| < | rujan, 2011 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Travanj 2012 (1)
Ožujak 2012 (1)
Veljača 2012 (2)
Siječanj 2012 (3)
Prosinac 2011 (1)
Studeni 2011 (2)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (3)
Kolovoz 2011 (2)
Travanj 2010 (1)
Siječanj 2010 (3)
Prosinac 2009 (2)
Studeni 2009 (2)
Listopad 2009 (3)
Rujan 2009 (3)
Srpanj 2009 (2)
Lipanj 2009 (4)
Svibanj 2009 (5)
Travanj 2009 (4)
Ožujak 2009 (6)
Veljača 2009 (7)
Siječanj 2009 (8)
Prosinac 2008 (14)
Studeni 2008 (15)
Listopad 2008 (16)
Rujan 2008 (9)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga
Miš-maš svega: uglavnom moje umotvorine u obliku glasnih razmišljanja, kritika i samokritika, osvrta, eseja, kontemplacija, filozofiranja o svakodnevnici... sve začinjeno barem s malo pozitive i idealizma.
Linkovi
kinky
fanny
izvorni život
catwoman
Zona
čistilište
suzette
sunokretaica
blade 777
ziki
klarisshvalospjev gluposti
tičerica
anita
Big Blue
ista kao prije
žubor vode
Samuraj
kizzy
lund
koo
gajo
kengur
nf
kinky
fanny
vierziger
Živjeti svoj život
nisam ja odavde
izvorni život
catwoman
Nihon
primakka
Tko je Bastet?
Bastet je zadovoljna i sretna, supruga i majka, emotivna račica, fan dobre glazbe i dobrog filma, voli pisati i još više čitati. Uiva u brzim šetnjama, obožava životinje (osobito mačke i slonove), šume, mirisa mora, zvuka vode koji teče, sunca, jutra, boja jeseni, tišine, novih okusa, mirisa skuhane kave,... Zna kako biti sama, ali bogme i uživatii u društvu dragih ljudi. Katkad je impulsivna, katkad promišljena. Lako zaplače. Vjeruje ljudima. Vjeruje u čuda. Okorjeli idealist. Ljuti je licemjerje. Mrzi rat i sve oblike nasilja. Zna oprostiti i sebi i drugima. Divi se neustrašivim ljudima poput: Nelsonu Mandele, Majke Tereze, Hellen Keller, Fride Kahlo... Želi učiti, razvijati se, mijenjati. Uživa voziti bicikl i rolati. Tolerantna je. Premda obožava upoznati nova mjesta, mrzi duga putovanja. Očarana je kulturom drevnog Egipta, Kine i Japana. Ima uvijek uredan radni stol. S godinama sve više zna kako se opustiti i uživati u životu. Izbjegava autobuse, liftove i sve druge uske i/ili bučne prostore. Nije opterećena prošlošću. Pokušava dobro planirati budućnost. Misao vodilja: Carpe diem!
ŠTETNO I OPASNO SUNČANJE?! MOŽDA DA JOŠ JEDNOM RAZMISLITE!
Posljednjih petnaestak godina liječnici, kliničari, mediji i Nacionalni zdravstveni institut su sve glasnije i jasnije upozoravali Amerikance da se uzdrže od dirkektnog izlaganaja suncu. Tim ozbiljnim upozorenjima su, navodno, pokušavali smanjiti sve učestaliju pojavu melanoma, opasne vrste raka kože. Postoje, međutim, brojni znanstveni dokazi koji potvrđuju da bi upravo savjeti vezani za sunačenje (bolje rečeno protivn njega) mogli presudno utjecati na povećeni broj melanoma.
Michael Holick, Ph D MD, u svojoj knjizi „Blagotvorne UV zrake“ kaže: „ Ja sam otišao i korak dalje te tvrdim, i to bez imalo sumnje, da je sunčanje, prilagođeno tipu i boji koži i dokle god ne uzrokuje opekline, nešto najzdravije što možete poduzeti za svoje tijelo. Dr Krispin je bio dovoljno plemenit da mi bude mentor u otkrivanju dragocjenih i blagotvronih učinaka vitamina D na zdravlje čovjeka i pomogao mi da dođem do zaključka da je upravo taj vitamin jedan od najnedostatnijih i najslabijih nutritivnih karika u tijelu suvremenog čovjeka.“
Naime, paradoskalno tvrdnjama suvremenih dermatologa, jedan od poznatih ZAŠTITINIKA STANICA KOŽE OD PRED-KANCEROGENIH PROMJENA JE UPRAVO VITAMIN D, vitamin kojeg je glavni izvor upravo sunečva svjetlost. Tu cijela priča postaje jako zanimljiva! Jer što ako smo svojim (ne)namjerno pogrešnim razumijevanjem prirode i potrebe za vitaminom D sami prouzrokovali ovaj katastrofični porast broja oboljelih?!?
U svojoj knjizi „Iscjeljujuće sunce“, Richard Hobday, MSc, PhD, objašnja kako i zašto bi se trebali vratiti suncu – i to na siguran način! Podsjeća nas i na činjenicu da se sunčeva svjetlost u davnoj, i ne tako davnoj prošlosti, koristila za spriječavanje i liječenje bolesti, i kako nam može pomoći da sačuvamo svoje zdravlje u budućnosti . Sunčeva svjetlost pomaže tijelu da brže zacijeli rane i prebrodi doslovno bilo koju bolest. Dr. Carl Hoffminster piše o vojnicima Drugog svjetskog rata čije su se otvorene rate i slomljene kosti izlagale izravnom sunčevom svjetlu.
U znanstvenom članku „Prospective Study of Predictors of Vitamin D Status and Cancer Incidence and Mortality in Men“ objavljenom u Časopisu Nacionalnog centra za tumore, Svezak 98,Broj 7, skupina znanstvenika dokazuje kako su ljudi s nedostatkom vitamina D značajno izloženiji riziku da obole od nekoliko vrsta karcionoma, uključujući i onaj debelog crijeva i dojke.
Sve veći problem nedostatka vitamina D u tijelima suvremengo čovjeka Dr Joseph Mercola naziva Tihom epidemijom i to zbog vrlo logičnog razloga, jer , naime, većina ljudi uopće nije svjesna da od nje boluje. Istodobno, spisak bolesti koje nastaju zbog kroničnog nedostatka ovog vitamina D se sve više povećava. Uza ostale, tu su i bolesti poput osteoporoze, neki oblici karcinoma, pa čak i Alzheimerova bolest.
Dr. Jacob Liberman tvrdi: „Sunčane naočale blokiraju UV zrake i tako doprinose povećanom riziku od sljepoće i bolesti oka.
Dr. Shelton MD: „Potpuno izlaganje suncu je idealno. To ne služi samo estetici naših tijela, nego je i zdravstveni imperativ od najveće vrijednosti“
Dr. Herbert Shelton MD bilježi: "Gledanje izravno u sunce poboljšava vid i pomaže u liječenju cijelog spektra bolesti".
Dr. Zane Kime je napisao da se kreme za sunačanje ne bi smjele koristiti budući da one povećavaju rizik od raka kože. Činjenicu da kreme za sunčanje mogu uzrokovati rak kože istaknula je skupina znastvenika u svoj radu kojeg su objavili u časopisu „Annals of Epidemiology“ još u siječnju 1993.
Arnold Rickli, čiji je Zračni institut u Švicarskoj privlačio pacijente iz cijelog svijeta u 19 . stoljeću je zapisao: „ Čovjek je stvoren za život na otvorenom i zato je, kad je izložen djelovanju sunčeve svjetlosti i zraka u svom iskonskom elementu. Odlučimo li izložiti svoju golu kožu suncu, sve što trebamo je obratiti pozornost na naša tijela.Naša tijela nam uvijek govore, a mi ih samo trebamo naučiti slušati. Postane li sunce škodljivo za naša tijela, ona se više neće ugodno osjećati na suncu. To će nas potaknuti da se sklonimo u hlad prije no što nam sunce uzmogne nauditi.
Itd, itd.... Spisak liječnika, referenci i izvora o zdravlju sunčanja je praktički beskrajan. Osobito jer seže i u davnu prošlost gdje su stari liječnici, iscjelitelji i terapeuti naglašavali blagotvorno djelovanje sunca na čovjekovo fizičko i psihičko zdravlje.
No, naposljetku je ipak na vama, dragi moji, da prosudite o tome što činiti i koga poslušati!
02.09.2011. u 12:09 sati | 20 Komentara | Print | Link | Na vrh
