|
Veliča "slavi" eshatološki događaj Mesijina dolaska, ali ne toliko u odnosu na samu osobu Mesije i na njegovu narav, koliko u odnosu na povijest spasenja, kao nenadano i divno ostvarenje svih iščekivanja i svih Božjih obećanja. Više nego li Spasiteljeva osoba sam događaj spasenja stoji u središtu promatranja, kairos, tj. novo vrijeme koje započinje. Nalazimo se pred spasenjem koje je u rađajućem stanju. U Veliča prisustvujemo samom prodoru spasenja u povijest. Kroz vjekove on u sebi nosi netaknutima čuđenje i otajstvo onog časa, toliko iščekivanoga i koji se neće više nikada ponoviti, kada se prešlo od proroštva na ostvarenje i kada je povijest započela svoj novi tijek.
Marija nastupa kao onaj koji vidjevši kako je kamen pao na zrcalnu površinu vode, prije nego li će ići ispitivati kamen koji je pao i njegov sastav, promatra zanesen koncentrične valove koje je on proizveo i koji se od središta šire, u nedogled, prema obalama.
Bog i svijet se pokazuju u novom svjetlu, zbog dolaska Mesije, i Marija je prva koja promatra Boga i svijet u ovom novom svjetlu. Veliča se može definirati, obzirom na sadržaj, kao novi način gledanja Boga i novi način gledanja svijeta i povijesti. Kažem "obzirom na sadržaj", jer što se tiče riječi Veliča je hvalospjev koji nije toliko nov. On je isprepleten izrazima i uspomenama Starog Zavjeta. Nije moglo biti nego tako, tj. da stvarnost bude opjevana slikama koje su je pripremile. Nikakvo novo i posve originalno izražavanje ne bi postiglo isti velebni rezultat, da usredotoči, oko ovog časa, toliko bogatstvo sadržaja. Svaka riječ, u njemu, sadrži u sebi jednu epohu, jedan spasosonosni događaj, jednu istaknutu osobu, jedno proroštvo, doziva u sjećanje jedan lik. Radi se o divnom iznašašću Duha Svetoga da sjedini u jedno, u isti čas, sliku i stvarnost, da navijesti, ujedno jedan konac i jedan početak. Riječi su iste, ali stvari su izmijenjene. Ovo izricanje novih stvarnosti starim riječima tvori dio Svetopisamskog otajstva; samo po sebi očituje da je utjelovljenje "staro i novo otajstvo: staro obzirom na slike a novo obzirom na stvarnost". S jedne strane, Veliča sažimlje veliki dio Starog Zavjeta, a s druge strane navješta veliki dio Novoga. Evanđeoska blaženstva u njemu su sadržana kao u klici i u prvom nacrtu. Hvalospjev Marijin je kao neka predigra Evanđelju. Kao što u predigri nekih lirskih djela, u njemu su naznačeni motivi i istaknuti napjevi koji će kasnije u toku djela biti razvijeni.
Marijin hvalospjev - rekoh - sadrži novi pogled na Boga i na svijet. U prvom dijelu, koji obuhvaća retke 46-50, na temelju onoga što se u njoj dogodilo, Marijin pogled je usmjeren prema Bogu; u drugom dijelu, koji obuhvaća preostale retke, njezin pogled je usmjeren prema svijetu i povijesti.
Raniero Cantalamessa
|
