru štuju svoje bogove u šumama, dok je tisuću godina kasnije kroničar Adam iz Bremena prenio, u svom opisu poganskog hrama u Uppsali, da su tijela ljudi i životinja žrtvovanih bogovima obješena u svetom gaju. Povezanost stabala i nadnaravne prisutnosti pokazala se duboko ukorijenjenom - još u srednjem vijeku, jedan norveški zakon usmjeren uklanjanju ostataka poganskih vjerovanja zabranjivao je ljudima vjerovati da su šume naseljene duhovima.

Norne
Norne (staronordijski norn, plural: nornir) su suđenice. Spominju se tri Urd ili Prošlost, Verdandi ili Sadašnjost i Skuld ili Budućnost. Skuld je ujedno i valkira.

Osim njih ima još puno drugih norne koje određuju sudbinu ljudi, ali i bogova. Neke su norne dobre, neke manje dobre, a neke su zle. One pletu niti sudbine svakoga, a o duljini niti ovisi trajanje nečijega života. Predestinacija je vrlo karakteristična za sve u nordijskoj mitologiji, pa tako norne upravljaju i sudbinama bogova, pri čemu im neće reći kakva je ona. Ipak, neki bogovi znaju kakva je sudbina, to su na primjer Odin, vrhovni bog i njegova supruga Frigg. Unatoč tome, niti jedno od njih je ne može promijeniti. Frigg je pokušala kada je umro njezin sin Baldr, ali joj na koncu nije uspjelo. Odin zna da je sudbina bogova da svoj kraj dočekaju u konačnom boju Ragnaroku gdje će gotovo svi izginuti.

Norne žive u dvorani u podnožju svjetskoga drveta, jasena Yggdrasila, kod vrela Urd. Tamo svakoga dana vodom i kalom iz vrela prskaju jasen da mu se grane ne osuše.

Navedene norne su, čini se, sestre i potiču od pradiva Ymira kojeg su ubili Odin i braća mu Ve i Vili i od njegova tijela načinili svijet.

Ostale norne potječu od različitih rodova, bilo bogova, vila ili patuljaka:

URD
Njezino ime znači Prošlost. Druge dvije se zovu Verdandi i Skuld. Nazvana je i disa smrti. I čini se da je smatrana najvažnijom od njih tri.

Njih tri žive u jednoj dvorani pokraj vrela Urd kraj jasena Yggdrasila. Neki tvrde da su sestre i potomci prvoga diva Ymira.

Ima još puno norni, dapače, svakom čovjeku dolaze pri rođenju da bi mu skrojile sudbinu. Nisu sve norne dobre, a neke su i zle.

VERANDI
Verdandi znači Sadašnjost.

Sve tri žive u jednoj dvorani pokraj svjetskoga drveta, jasena Yggdrasila, odmah kraj vrela Urd a čini se da su sestre i da potječu od pradiva Ymira.

Ima puno norni i nisu uvijek dobre. Svakome čovjeku one određuju sudbinu.

Neke potječu od bogova, neke od vile, neke od patuljaka, kako se govori u ovim stihovima:

(Fáfnismál, 13) (Fáfnismál, 13)
Sundrbornar miök Različitog porijekla
hygg ek at nornir sé, sjećam se da su Norne,
eigut ţćr ćtt saman; iako su istovrsne;
sumar eru áskunnar, jedne su od roda Asa,
sumar eru álfkunnar druge su od vila,
sumar dStr Dvalins a neke su kćeri Dvalinnove.

SKULD
Njezino ime znači Budućnost. Osim što je norna, ona je i valkira i dovodi pale ratnike u Odinov dvor Valhalu.

Zajedno s Urd i Verdandi živi u dvorani kraj vrela Urd pokraj svjetskoga drveta Yggdrasila, a smatra se da su sestre, a da im je predak prvi div Ymir od čijeg su tijela Odin i braća mu Ve i Vili načinili svijet.

Osim njih tri postoji još puno norni. Neke su dobre, neke nisu, a neke su zle. Svakome čovjeku pri rođenju kroje sudbinu.

Neke potječu od bogova, neke od vila, neke od patuljaka o čemu svjedoče i sljedeći stihovi:
(Fáfnismál, 13) (Fáfnismál, 13)
Sundrbornar miök Različitog porijekla
hygg ek at nornir sé, sjećam se da su Norne,
eigut ţćr ćtt saman; iako su istovrsne;
sumar eru áskunnar, jedne su od roda Asa,
sumar eru álfkunnar druge su od vila,
sumar dStr Dvalins a neke su kćeri Dvalinnove.
(prevela Dora Maček)


Huldra je drevno poštovano biće koje obitava u šumama Skandinavije,većinom Norveške i Švedske.
Huldra je velika zavodnica,jako lijepog izgleda.Gledamo li ju s lica,ona je prekrasno žensko biće,uglavnom hoda gola šumama i ima jako dugu kosu većinom plave boje.Straga je ružna, šuplja i ima kožu kao koru drveta.
Norveške legende kažu kako Huldra ima kravlji rep i narod ju opisuje kao tipičnu seosku djevojku,samo za nijansu ljepšu od ostalih djevojaka,a Šveđani tvrde da ima lisičji rep.
Muški oblik Huldre nazvan je huldu

Huldra je jedna od nekoliko čuvarica Zemljine baštine,uključujući vodenu sjöru(havsfru),kasnije poznatu kao sirenu te bergsru,čuvaricu rudnika koja otežava život rudarima.
Nakon uvođenja kršćanstva u Skandinavske zemlje,bog Odin je u Divljem Lovu (Wild Hunt) naumio ubiti što više Huldri zato jer ih je smatrao neprijateljima,trolovima.
Svojim moćima uzrokovao je veliku oluju koja je uništila velik dio šuma gdje su živjele Huldre.Ipak,dosta ih se uspjelo spasiti.

Huldra mami muškarce u šumu kako bi vodila ljubav s njima,pri čemu joj iznimno pomaže njen dobar izgled.Nagrađuje one muškarce koji ju zadovolje,a ubije one koji ne.Često ženama krade djecu,zamjenjujući ih sa svojim huldebarnom(deformirano Huldrino dijete).
U nekim slučajevima,Huldra se vjenčala s mjesnim farmerom.Kad bi ulazila u crkvu,ili kad je prilikom obreda vjenčanja svećenik položio svoju ruku na njenu,sva iluzija i njena ljepota u trenu nestaje.
Neke legende pričaju o muškarcima koji su loše tretirali Huldre.U tom slučaju Huldra pobjeđuje muškarca bacajući potkovu na njega.Ipak neke bajke izbacuju ovaj dio,ostavljajući onaj poznati "živjeli su sretno do kraja života".
Neke pak legende govore o Huldrinoj lukavštini.Huldra bi se pokušala udati za čovjeka,a da mu ne kaže tko je sve do vjenčanja.Zahvaljujući tome,uspjela bi se riješiti svoje sramote,repa.
Danas,na Islandu još uvijek postoje razne legende o toj vrsti bića (Huldrefolk).Ljudi koji grade ceste,skrenu dio ceste oko neke upečatljive stijene za koje se smatralo da su domovi Huldra.

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Grčka mitologija
Nordijska mitologija
Finska mitologija
Keltska mitologija
Egipatska mitologija

Linkovi

Blog.hr