ZAMIŠLJAM
sjenu ti pratim
u raskoraku tijela
i ne možeš zamisliti
kojom čežnjom
u mislima te ljubim
šapatom te čekam
ispod ulične lampe,
na starom mjestu
nepomično stojim
ne želim nikoga ugledati,
osim tebe,
dolaskom donosiš osmijeh
i dugo očekivanu ljubav
nada je u meni
da ćeš prepoznati
isti pogled
bez obzira
što su godine učinile svoje
sjenu ispraćam
kad koraci postanu daleki
i zamisli tada
postoji li nada u životu?