Upoznavanje resursa prirode hodanjem zasto i kako - Datiranje za seks
subota , 22.12.2018.
Click here: Upoznavanje resursa prirode hodanjem zasto i kako
Marljivi su i ozbiljni, veoma realni, ali istovremeno jako nesigurni na polju osećanja. Uglavnom se provodi svaka tri mjeseca. A malo dete nece primiti u klub odraslih, ma kako poslusno bilo.. Albani ovu predaju smatra autentičnom.
Flow dijagram izrade scenarija Start Definiranje razine scenarija Identifikacija funkcija Ne Da Identifikacija funkcija zadovoljava Identifikacija ulaznih informacija zadovoljava? Usmena i pismena vezbanja, kako im i sam naziv kaze, zamisljena su kao dopuna osnovnih oblika jezickog izrazavanja, pocev od najjednostavnijih izgovor glasova i prepisivanje reci , preko slozenijih leksicke, semanticke, sintaksicke vezbe, ostale vezbe za savladavanje uzornog govora i pisanja , do najslozenijih domai pismeni zadaci i njihovo citanje i svestrano vrednovanje na casu. Uglavnom, ono što treba raditi je izlagati je ljudima što više i ako zareži oštro reći NE!
- Knjizevnoumjetnicko djelo se cita, prema potrebi i vise puta, sve dok ne izazove odgovarajue dojmove i dozivljaje koji su nuzni za daljnje upoznavanje i proucavanje teksta. Mozemo ju podijeliti na: politicko-pravnu okolinu, ekonomsku okolinu, socijalno-kulturnu okolinu, tehnolosku okolinu.
Clan 2 Nastavni program za cetvrti razred osnovnog obrazovanja i vaspitanja odstampan je uz ovaj pravilnik i cini njegov sastavni deo. NASTAVNI PROGRAM ZA CETVRTI RAZRED OSNOVNOG OBRAZOVANJA I VASPITANJA 1. SVRHA, CILJEVI I ZADACI PROGRAMA OBRAZOVANJA I VASPITANJA Svrha programa obrazovanja - Kvalitetno obrazovanje i vaspitanje, koje omoguava sticanje jezicke, matematicke, naucne, umetnicke, kulturne, zdravstvene, ekoloske i informaticke pismenosti, neophodne za zivot u savremenom i slozenom drustvu. Ciljevi i zadaci programa obrazovanja su: - razvoj intelektualnih kapaciteta i znanja dece i ucenika nuznih za razumevanje prirode, drustva, sebe i sveta u kome zive, u skladu sa njihovim razvojnim potrebama, mogunostima i interesovanjima; - podsticanje i razvoj fizickih i zdravstvenih sposobnosti dece i ucenika; - osposobljavanje za rad, dalje obrazovanje i samostalno ucenje, u skladu sa nacelima stalnog usavrsavanja i nacelima dozivotnog ucenja; - osposobljavanje za samostalno i odgovorno donosenje odluka koje se odnose na sopstveni razvoj i budui zivot; - razvijanje svesti o drzavnoj i nacionalnoj pripadnosti, negovanje srpske tradicije i kulture, kao i tradicije i kulture nacionalnih manjina; - omoguavanje ukljucivanja u procese evropskog i meńunarodnog povezivanja; - razvijanje svesti o znacaju zastite i ocuvanja prirode i zivotne sredine; - usvajanje, razumevanje i razvoj osnovnih socijalnih i moralnih vrednosti demokratski ureńenog, humanog i tolerantnog drustva; - uvazavanje pluralizma vrednosti i omoguavanje, podsticanje i izgradnja sopstvenog sistema vrednosti i vrednosnih stavova koji se temelje na nacelima razlicitosti i dobrobiti za sve; - razvijanje kod dece i ucenika radoznalosti i otvorenosti za kulture tradicionalnih crkava i verskih zajednica, kao i etnicke i verske tolerancije, jacanje poverenja meńu decom i ucenicima i sprecavanje ponasanja koja narusavaju ostvarivanje prava na razlicitost; - postovanje prava dece, ljudskih i grańanskih prava i osnovnih sloboda i razvijanje sposobnosti za zivot u demokratski ureńenom drustvu; - razvijanje i negovanje drugarstva i prijateljstva, usvajanje vrednosti zajednickog zivota i podsticanje individualne odgovornosti. OBAVEZNI I PREPORUCENI SADRZAJI OBAVEZNIH I IZBORNIH PREDMETA OBAVEZNI NASTAVNI PREDMETI SRPSKI JEZIK Cilj i zadaci Cilj nastave srpskog jezika jeste da ucenici ovladaju osnovnim zakonitostima srpskog knjizevnog jezika na kojem e se usmeno i pismeno pravilno izrazavati, da upoznaju, dozive i osposobe se da tumace odabrana knjizevna dela, pozorisna, filmska i druga umetnicka ostvarenja iz srpske i svetske bastine. Zadaci nastave srpskog jezika: - razvijanje ljubavi prema maternjem jeziku i potrebe da se on neguje i unapreńuje; - osnovno opismenjavanje najmlańih ucenika na temeljima ortoepskih i ortografskih standarda srpskog knjizevnog jezika; - postupno i sistematicno upoznavanje gramatike i pravopisa srpskog jezika; - upoznavanje jezickih pojava i pojmova, ovladavanje normativnom gramatikom i stilskim mogunostima srpskog jezika; - osposobljavanje za uspesno sluzenje knjizevnim jezikom u razlicitim vidovima njegove usmene i pismene upotrebe i u razlicitim komunikacionim situacijama uloga govornika, slusaoca, sagovornika i citaoca ; - razvijanje oseanja za autenticne estetske vrednosti u knjizevnoj umetnosti; - razvijanje smisla i sposobnosti za pravilno, tecno, ekonomicno i uverljivo usmeno i pismeno izrazavanje, bogaenje recnika, jezickog i stilskog izraza; - uvezbavanje i usavrsavanje glasnog citanja pravilnog, logickog i izrazajnog i citanja u sebi dozivljajnog, usmerenog, istrazivackog ; - osposobljavanje za samostalno citanje, dozivljavanje, razumevanje, svestrano tumacenje i vrednovanje knjizevnoumetnickih dela raznih zanrova; - upoznavanje, citanje i tumacenje popularnih i informativnih tekstova iz ilustrovanih enciklopedija i casopisa za decu; - postupno, sistematicno i dosledno osposobljavanje ucenika za logicko shvatanje i kriticko procenjivanje procitanog teksta; - razvijanje potrebe za knjigom, sposobnosti da se njome samostalno sluze kao izvorom saznanja; navikavanje na samostalno korisenje biblioteke odeljenjske, skolske, mesne ; postupno ovladavanje nacinom vońenja dnevnika o procitanim knjigama; - postupno i sistematicno osposobljavanje ucenika za dozivljavanje i vrednovanje scenskih ostvarenja pozoriste, film ; - usvajanje osnovnih teorijskih i funkcionalnih pojmova iz pozorisne i filmske umetnosti; - upoznavanje, razvijanje, cuvanje i postovanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta na delima srpske knjizevnosti, pozorisne i filmske umetnosti, kao i drugih umetnickih ostvarenja; - razvijanje postovanja prema kulturnoj bastini i potrebe da se ona neguje i unapreńuje; - navikavanje na redovno praenje i kriticko procenjivanje emisija za decu na radiju i televiziji; - podsticanje ucenika na samostalno jezicko, literarno i scensko stvaralastvo; - podsticanje, negovanje i vrednovanje ucenickih vannastavnih aktivnosti literarna, jezicka, recitatorska, dramska, novinarska sekcija i dr. Cetvrti razred Operativni zadaci: - prosirivanje znanja o prostoj recenici i njenim delovima; - savladavanje osnovnih pojmova o promenljivim i nepromenljivim recima; - osposobljavanje za izrazajno citanje i kazivanje; - postupno osposobljavanje ucenika za samostalno tumacenje osnovne predmetnosti knjizevnog teksta i scenskih dela oseanja, fabula, radnja, likovi, poruke, stilogenost scenskog izraza ; - navikavanje na sazeto i jasno usmeno i pismeno izrazavanje prema zahtevima programa; - savladavanje osnova metodologije izrade pismenih sastava. Jezik Gramatika Obnavljanje i utvrńivanje znanja usvojenih u prethodnim razredima. Uocavanje reci koje u govoru i pisanju menjaju svoj osnovni oblik promenljive reci - bez definicija i zahteva za promenom po padezima i vremenima. Uocavanje reci koje zadrzavaju svoj osnovni oblik u svim situacijama nepromenljive reci bez imenovanja vrsta tih reci. Recenica - pojam glagolskog predikata licni glagolski oblik ; uocavanje reci i grupe reci sintagma u funkciji objekta i priloskih odredaba za mesto, vreme i nacin. Pojam subjekta; uocavanje reci u funkciji atributa uz imenicu i imenickog skupa reci imenicka sintagma. Red recenicnih clanova u recenici. Imenice - zbirne i gradivne; rod i broj - pojam i prepoznavanje. Pridevi - prisvojni i gradivni - uocavanje znacenja, roda i broja u recenici. Zamenice - licne; rod i broj licnih zamenica; licna zamenica u funkciji subjekta u recenici - pojam i prepoznavanje. Brojevi - glavni osnovni i redni - pojam i prepoznavanje u recenici. Glagoli - pojam i osnovna znacenja prezenta, perfekta i futura; vezbe u recenici zamenom glagolskih oblika u vremenu, licu i broju. Upravni i neupravni govor. Utvrńivanje i sistematizacija sadrzaja obrańenih od I do IV razreda. Pravopis Upotreba velikog slova u pisanju: imena drzava i pokrajina i njihovih stanovnika; imena naselja gradova, sela i njihovih stanovnika. Pisanje upravnog i neupravnog govora sva tri modela. Pisanje suglasnika j u pridevskim oblicima na -ski, i u licnim imenima i prezimenima. Pisanje skraenica tipa: itd. Ponavljanje, uvezbavanje i proveravanje osposobljenosti ucenika za primenu obrańenih pravopisnih pravila. Ortoepija Uocavanje naglasenih i nenaglasenih reci: vezbe u izgovaranju akcenatskih celina. Vezbe za otklanjanje gresaka koje se javljaju u govoru ucenika. Izgovor svih suglasnika i glasovnih grupa u skladu sa knjizevnojezickom normom c, , dz, ń, h; - ds ljudskih , - io, - ao itd. Vezbe za otklanjanje gresaka koje se javljaju u govoru i pisanju ucenika. Uocavanje diferencijalne distinktivne funkcije akcenta u recima istog glasovnog sastava, a razlicitog akcenta. Knjizevnost Lektira Lirika Narodna pesma: Nadznjeva se momak i devojka Narodna pesma: Jelence Jovan Jovanovi Zmaj: Ciganin hvali svoga konja Vojislav Ili: Jesen Desanka Maksimovi: Paukovo delo Dusan Radovi: Plavi zec Dragan Luki: Drug drugu Miroslav Anti: Junacka pesma Branislav Crncevi: Mrav dobra srca Branko opi: Mjesec i njegova baka Stevan Raickovi: Ka da to bude Milovan Danojli: Tresnja u cvetu Dobrica Eri: Svitac psenicar i vodenicar Ljubivoje Rsumovi: Azdaja svome cedu tepa Izbor iz poezije Milovana Danojlia Federiko Garsija Lorka: Luckasta pesma Epika Narodna pesma: Jetrvica adamsko koleno Narodna pesma: Stari Vujadin Narodna pripovetka: Meńed, svinja i lisica Narodna bajka: Pepeljuga Narodna prica: Najbolje zaduzbine Janko Veselinovi: Grad Isidora Sekuli: Pozno jesenje jutro Miroslav Demak: Violina Branislav Nusi: Prva ljubav Branko V. Radicevi: Prica o decaku i Mesecu Branislav Crncevi: Bosonogi i nebo Grozdana Oluji: Oldanini vrtovi i druge bajke izbor Svetlana Velmar-Jankovi: Knjiga za Marka Zlatno jagnje, Stefanovo drvo Hans Kristijan Andersen: Ruzno pace Rene Gijo: Bela Griva Luis Kerol: Alisa u zemlji cuda Braa Grim: Trnova ruzica Antoan de Sent Egziperi: Mali princ odlomak Mihael Ende: Beskrajna prica odlomak Drama Gvido Tartalja: Podela uloga Aleksandar Popovi: Pepeljuga Dobrica Eri: Cik, da pogodite zbog cega su se posvańali dva zlatna brata Dopunski izbor Pored navedenih dela, nastavnik i ucenici slobodno biraju najmanje tri, a najvise jos pet dela za obradu. Naucno-popularni i informativni tekstovi Milutin Milankovi: Kroz vasionu i vekove odlomak Mihajlo Pupin: Od pasnjaka do naucenjaka odlomak Izbor iz knjiga, enciklopedija i casopisa za decu. Citanje teksta Citanje naglas i u sebi kao uvod u razgovor o tekstu. Usmereno citanje s prethodno datim zadacima : otkrivanje karakteristika likova postupci, reci, izgled, osobine , radnji, dogańaja, prirodnih pojava i opisa; uocavanje jezicko-stilskih slika. Citanje usklańeno s vrstom i prirodom teksta lirski, epski, dramski, naucno-popularni, novinski itd. Podsticanje ucenika na varijacije u tempu, jacini i intonaciji glasa i na logicko pauziranje pri citanju. Usmereno citanje u sebi: brzo shvatanje sadrzine, trazenje odgovarajuih podataka o liku, opisu, oseanjima i nacinu njihovog prikazivanja. Kazivanje napamet naucenih poetskih i proznih celina i odlomaka. Tumacenje teksta Uocavanje i tumacenje pesnickih slika, toka radnje, glavnih likova i osnovnih poruka u knjizevnom delu. Uocavanje znacajnih pojedinosti u opisu prirode otkrivanje culnih drazi: vizuelnih, akustickih, kinetickih, taktilnih, mirisnih i drugih. Ukazivanje na znacajna mesta, izraze i reci kojima su izazvani pojedini utisci u poetskim, proznim i dramskim tekstovima. Uocavanje i imenovanje sadrzinskih celina u proznim tekstovima; stvaranje plana. Zapazanje cinilaca koji u raznim situacijama deluju na postupke glavnih junaka spoljasnje i drustvene okolnosti, unutrasnji podsticaji - oseanja, namere, zelje. Uocavanje i tumacenje izraza, reci i dijaloga kojima su prikazani postupci, sukobi, dramaticne situacije i njihovi uzroci, resenja i posledice. Knjizevni pojmovi Lirika Osnovni motiv i sporedni motivi u lirskoj pesmi. Vizuelni i auditivni elementi u pesnickoj slici. Pesnicka slika kao cinilac kompozicije lirske pesme. Duzina stiha prema broju slogova - prepoznavanje. Ponavljanja u stihu, strofi, pesmi - funkcija. Personifikacija kao stilsko sredstvo. Slikovitost kao obelezje pesnickog jezika. Obicajne narodne lirske pesme - osnovna obelezja. Lirska pesma - osnovna obelezja. Epika Tema i ideja u epskom delu. Fabula: hronoloski redosled dogańaja, elementi fabule uvod, zaplet, rasplet. Odnosi meńu likovima; osnovni tipovi vrste karakterizacije. Pripovedac, pripovedanje; dijalog, monolog, opis u epskom delu. Prica i roman - razlike. Roman za decu - osnovna obelezja. Drama Likovi u dramskom delu. Dramska radnja - nacin razvijanja radnje. Dramski tekstovi za decu. Funkcionalni pojmovi Podsticanje ucenika da shvataju i usvajaju pojmove: glavno, sporedno, masta, zbilja, utisak, raspolozenje, interesovanje, okolnost, situacija, ispoljavanje; podstrek, uslov, poreńenje, procenjivanje, tvrdnja, dokaz, zakljucak; divljenje, odusevljenje, ljubav prema coveku, domovini, radu, prirodi ; privlacnost, iskrenost, pravicnost, plemenitost. Jezicka kultura Osnovni oblici usmenog i pismenog izrazavanja Prepricavanje teksta sa promenom gramatickog lica. Prepricavanje sa izmenom zavrsetka fabule. Prepricavanje teksta u celini i po delovima - po datom planu, po zajednicki i samostalno sacinjenom planu. Pricanje u dijaloskoj formi; unosenje dijaloga, upravnog govora u strukturu kazivanja - po zajednicki i samostalno sacinjenom planu. Pricanje prema samostalno odabranoj temi. Nastavljanje price inspirisane datim pocetkom. Sastavljanje price po slobodnom izboru motiva. Opisivanje slika koje prikazuju pejzaze, enterijere, portrete. Opisivanje slozenijih odnosa meńu predmetima, biima i pojavama. Izvestavanje o obavljenom ili neobavljenom zadatku u skoli ili kod kue - u obliku odgovora na pitanja. Usmena i pismena vezbanja Ortoepske vezbe: uvezbavanje pravilnog izgovora reci, iskaza, recenica, poslovica, brzalica, zagonetaka, pitalica, kraih tekstova; slusanje zvucnih zapisa, kazivanje napamet lirskih i epskih tekstova; snimanje kazivanja i citanja, analiza snimka i vrednovanje. Diktati: sa dopunjavanjem, izborni, slobodni, kontrolni diktat. Leksicke i semanticke vezbe: grańenje reci - formiranje porodica reci; iznalazenje sinonima i antonima, uocavanje semanticke funkcije akcenta; neknjizevne reci i tuńice - njihova zamena jezickim standardom; osnovno i preneseno znacenje reci. Sintaksicke i stilske vezbe: sastavljanje i pisanje recenica prema posmatranim predmetima, slici i zadanim recima; sastavljanje i pisanje pitanja o tematskoj celini u tekstu, na slici, u filmu; pisanje odgovora na ta pitanja. Prepisivanje recenica u cilju savladavanja pravopisnih pravila. Korisenje umetnickih, naucnopopularnih i ucenickih tekstova kao podsticaja za slikovito kazivanje. Vezbe za bogaenje recnika i trazenje pogodnog izraza. Uopsteno i konkretno kazivanje. Uocavanje i otklanjanje beznacajnih pojedinosti i suvisnih reci u tekstu i govoru. Otklanjanje praznoslovlja i tuńica. Otklanjanje nejasnosti i dvosmislenosti. Uvezbavanje tehnike izrade pismenog sastava: analiza teme, odreńivanje njenog tezista; posmatranje, uocavanje i izbor grańe; rasporeńivanje pojedinosti; elementi kompozicije. Osam domaih pismenih zadataka i njihova analiza na casu. Cetiri skolska pismena zadatka - po dva u prvom i drugom polugodistu. Jedan cas za izradu i dva casa za analizu zadataka i pisanje poboljsane verzije sastava. Nacin ostvarivanja programa Jezik gramatika i pravopis U nastavi jezika ucenici se osposobljavaju za pravilnu usmenu i pismenu komunikaciju standardnim srpskim jezikom. Otuda zahtevi u ovom programu nisu usmereni samo na jezicka pravila i gramaticke norme ve i na njihovu funkciju. Na primer, recenica se ne upoznaje samo kao gramaticka jedinica sa stanovista njene strukture , ve i kao komunikativna jedinica sa stanovista njene funkcije u komunikaciji. Osnovni programski zahtev u nastavi gramatike jeste da se ucenicima jezik predstavi i tumaci kao sistem. Nijedna jezicka pojava ne bi trebalo da se izucava izolovano, van konteksta u kojem se ostvaruje njena funkcija. U I i II razredu u okviru vezbi slusanja, govorenja, citanja i pisanja ucenici zapazaju jezicke pojave bez njihovog imenovanja, da bi se od III do VIII razreda u koncentricnim krugovima i kontinuiranim nizovima gramaticki sadrzaji izucavali postupno i selektivno u skladu sa uzrastom ucenika. Postupnost se obezbeńuje samim izborom i rasporedom nastavnih sadrzaja, a konkretizacija nivoa obrade, kao vrsta uputstva za nastavnu praksu u pojedinim razredima, naznacena je opisno formulisanim zahtevima: zapazanje, uocavanje, usvajanje, pojam, prepoznavanje, razlikovanje, informativno, upotreba, obnavljanje, sistematizacija i drugima. Ukazivanjem na nivo programskih zahteva nastavnicima se pomaze u njihovim nastojanjima da ucenike ne opterete obimom i dubinom obrade jezicke grańe. Selektivnost se ostvaruje izborom najosnovnijih jezickih zakonitosti i informacija o njima. Takvim pristupom jezickoj grańi u programu nastavnici se usmeravaju da tumacenje gramatickih kategorija zasnivaju na njihovoj funkciji koju su ucenici u prethodnim razredima uocili i njome, u manjoj ili veoj meri, ovladali u jezickoj praksi. Postupnost i selektivnost u programu gramatike najbolje se uocavaju na sadrzajima iz sintakse i morfologije od I do VIII razreda. Isti principi su, meńutim, dosledno sprovedeni i u ostalim oblastima jezika. Na primer, alternaciju suglasnik k, g, h, ucenici e prvo zapazati u grańenju reci i deklinaciji u V razredu, a vezbama i jezickim igrama u tom i prethodnim razredima navikavati se na pravilnu upotrebu tih konsonanata u govoru i pisanju; elementarne informacije o palatalizaciji dobie u VI razredu, a usvojena znanja o bitnim glasovnim osobinama srpskog jezika obnoviti i sistematizovati u VIII razredu. Tim nacinom e ucenici stei osnovne informacije o glasovnim promenama i alternacijama, osposobie se za jezicku praksu, a nee biti optereeni ucenjem opisa i istorije tih jezickih pojava. Elementarne informacije iz morfologije pocinju se ucenicima davati od II razreda i postupno se iz razreda u razred prosiruju i produbljuju. Od samog pocetka ucenike treba navikavati da uocavaju osnovne morfoloske kategorije, na primer: u II razredu pored uocavanja reci koje imenuju predmete i bia, uvodi se i razlikovanje roda i broja kod tih reci a u III razredu razlikovanje lica kod glagola. Tim putem e se ucenici postupno i logicki uvoditi ne samo u morfoloske ve i u sintaksicne zakonitosti razlikovanje lica kod glagola - licni glagolski oblici - predikat - recenica. Reci uvek treba uocavati i obrańivati u okviru recenice, u kojoj se zapazaju njihove funkcije, znacenja i oblici. Programske sadrzaje iz akcentologije ne treba obrańivati kao posebne nastavne jedinice. Ne samo u nastavi jezika, ve i u nastavi citanja i jezicke kulture, ucenike treba u svakom razredu uvoditi u programom predvińene standardne akcenatske norme a stalnim vezbanjem, po mogustvu uz korisenje audio snimaka, ucenike treba navikavati da cuju pravilno akcentovanu rec a u krajevima gde se odstupa od akcenatske norme da razlikuju standardni akcenat od svoga akcenta. Pravopis se savlańuje putem sistematskih vezbanja elementarnih i slozenih koje se organizuju cesto, raznovrsno i razlicitim oblicima pismenih vezbi. Pored toga, ucenike vrlo rano treba upuivati na sluzenje pravopisom i pravopisnim recnikom skolsko izdanje. Vezbe za usvajanje i utvrńivanje znanja iz gramatike do nivoa njegove prakticne primene u novim govornim situacijama proistice iz programskih zahteva, ali su u velikoj meri uslovljene konkretnom situacijom u odeljenju - govornim odstupanjima od knjizevnog jezika, kolebanjima, greskama koje se javljaju u pismenom izrazavanju ucenika. Stoga se sadrzaj vezbanja u nastavi jezika mora odreńivati na osnovu sistematskog praenja govora i pisanja ucenika. Tako e nastava jezika biti u funkciji osposobljavanja ucenika za pravilno komuniciranje savremenim knjizevnim srpskim jezikom. U nastavi gramatike treba primenjivati sledee postupke koji su se u praksi potvrdili svojom funkcionalnosu: - podsticanje svesne aktivnosti i misaonog osamostaljivanja ucenika; - suzbijanje misaone inercije i ucenikovih imitatorskih sklonosti; - zasnivanje tezista nastave na sustinskim vrednostima, odnosno na bitnim svojstvima i stilskim funkcijama jezickih pojava; - uvazavanje situacione uslovljenosti jezickih pojava; - povezivanje nastave jezika sa dozivljavanjem umetnickog teksta; - otkrivanje stilske funkcije, odnosno izrazajnosti jezickih pojava; - korisenje umetnickih dozivljaja kao podsticaja za ucenje maternjeg jezika; - sistematska i osmisljena vezbanja u govoru i pisanju; - sto efikasnije prevazilazenje nivoa prepoznavanja jezickih pojava; - negovanje primenjenog znanja i umenja; - kontinuirano povezivanje znanja o jeziku sa neposrednom govornom praksom; - ostvarivanje kontinuiteta u sistemu pravopisnih i stilskih vezbanja; - pobuńivanje ucenikovog jezickog izraza zivotnim situacijama; - ukazivanje na gramaticku sacinjenost stilskih izrazajnih sredstava; - korisenje prikladnih ilustracija odreńenih jezickih pojava. U nastavi gramatike izrazito su funkcionalni oni postupci koji uspesno suzbijaju ucenikovu misaonu inertnost, a razvijaju radoznalost i samostalnost ucenika, sto pojacava njihov istrazivacki i stvaralacki odnos prema jeziku. Navedena usmerenja nastavnog rada podrazumevaju njegovu cvrstu vezanost za zivotnu, jezicku i umetnicku praksu, odnosno za odgovarajue tekstove i govorne situacije. Zbog toga je ukazivanje na odreńenu jezicku pojavu na izolovanim recenicama, istrgnutim iz konteksta, oznaceno kao izrazito nepozeljan i nefunkcionalan postupak u nastavi gramatike. Usamljene recenice, lisene konteksta, postaju mrtvi modeli, podobni da se formalno kopiraju, uce napamet i reprodukuju, a sve to sprecava svesnu aktivnost ucenika i stvara pogodnu osnovu za njihovu misaonu inertnost. Savremena metodika nastave gramatike zalaze se da teziste obrade odreńenih jezickih pojava bude zasnovano na sustinskim osobenostima, a to znaci na njihovim bitnim svojstvima i stilskim funkcijama, sto podrazumeva zanemarivanje formalnih i sporednih obelezja proucavanih jezickih pojava. U nastavi jezika nuzno je posmatrati jezicke pojave u zivotnim i jezickim okolnostima koje su uslovile njihovo znacenje. Ucenike valja uputiti na pogodne tekstove i govorne situacije u kojima se odreńena jezicka pojava prirodno javlja i ispoljava. Tekstovi bi trebalo da budu poznati ucenicima, a ako pak nisu, treba ih procitati i o njima razgovarati sa ucenicima. Nastavnik valja da ima na umu i to da upoznavanje sustine jezicke pojave cesto vodi preko dozivljavanja i shvatanja umetnickog teksta, sto e biti dovoljna jak podsticaj za nastavnika da sto cese upuuje ucenike da otkrivaju stilsku funkciju izrazajnost jezickih pojava. To e doprineti razvijanju ucenikove radoznalosti za jezik, jer umetnicka dozivljavanja cine gramaticko gradivo konkretnijim, laksim i primenljivijim. Kad ucenicima postane pristupacna stilska izrazajna, ekspresivna funkcija jezicke pojave, prihvataju je kao stvaralacki postupak, sto je vrlo pogodan i podsticajan put da znanja o jeziku brze prelaze u umenja, da se na taj nacin doprinosi boljem pismenom i usmenom izrazavanju, ali i uspesnijoj analizi knjizevnih tekstova. Nuzno je da nastavnik uvek ima na umu presudnu ulogu umesnih i sistematskih vezbanja, odnosno da nastavno gradivo nije usvojeno dok se dobro ne uvezba. To znaci da vezbanja moraju biti sastavni cinilac obrade nastavnog gradiva, primene, obnavljanja i utvrńivanja znanja. Metodika nastave jezika, teorijski i prakticno, upuuje da u nastavi maternjeg jezika treba sto pre prevazii nivoe prepoznavanja i reprodukcije, a strpljivo i uporno negovati vise oblike znanja i umenja - primenljivost i stvaralastvo. U nastojanjima da se u nastavnoj praksi udovolji takvim zahtevima, funkcionalno je u svakoj pogodnoj prilici znanja iz gramatike staviti u funkciju tumacenja teksta umetnickog i popularnog , cime se ono uzdize od prepoznavanja i reprodukcije na nivoe umenja i prakticne primene. Prakticnost i primenljivost znanja o jeziku i njegovo prelazenje u umenje i navike posebno se postize negovanjem pravopisnih i stilskih vezbi. Ucenike, takońe, kontinuirano treba podsticati da svoja znanja o jeziku povezuju sa komunikativnim govorom. Jedan od izrazito funkcionalnih postupaka u nastavi gramatike jesu vezbanja zasnovana na korisenju primera iz neposredne govorne prakse, sto nastavu gramatike priblizava zivotnim potrebama u kojima se primenjeni jezik pojavljuje kao svestrano motivisana ljudska aktivnost. Nastava na taj nacin postaje prakticnija i zanimljivija, cime uceniku otvara raznovrsne mogunosti za njegova stvaralacka ispoljavanja. Situacije u kojima se ispoljavaju odreńene jezicke pojave moze i sam nastavnik da postavlja ucenicima, da ih spretno podsea na njihova iskustva, a oni e kazivati ili pisati kako u izazovnim prilikama govorno reaguju. Celoviti saznajni krugovi u nastavi gramatike, koji zapocinju motivacijom, a zavrsavaju saznavanjem, rezimiranjem i primenom odreńenog gradiva, u savremenom metodickom pristupu, pogotovu u problemski usmerenoj nastavi, otvaraju se i zatvaraju vise puta tokom nastavnog casa. Takav saznajni proces podrazumeva ucestalo spajanje indukcije i dedukcije, analize i sinteze, konkretizacije i apstrakcije, teorijskih obavestenja i prakticne obuke. Savremena metodika nastave istice niz saodnosnih metodickih radnji koje valja primeniti u nastavnoj obradi programskih jedinica iz jezika i koje omoguuju da svaki celovit saznajni put, pocev od onog koji je uokviren skolskim casom, dobije svoju posebnu strukturu. Obrada novih nastavnih programskih jedinica podrazumeva primenu sledeih metodickih radnji: - Korisenje pogodnog polaznog teksta jezickog predloska na kome se uvińa i objasnjava odgovarajua jezicka pojava. Najcese se koriste krai umetnicki, naucno-popularni i publicisticki tekstovi, a i primeri iz pismenih radova ucenika. Obicno se koriste primeri iz poznatog teksta. Navedene metodicke radnje meńusobno se dopunjuju i prozimaju, a ostvaruju se u sukcesivnoj i sinhronoj postavci. Neke od njih mogu biti ostvarene pre nastavnog casa na kome se razmatra odreńena jezicka pojava, a neke i posle casa. Tako, na primer, dobro je da tekst na kome se usvaja gradivo iz gramatike bude ranije upoznat, a da pojedine jezicke vezbe budu predmet ucenickih domaih zadataka. Ilustrovanje, na primer, ne mora biti obavezna etapa nastavnog rada, ve se primenjuje kad mu je funkcionalnost neosporna. Paralelno i zdruzeno u navedenom saznajnom putu teku sve vazne logicke operacije: zapazanje, uporeńivanje, zakljucivanje, dokazivanje, definisanje i navońenje novih primera. To znaci da casovi na kojima se izucava gramaticko gradivo nemaju odeljene etape, odnosno jasno uocljive prelaze izmeńu njih. Nesto je vidljiviji prelaz izmeńu induktivnog i deduktivnog nacina rada, kao i izmeńu saznavanja jezicke pojave i uvezbavanja. Knjizevnost Uvońenje najmlańih ucenika u svet knjizevnosti ali i ostalih, tzv. Upravo, na ovom stupnju skolovanja sticu se osnovna i ne malo znacajna znanja, umenja i navike od kojih e u dobroj meri zavisiti ne samo ucenicka knjizevna kultura ve i njegova opsta kultura na kojoj se temelji ukupno obrazovanje svakog skolovanog coveka. Lektira Ukinuta je neprirodna i nepotrebna podela na domau i skolsku lektiru, pa tako izvori za obradu tekstova iz lektire, pored citanki, postaju knjige lektire za odreńeni uzrast i sva ostala pristupacna literatura. Data je lektira za odreńen razred, razvrstana po knjizevnim rodovima - lirika, epika, drama, da bi se kroz sve programe mogla pratiti odgovarajua i razlozna proporcija i imati uvid u to. Tekstovi iz lektire predstavljaju programsku okosnicu. Ucitelj ima nacelnu mogunost da ponuńene tekstove prilagońava konkretnim nastavnim potrebama, ali je obavezan i na slobodan izbor iz nase narodne usmene knjizevnosti i tzv. Razlike u ukupnoj umetnickoj i informativnoj vrednosti pojedinih tekstova uticu na odgovarajua metodicka resenja prilagońavanje citanja vrsti teksta, opseg tumacenja teksta u zavisnosti od slozenosti njegove unutrasnje strukture, povezivanje i grupisanje sa odgovarajuim sadrzajima iz drugih predmetnih podrucja gramatike, pravopisa i jezicke kulture i sl. Citanje i tumacenje teksta Osobenost i delikatnost ovog predmetnog segmenta nisu toliko u programiranim sadrzajima koliko su u uzrasnim mogunostima najmlańih ucenika da date sadrzaje valjano usvoje, te da se stecenim znanjima i umenjima funkcionalno sluze i u svim ostalim nastavnim okolnostima. Shodno tome, citanje i tumacenje teksta u mlańim razredima prevashodno je u funkciji daljeg usavrsavanja glasnog citanja, uz postepeno, sistematsko i dosledno uvońenje u tehniku citanja u sebi, kao i usvajanje osnovnih pojmova, odnosa i relacija koje sadrzi u sebi procitani tekst. Citanje teksta, prema tome, na mlańem uzrasnom nivou ima sva obelezja prvog i temeljnog ovladavanja ovom vestinom kao znanjem, narocito u prvom razredu. Posebno je vazno da ucenici postupno i funkcionalno usvoje valjano citanje naglas koje u sebi sadrzi neke od vaznijih cinilaca logickog citanja izgovor, jacina glasa, pauziranje, intonaciono prilagońavanje i dr. Pritom, od osobite je vaznosti da se svako citanje naglas i svakog ucenika ponaosob a narocito u prvom razredu - osmisljeno, kriticki i dobronamerno vrednuje. Svaki ucenik, naime, nakon sto je procitao neki tekst naglas, treba od svojih drugova u razredu i ucitelja da sazna sta je u tom citanju bilo dobro, a sta eventualno treba menjati da bi ono postalo jos bolje. Postupnost, sistematicnost i doslednost posebno dolaze do izrazaja u osposobljavanju ucenika za citanje u sebi. Ovaj vid citanja u mlańim razredima predstavlja slozeniji nastavni zahtev, iako sa stanovista iskusnog, formiranog citaca to ne izgleda tako. Citanje u sebi, naime, sadrzi niz slozenih misaonih radnji koje ucenik treba simultano da savlada, a poseban problem predstavlja tzv. Zato se kod veine ucenika prvog razreda ovo citanje najpre ispoljava u vidu tihog citanja tihi zagor, mrmljanje , da bi kasnije, ali upornim vezbanjem, dobilo svoja potrebna obelezja. Meńu njima svakako valja istai razlicite vidove motivisanja, podsticanja i usmerenja, cime se olaksava dozivljavanje i razumevanje teksta koji se cita, te tako citanje u sebi, sa stanovista metodike savremene nastave knjizevnosti, postaje nezaobilazni uslov za valjano tumacenje teksta. Tumacenje teksta u mlańim razredima predstavlja izuzetno slozen i delikatan programski zahtev. Tekst je temeljni programski sadrzaj koji ima vodeu i integracionu nastavnu ulogu jer oko sebe okuplja i grupise odgovarajue sadrzaje i iz ostalih predmetnih podrucja. Ali, zbog uzrasnih ogranicenja u recepciji, tumacenju i usvajanju osnovnih strukturnih a narocito umetnickih cinilaca teksta, potrebno je ispoljiti mnogo inventivnosti, sistematicnosti i upornosti u osposobljavanju ucenika za postepeno uocavanje, prepoznavanje, a zatim obrazlaganje i spontano usvajanje njegove osnovne predmetnosti. U prvom razredu tumacenje teksta ima izrazita obelezja spontanog i slobodnog razgovora sa ucenicima o relevantnim pojedinostima - prostornim, vremenskim, akcionim - u cilju provere razumevanja procitanog, odnosno u funkciji aktivnog uvezbavanja i valjanog usvajanja citanja naglas i u sebi. Inventivnim motivisanjima, podsticanjima i usmerenjima ko, gde, kada, zasto, kako, cime, zbog cega, sta je radosno, tuzno, smesno, zanimljivo, neobicno i sl. U drugom razredu pristup tumacenju teksta skoro je u svemu isti kao i u prethodnom razredu, samo sto su zahtevi, po prirodi stvari, nesto uveani a programski sadrzaji adekvatno dopunjeni samostalno saopstavanje utisaka o procitanom tekstu, zauzimanje vlastitih stavova o vaznijim pojavnostima iz teksta i recito obrazlaganje i odbrana takvih shvatanja, otkrivanje i shvatanje poruka u tekstu, prepoznavanje odeljka, uocavanje karakteristicnih jezickih i stilskih pojmova i sl. Takvim i njemu slicnim metodickim pristupom citanju i tumacenju teksta, pri cemu posebnu paznju valja posvetiti ulozi ucenika kao znacajnog nastavnog cinioca njegovom sto veem osamostaljivanju, slobodnom istrazivanju i ispoljavanju, pruzanju mogunosti za vlastito misljenje , ostvaruju se neka od temeljnih nacela metodike savremene nastave i knjizevnosti, meńu kojima su svakako postupno i osmisljeno uvońenje ucenika u slozeni svet knjizevnoumetnickog dela i simultano ali i plansko bogaenje, usavrsavanje i negovanje njegove jezicke kulture. Citanje od III do VIII razreda Tumacenje teksta zasniva se na njegovom citanju, dozivljavanju i razumevanju. Pri tome je kvalitet shvatanja poruka i neposredno uslovljen kvalitetom citanja. Zato su razni oblici usmerenog citanja osnovni preduslov da ucenici u nastavi sticu saznanja i da se uspesno uvode u svet knjizevnog dela. Izrazajno citanje neguje se sistematski, uz stalno poveavanje zahteva i nastojanje da se sto potpunije iskoriste sposobnosti ucenika za postizanje visokog kvaliteta u vestini citanja. Vezbanja u izrazajnom citanju izvode se planski i uz solidno nastavnikovo i ucenikovo pripremanje. U okviru svoje pripreme nastavnik blagovremeno odabira pogodan tekst i studiozno proucava one njegove osobenosti koje uticu na prirodu izrazajnog citanja. U skladu sa misaono-emotivnim sadrzajem teksta, nastavnik zauzima odgovarajui stav i odreńuje situacionu uslovljenost jacine glasa, ritma, tempa, intonacije, pauza, recenicnog akcenta i glasovnih transformacija. Pri tome se povremeno sluzi audio snimcima uzornih interpretativnih citanja. Posto se izrazajno citanje, po pravilu, uvezbava na prethodno obrańenom i dobro shvaenom tekstu, to je konkretno i uspesno tumacenje stiva neophodan postupak u pripremanju ucenika za izrazajno citanje. U okviru neposredne pripreme u VI, VII i VIII razredu povremeno se i posebno analiziraju psihicki i jezickostilski cinioci koji zahtevaju odgovarajuu govornu realizaciju. U pojedinim slucajevima nastavnik zajedno sa ucenicima posebno prireńuje tekst za izrazajno citanje na taj nacin sto u njemu obelezava vrste pauza, recenicne akcente, tempo i glasovne modulacije. Izrazajno citanje uvezbava se na tekstovima razlicite sadrzine i oblika; koriste se lirski, epski i dramski tekstovi u prozi i stihu, u narativnom, deskriptivnom, dijaloskom i monoloskom obliku. Posebna paznja posveuje se emocionalnoj dinamici teksta, njegovoj dramaticnosti i govorenju iz perspektive pisca i pojedinih likova. U odeljenju treba obezbediti odgovarajue uslove za izrazajno citanje i kazivanje - ucenicima u ulozi citaca i govornika valja obezbediti mesto ispred odeljenjskog kolektiva, u odeljenju stvoriti dobru slusalacku publiku, zainteresovanu i sposobnu da kriticki i objektivno procenjuje kvalitet citanja i kazivanja. Posredstvom audio snimka, ucenicima povremeno treba omoguiti da cuju svoje citanje i da se kriticki osvru na svoje umenje. Na casovima obrade knjizevnih dela primenjivae se ucenicka iskustva u izrazajnom citanju, uz stalno nastojanje da svi oblici govornih aktivnosti budu korektni i uverljivi. Citanje u sebi je najproduktivinji oblik sticanja znanja pa mu se u nastavi poklanja posebna paznja. Ono je uvek usmereno i istrazivacko; pomou njega se ucenici osposobljavaju za svakodnevno sticanje informacija i za ucenje. Vezbe citanja u sebi neposredno se uklapaju u ostale oblike rada i uvek su u funkciji svestranijeg sticanja znanja i razumevanja ne samo knjizevnog dela, ve i svih osmisljenih tekstova. Primena tekst metode u nastavi podrazumeva vrlo efikasne vezbe za savladavanje brzog citanja u sebi s razumevanjem i doprinosi razvijanju sposobnosti ucenika da citaju fleksibilno, da usklańuju brzinu citanja sa ciljem citanja i karakteristikama teksta koji citaju. Kvalitet citanja u sebi podstice se prethodnim usmeravanjem ucenika na tekst i davanjem odgovarajuih zadataka, a potom i obaveznim proveravanjem razumevanja procitanog teksta, odnosno ostvarenja dobijenih zadataka. Informativno, produktivno i analiticko citanje najuspesnije se podsticu samostalnim istrazivackim zadacima koji se ucenicima daju u pripremnom postupku za obradu teksta ili obradu sadrzaja iz gramatike i pravopisa. Tim putem se unapreńuju logika i brzina citanja, a narocito brzina shvatanja procitanog teksta, cime se ucenici osposobljavaju za samostalno ucenje. Izrazajno kazivanje napamet naucenih tekstova i odlomaka u prozi i stihu znacajan je oblik rada u razvijanju govorne kulture ucenika. Valja imati u vidu da je ubedljivo govorenje proznog teksta polazna osnova i neophodan uslov za prirodno i izrazajno kazivanje stihova. Zato je pozeljno da se povremeno, na istom casu, naizmenicno uvezbava i uporeńuje govorenje tekstova u prozi i stihu. Napamet e se uciti razni krai prozni tekstovi naracija, deskripcija, dijalog, monolog , lirske pesme raznih vrsta i odlomci iz epskih pesama. Uspeh izrazajnog kazivanja znatno zavisi od nacina ucenja i logickog usvajanja teksta. Ako se mehanicki uci, kao sto ponekad biva, usvojeni automatizam se prenosi i na nacin kazivanja. Zato je poseban zadatak nastavnika da ucenike navikne na osmisljeno i interpretativno ucenje teksta napamet. Maksimalna paznja se posveuje svim vrednostima i izrazajnim mogunostima govornog jezika, posebno - prirodnom govornikovom stavu, pouzdanom prenosenju informacija i sugestivnom kazivanju. Tumacenje teksta od III do VIII razreda Sa obradom teksta pocinje se posle uspesnog interpretativnog citanja naglas i citanja u sebi. Knjizevnoumetnicko delo se cita, prema potrebi i vise puta, sve dok ne izazove odgovarajue dozivljaje i utiske koji su neophodni za dalje upoznavanje i proucavanje teksta. Razni oblici ponovljenog i usmerenog citanja dela u celini, ili njegovih odlomaka, obavezno e se primenjivati u obradi lirske pesme i krae proze. Pri obradi teksta primenjivae se u veoj meri jedinstvo analitickih i sintetickih postupaka i gledista. Znacajne pojedinosti, elementarne slike, ekspresivna mesta i stilsko-jezicki postupci nee se posmatrati kao usamljene vrednosti, ve ih treba sagledavati kao funkcionalne delove visih celina i tumaciti u prirodnom sadejstvu s drugim umetnickim ciniocima. Knjizevnom delu pristupa se kao slozenom i neponovljivom organizmu u kome je sve uslovljeno uzrocno-posledicnim vezama, podstaknuto zivotnim iskustvom i uobliceno stvaralackom mastom. Ucenike treba revnosno navikavati na to da svoje utiske, stavove i sudove o knjizevnom delu podrobnije dokazuju cinjenicama iz samoga teksta i tako ih osposobljavati za samostalan iskaz, istrazivacku delatnost i zauzimanje kritickih stavova prema proizvoljnim ocenama i zakljuccima. Nastavnik e imati u vidu da je tumacenje knjizevnih dela u osnovnoj skoli, pogotovu u mlańim razredima, u nacelu predteorijsko i da nije uslovljeno poznavanjem strucne terminologije. Vrednije je projektovanje ucenika povodom neke umetnicke slike i njeno intenzivno dozivljavanje i konkretizovanje u ucenikovoj masti nego samo saznanje da ta slika formalno spada u red metafora, personifikacija ili poreńenja. Zato se jos od prvog razreda ucenici navikavaju da slobodno ispoljavaju svoje utiske, oseanja, asocijacije i misli izazvane slikovitom i figurativnom primenom pesnickog jezika. U svim razredima obrada knjizevnog dela treba da bude protkana resavanjem problemskih pitanja koja su podstaknuta tekstom i umetnickim dozivljavanjem. Na taj nacin stimulisae se ucenicka radoznalost, svesna aktivnost i istrazivacka delatnost, svestranije e se upoznati delo i pruzati mogunost za afirmaciju ucenika u radnom procesu. Mnogi tekstovi, a pogotovu odlomci iz dela, u nastavnom postupku zahtevaju umesnu lokalizaciju, cesto i visestruku. Situiranje teksta u vremenske, prostorne i drustveno-istorijske okvire, davanje neophodnih podataka o piscu i nastanku dela, kao i obavestenja o bitnim sadrzajima koji prethode odlomku - sve su to uslovi bez kojih se u brojnim slucajevima tekst ne moze intenzivno doziveti i pravilno shvatiti. Zato prototipsku i psiholosku realnost, iz koje poticu tematska grańa, motivi, likovi i dublji podsticaji za stvaranje, treba dati u prigodnom vidu i u onom obimu koji je neophodan za potpunije dozivljavanje i pouzdanije tumacenje. Metodika nastave knjizevnosti ve nekoliko decenija, teorijski i prakticno, razvija i stalno usavrsava nastavnikov i ucenikov istrazivacki, pronalazacki, stvaralacki i satvoracki odnos prema knjizevnoumetnickom delu. Knjizevnost se u skoli ne predaje i ne uci, ve cita, usvaja, u njoj se uziva i o njoj raspravlja. To su putevi da nastava knjizevnosti siri ucenikove duhovne vidike, razvija istrazivacke i stvaralacke sposobnosti ucenika, kriticko misljenje i umetnicki ukus, pojacava i kultivise literarni, jezicki i zivotni senzibilitet. Moderna i savremena organizacija nastave maternjeg jezika i knjizevnosti podrazumeva aktivnu ulogu ucenika u nastavnom procesu. Ucenikova aktivnost treba da svakodnevno prolazi kroz sve tri radne etape; pre casa, u toku casa i posle casa. U svim etapama ucenik se mora sistematski navikavati da u toku citanja i proucavanja dela samostalno resava brojna pitanja i zadatke, koji e ga u punoj meri emocionalno i misaono angazovati, pruziti mu zadovoljstvo i pobuditi istrazivacku radoznalost. Takvi zadaci bie najmonija motivacija za rad sto je osnovni uslov da se ostvare predvińeni interpretativni dometi. Nastavnik valja da postavi zadatke koji e ucenika podsticati da uocava, otkriva, istrazuje, procenjuje i zakljucuje. Nastavnikova uloga jeste u tome da osmisljeno pomogne uceniku tako sto e ga podsticati i usmeravati, nastojei da razvija njegove individualne sklonosti i sposobnosti, kao i da adekvatno vrednuje ucenicke napore i rezultate u svim oblicima tih aktivnosti. Proucavanje knjizevnoumetnickog dela u nastavi je slozen proces koji zapocinje nastavnikovim i ucenikovim pripremanjem motivisanje ucenika za citanje, dozivljavanje i proucavanje umetnickog teksta, citanje, lokalizovanje umetnickog teksta, istrazivacki pripremni zadaci za tumacenje dela, svoje najproduktivnije vidove dobija u interpretaciji knjizevnog dela na nastavnom casu, a u oblicima funkcionalne primene stecenih znanja i umenja nastavlja se i posle casa: u produktivnim obnavljanjima znanja o obrańenom nastavnom gradivu, u poredbenim izucavanjima knjizevnoumetnickih dela i istrazivackointerpretativnim pristupima novim knjizevnoumetnickim ostvarenjima. Sredisnje etape procesa proucavanja knjizevnoumetnickog dela u nastavi jesu metodolosko i metodicko zasnivanje interpretacije i njeno razvijanje na nastavnom casu. U zasnivanju i razvijanju nastavne interpretacije knjizevnoumetnickog dela osnovno metodolosko opredeljenje treba da bude prevashodna usmerenost interpretacije prema umetnickom tekstu. Savremena metodika nastave knjizevnosti opredelila se, dakle, za unutrasnje imanentno izucavanje umetnickog teksta, ali ona nikako ne previńa nuznost primene i vantekstovnih gledista da bi knjizevnoumetnicko delo bilo valjano i pouzdano protumaceno. Uz navedena metodoloska opredeljenja, nastavna interpretacija knjizevnoumetnickog dela valja da udovolji i zahtevima koje joj postavlja metodika nastave knjizevnosti: da bude originalna, estetski motivisana, svestrano usklańena sa nastavnim ciljevima i znacajnim didaktickim nacelima, da ima sopstvenu koherentnost i postupnost, a da metodoloska i metodicka postupanja na svakoj deonici interpretacije ostvaruju jedinstvo analize i sinteze. O okviru osnovne metodoloske orijentacije da nastavna interpretacija knjizevnoumetnickog dela u najveoj meri bude usmerena prema umetnickom tekstu, primat pripada opredeljenju da se dinamika interpretacije usklańuje sa vodeim umetnickim vrednostima knjizevnog ostvarenja, tako sto e one biti cinioci objedinjavanja interpretativnih tokova kroz svet dela. Jedno od najvaznijih nacela koje postuje tako zasnovana i opredeljena nastavna interpretacija jeste udovoljavanje zahtevu da se tumacenjem vodeih vrednosti obuhvati, odnosno prouci, delo u celini. Posto su objedinjena postavka i odnosi svestranih meńusobnih prozimanja prirodne datosti umetnickih cinilaca u delu, tumacenjem vodeih umetnickih vrednosti obuhvataju se i upoznaju i svi drugi bitni cinioci umetnicke strukture, meńu kojima svaki u interpretaciji dobija onoliko mesta koliko mu pripada u skladu sa udelom koji ima u opstoj umetnickoj vrednosti dela. U nastavnoj interpretaciji knjizevnoumetnickog dela objedinjavajui i sinteticki cinioci mogu biti: umetnicki dozivljaji, tekstovne celine, bitni strukturni elementi tema, motivi, umetnicke slike, fabula, size, knjizevni likovi, poruke, motivacioni postupci, kompozicija , oblici kazivanja, jezicko-stilski postupci i literarni knjizevnoumetnicki problemi. U svakom konkretnom slucaju, dakle, na valjanim estetskim, metodoloskim i metodickim razlozima valja utemeljiti izbor onih vrednosnih cinilaca prema kojima e biti usmeravana dinamika nastavne interpretacije knjizevnoumetnickog dela. Zato metodoloski i metodicki prilazi knjizevnoumetnickom delu, koje teorijski i prakticno zasniva i razvija savremena metodika nastave knjizevnosti, ne poznaju i ne priznaju utvrńene metodoloske i metodicke sisteme koje bi trebalo primeniti u interpretaciji svakog pojedinog dela. To znaci da nema poznatih i jednom zauvek otkrivenih puteva kojima se ulazi u svet svakog pojedinog knjizevnoumetnickog ostvarenja, ve su ti putevi unekoliko uvek drugaciji u pristupu svakom pojedinom knjizevnoumetnickom delu - onoliko koliko je ono autonomno, samosvojno i neponovljivo umetnicko ostvarenje. Knjizevni pojmovi Knjizevne pojmove ucenici e upoznavati uz obradu odgovarajuih tekstova i pomou osvrta na prethodno citalacko iskustvo. Tako e se, na primer, tokom obrade neke rodoljubive pesme, a uz poredbeni osvrt na dve-tri ranije procitane pesme iste vrste, razvijati pojam rodoljubive pesme i sticati saznanje o toj lirskoj vrsti. Upoznavanje metafore bie pogodno tek kada su ucenici u prethodnom i predteorijskom postupku otkrivali izrazajnost izvesnog broja metaforickih slika, kad neke od njih ve znaju napamet i nose ih kao umetnicke dozivljaje. Jezicko-stilskim izrazajnim sredstvima prilazi se s dozivljajnog stanovista; polazie se od izazvanih umetnickih utisaka i esteticke sugestije, pa e se potom istrazivati njihova jezicko-stilska uslovljenost. Funkcionalni pojmovi Funkcionalni pojmovi se ne obrańuju posebno, ve se u toku nastave ukazuje na njihova primenjena znacenja. Ucenici ih spontano usvajaju u procesu rada, u tekuim informacijama na casovima, a uz paralelno prisustvo reci i njome oznacenog pojma. Potrebno je samo podsticati ucenike da navedene reci a i druge slicne njima razumeju i shvate i da ih primenjuju u odgovarajuim situacijama. Ako, na primer, na zahtev da se uoce i objasne okolnosti koje uticu na ponasanje nekog lika, ucenik navede te okolnosti, onda je to znak i provera da je taj pojam i odgovarajuu rec shvatio u punom znacenju. U usmenom i pismenom izrazavanju uzgredno e se proveravati da li ucenici pravilno shvataju i upotrebljavaju reci: uzrok, uslov, situacija, poruka, odnos i sl. Tokom obrade knjizevnih dela, kao i u okviru govornih i pismenih vezbi, nastojae se da ucenici otkrivaju sto vise osobina, oseanja i dusevnih stanja pojedinih likova, pri cemu se te reci beleze i tako spontano bogati recnik funkcionalnim pojmovima. Funkcionalne pojmove ne treba ograniciti na pojedine razrede. Svi ucenici jednog razreda nee moi da usvoje sve programom navedene pojmove za taj razred, ali e zato spontano usvojiti znatan broj pojmova koji su u programima starijih razreda. Usvajanje funkcionalnih pojmova je neprekidan proces u toku vaspitanja i obrazovanja a ostvaruje se i proverava u toku ostvarivanja sadrzaja svih programsko-tematskih podrucja. Jezicka kultura Operativni zadaci za realizaciju nastavnih sadrzaja ovog podrucja jasno ukazuju da je kontinuitet u svakodnevnom radu na bogaenju ucenicke jezicke kulture jedna od primarnih metodickih obaveza, pocev od uocavanja sposobnosti svakog deteta za govorno komuniciranje u tzv. Pravilna artikulacija svih glasova i graficki uzorna upotreba pisma, napustanje lokalnog govora i navikavanje na standardni knjizevni jezik u govoru, citanju i pisanju, osposobljavanje za slobodno prepricavanje, pricanje i opisivanje, i uz funkcionalnu primenu usvojenih i pravopisnih pravila, raznovrsna usmena i pismena vezbanja koja imaju za cilj bogaenje ucenickog recnika, sigurno ovladavanje recenicom kao osnovnom govornom kategorijom i ukazivanje na stilske vrednosti upotrebe jezika u govoru i pisanju i dr. Ovo predmetno podrucje nesto je drugacije koncipirano u odnosu na prethodne programe. Najpre, ustanovljen je drugaciji, primereniji naziv koji je istovremeno i jednostavniji i sveobuhvatniji od ranije korisenih termina. Isto tako, preureńena je struktura programskih sadrzaja koji u novoj postavci deluju pregledno, sistematicno i prepoznatljivo, bez nepotrebnih ponavljanja i konfuzije. Jer, na osnovu ukupne razredne nastave, postoje jezicki pojmovi koje ucenik ovog uzrasta treba postupno, sistematicno i valjano a to znaci - trajno da usvoji, pa su i zamisljeni kao programski sadrzaji zahtevi. A do njihovog trajnog i funkcionalnog usvajanja, skoro bez izuzetaka, put vodi preko brojnih i raznovrsnih oblika usmenih i pismenih jezickih ispoljavanja ucenika, a to su najcese: jezicke igre, vezbe, zadaci, testovi i sl. Na primer, najmlańeg ucenika valja, izmeńu ostalog, osposobiti da samostalno, ubedljivo i dopadljivo opisuje one zivotne pojave koje jezickim opisom deskripcijom postaju najprepoznatljivije predmeti, biljke, zivotinje, ljudi, pejzaz, enterijer i dr. Zato se opisivanje kao programski zahtev sadrzaj javlja u sva cetiri razreda. A ostvaruje se, usvaja kao znanje i umenje primenom onih oblika koji e efikasnim, ekonomicnim i funkcionalnim postupanjima u nastavnim okolnostima ucenicku i jezicku kulturu uciniti pouzdanom i trajnom. A to su: govorne vezbe, pismene vezbe ili osmisljeno kombinovanje govora i pisanja , pismeni radovi, izrazajno kazivanje umetnickih opisnih tekstova, autodiktat i sl. A to vazi, u manjoj ili veoj meri i za sve ostale vrste ucenickog jezickog izrazavanja. Osnovni oblici usmenog i pismenog izrazavanja u mlańim razredima predstavljaju temeljne programske sadrzaje za sticanje, usavrsavanje i negovanje valjane i pouzdane jezicke kulture najmlańeg ucenika. Neki od tih oblika prepricavanje, pricanje prisutni su i u prethodnim ispitivanjima dece za upis u skolu sto znaci da na njih valja gledati kao na jezicko iskustvo koje polaznici u izvesnoj meri ve poseduju. Otuda i potreba da se sa usavrsavanjem i negovanjem tih osnovnih oblika govornog komuniciranja otpocne i pre formalnog opismenjavanja ucenika. Prepricavanje raznovrsnih sadrzaja predstavlja najjednostavniji nacin ucenickog jezickog ispoljavanja u nastavnim okolnostima. I dok se u pomenutim prethodnim ispitivanjima kao i u pripremama za usvajanje pocetnog citanja reprodukovanju odreńenih sadrzaja pristupa slobodno, ve od kraja tzv. To znaci, najpre, da se unapred zna a to se definise u operativnim planovima rada ucitelja koje e sadrzaje ucenik prepricavati u nastavnim okolnostima. Njihov izbor treba da obuhvati ne samo tekstove, i ne samo one iz citanki, ve i iz drugih medijskih oblasti stampa, pozoriste, film, radio, televizija i sl. Potom, ucenike valja blagovremeno motivisati, podsticati i usmeravati na ovaj vid jezickog izrazavanja, a to znaci - omoguiti im da se samostalno pripreme za prepricavanje ali u koje e istovremeno biti integrisani i odgovarajui programski zahtevi. Konacno, i prepricavanje, kao i sve ostale vidove ucenickog izrazavanja, treba na odgovarajui nacin vrednovati najbolje u razredu i uz svestrano ucestvovanje ucenika i podrsku ucitelja. Pricanje u odnosu na prepricavanje jeste slozeniji oblik jezickog izrazavanja ucenika, jer dok je prepricavanje uglavnom reprodukovanje procitanog, odslusanog ili vińenog sadrzaja, pricanje predstavlja osoben vid stvaralastva koje se oslanja na ono sto je ucenik doziveo ili proizveo u svojoj stvaralackoj masti. Zato pricanje trazi poseban intelektualni napor i jezicku izgrańenost, te ucenika svestrano angazuje: u izboru tematske grańe i njenih znacajnih pojedinosti, u komponovanju odabranih detalja i u nacinu jezickog uoblicavanja svih strukturnih elemenata price. Metodicki pristup ovom znacajnom obliku usavrsavanja i negovanja ucenike jezicke kulture u osnovi je isti kao i kod prepricavanja valjano funkcionalno lokalizovanje u planovima rada, osmisljeno povezivanje sa srodnim sadrzajima iz ostalih predmetnih podrucja, a narocito sa citanjem i tumacenjem teksta, osmisljeno i inventivno motivisanje, usmeravanje i podsticanje ucenika da u pricanju ostvare sto svestraniju misaonu i jezicku perspektivu, umesno vrednovanje ucenickih domasaja u pricanju i dr. Posebno treba voditi racuna o tome da pricanje u funkciji citanja i tumacenja teksta u tzv. Tako, na primer, uvodni razgovori o domaim i divljim zivotinjama povodom basne koja se cita i tumaci nee dati zeljene rezultate na nivou uvodnih govornih aktivnosti ako se takve zivotinje samo klasifikuju po poznatoj pripadnosti, imenuju ili samo nabrajaju, kao sto e slobodno pricanje o nekim neobicnim, zanimljivim, ali stvarnim i pojedinacnim susretanjima ucenika sa datim zivotinjama, u kojima su dozivljeni radost, iznenańenje, odusevljenje, radoznalost, upitanost, strah i sl. Pricanje, pak, kolikogod bilo izazovno u svim svojim segmentima za jezicko ispoljavanje najmlańih ucenika - nacelno valja realizovati kao deo sireg nastavnog konteksta u kome e se saodnosno i funkcionalno nai i drugi oblici jezickog izrazavanja, a narocito opisivanje. Opisivanje jeste najslozeniji oblik jezickog izrazavanja na nivou najmlańih razreda. Ono je manje ili vise zastupljeno u svakodnevnom govoru, jer je neophodno za jasno predstavljanje sustinskih odnosa izmeńu predmeta, stvari, bia i drugih pojmova i pojava u svakoj zivotnoj situaciji. Jer, dok je za prepricavanje osnova odreńeni sadrzaj, za pricanje podsticaj neko dogańanje, dozivljaj, dotle za opisivanje nisu neophodne neke posebne okolnosti, ve se ono koristi kad god se dońe u dodir sa pojavnostima koje u svakodnevnom jezickom komuniciranju mogu skrenuti paznju na sebe. No, zbog brojnih uzrasnih ogranicenja u radu sa najmlańim ucenicima, ovoj vrsti jezickoga komuniciranja valja pristupiti posebno odgovorno i uz narocito postovanje principa nastavne uslovnosti i postupnosti u zahtevima: osposobljavanje ucenika da pazljivo posmatraju, uocavaju, otkrivaju, zapazaju, uporeńuju, pa tek onda datu predmetnost da misaono zaokruze i jezicki uoblice. Isto tako, ucenike ovog uzrasnog nivoa valja podsticati i usmeravati da iz slozenog procesa opisivanja najpre usvoje nekolika opsta mesta kojima se mogu sluziti sve dotle dok se ne osposobe za samostalni i individualni pristup ovom zahtevnom jezickom obliku. Kako se, pak, opisivanje vrlo cesto dovodi u blisku vezu sa citanjem i tumacenjem teksta narocito knjizevnoumetnickog to je potrebno stalno usmeravati ucenicku paznju na ona mesta u takvim tekstovima koja obiluju opisnim elementima, a posebno kada se opisuju predmeti, enterijer, biljke i zivotinje, knjizevni likovi, pejzaz i sl. Posto je za opisivanje potreban vei misaoni napor i duze vreme za ostvarenje duze zamisli - valja prednost dati pismenoj formi opisivanja nad usmenom. Ostali opsti metodicki pristupi ovom znacajnom obliku jezickog izrazavanja isti su ili slicni kao i kod prepricavanja i pricanja od planiranja, preko realizacije planiranih aktivnosti, do vrednovanja postignutog i funkcionalnog povezivanja sa srodnim sadrzajima kakvi su i usmena i pismena vezbanja za sticanje, usavrsavanje i negovanje jezicke kulture ucenika. Usmena i pismena vezbanja, kako im i sam naziv kaze, zamisljena su kao dopuna osnovnih oblika jezickog izrazavanja, pocev od najjednostavnijih izgovor glasova i prepisivanje reci , preko slozenijih leksicke, semanticke, sintaksicke vezbe, ostale vezbe za savladavanje uzornog govora i pisanja , do najslozenijih domai pismeni zadaci i njihovo citanje i svestrano vrednovanje na casu. Svaka od programiranih vezbi planira se i ostvaruje u onom nastavnom kontekstu u kome se javlja potreba za funkcionalnim usvajanjem date jezicke pojave ili utvrńivanja, obnavljanja ili sistematizovanja znanja i primene tih znanja u konkretnoj jezickoj situaciji. To znaci da se, nacelno, sve te ili njima slicne vezbe ne realizuju na posebnim nastavnim casovima ve se planiraju u sklopu osnovnih oblika jezickog izrazavanja prepricavanje, pricanje, opisivanje ili odgovarajuih programskih sadrzaja ostalih predmetnih podrucja citanje i tumacenje teksta, gramatika i pravopis, osnove citanja i pisanja. Upravo u osmisljenim saodnosnim postavkama ta vezbanja visestruko uticu na podizanje nivoa ucenicke jezicke kulture. Prirodno je da se planskim ostvarenjem programskih sadrzaja iz jezicke kulture otpocne tek u drugom polugodistu prvog razreda posto se savlada elementarna tehnika citanja i pisanja. Meńutim, jasno je da se mnogi od njih simultano ostvaruju ve u periodu priprema za citanje i pisanje, kao i u periodu ucenja, usvajanja osnovne pismenosti. Jer, bez potrebne jezicke razvijenosti slobodan razgovor, prepricavanje kraih sadrzaja, analiticko-sinteticke glasovne vezbe i sl. Kasnije, ona postaje osnova za ostvarenje nastavnih sadrzaja i iz svih ostalih podrucja ovog predmeta kao i ukupne razredne nastave , ali se istovremeno i sama siri i produbljuje do nivoa jasnog, pravilnog, sadrzajno i stilski primerenog jezickog opstenja u usmenoj i pismenoj formi. Time jezicka kultura u najveoj meri doprinosi jedinstvu celovitosti nastave srpskog jezika i cini da se ona realizuje u funkcionalnom povezivanju naizgled razlicitih programskih sadrzaja ali koji se najbolje ostvaruju upravo u takvoj metodickoj sprezi. MATERNJI JEZICI PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA ALBANSKI JEZIK Cetvrti razred Napomena BUGARSKI JEZIK Cetvrti razred Napomena MAđARSKI JEZIK Cetvrti razred Napomena RUMUNSKI JEZIK Cetvrti razred Napomena RUSINSKI JEZIK Cetvrti razred Napomena SLOVACKI JEZIK Cetvrti razred Napomena HRVATSKI JEZIK Cetvrti razred Cilj i zadaci Cilj nastave hrvatskoga jezika je ovladavati osnovne zakonitosti hrvatskoga knjizevnoga jezika na kojemu e se usmeno i pismeno ucenici ispravno izrazavati. Ucenici trebaju upoznati, dozivjeti i umjeti tumaciti odabrana knjizevna djela, kazalisna, filmska i druga umjetnicka ostvarenja. Zadaci nastave hrvatskog jezika: - razvijanje Ijubavi prema materinskom jeziku i potrebe za njegovim njegovanjem i unapreńenjem; - osnovno opismenjavanje najmlańih ucenika na temeljima ortoepskih i ortografskih standarda hrvatskoga knjizevnog jezika; - stupnjevito upoznavanje gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika; - upoznavanje jezicnih pojava i pojmova, ovladavanje normativnom gramatikom i stilskim mogunostima; - osposobljavanje za uspjesno sluzenje knjizevnim jezikom u razlicitim vidovima njegove usmene i pismene uporabe i u razlicitim komunikacijskim situacijam; - razvijanje osjeanja za autenticne estetske vrijednosti u knjizevnoj umjetnosti razvijanje smisla i sposobnosti za pravilno, tecno, ekonomicno i uvjerljivo usmeno i pismeno izrazavanje, bogaenje rjecnika, jezicnog i stilskog izraza; - uvjezbavanje i usavrsavanje glasnog citanja, pavilnog, smislenog i izrazajnog i citanja u sebi, dozivljajnog, usmjerenog, istrazivackog; - razvijanje Ijubavi za citanjem, tehnike citanja, razumijevanje procitanoga; - izdvajanje glavnih likova, vremena i mjesta radnje i slijed dogańaja; - razlikovanje pozitivnih od negativnih junaka, razlikovanje stvarnog od imaginarnog; - postupno, sustavno osposobljavanje ucenika za logicno razumijevanje i kriticko procjenjivanje procitanoga teksta; - dozivljavanje i vrednovanje scenskih ostvarenja - kazaliste, film; - savladavanje osnovnih teorijskih i funkcionalnih pojmova kazalisne i filmske umjetnosti; - upoznavanje, razvijanje, cuvanje i postivanje vlastitog nacionalnog i kulturnog identiteta na djelima hrvatske knjizevnosti, kazalisne i filmske umjetnosti, kao i drugih umjetnickih ostvarenja; - razvijanje postivanja prema kulturnoj bastini i potrebe za njegovanjem i unapreńenjem iste; - navikavanje na redovito praenje i kriticko procjenjivanje programa za djecu na radiju i televiziji; - poticanje ucenika na samostalno jezicno, literarno i kazalisno stvaralastvo; - poticanje, njegovanje i vrednovanje ucenickih izvannastavnih aktivnosti; - odgoj ucenika za zivot i rad u duhu humanizma, istinoljubivosti, solidarnosti i drugih moralnih vrijednosti; - razvijanje patriotizma i odgoja u duhu mira, kulturnih odnosa i suradnje meńu ljudima. Cetvrti razred Operativni zadaci: - osposobljavanje za izrazajno citanje i kazivanje; - prosirivanje znanja o jednostavnoj recenici i njenim dijelovima; - savlańivanje osnovnih pojmova o promjenjivim rijecima; - upoznavanje pojama promjenjivosti i nepromjenjivosti rijeci; - navikavanje na koncizno i jasno usmeno i pismeno izrazavanje; - savlańivanje osnovnih metodologija izrade pismenih sastavaka; - postupno osposobljavanje tumacenja knjizevnoga teksta. Recenica: pojam glagolskog predikata licni glagolski oblik ; uocavanje rijeci u funkciji dopune glagola objekta i priloznih oznaka za vrijeme, mjesto i nacin. Pojam subjekta; uocavanje rijeci u funkciji atributa uz imenicu ne samo uz subjekt - npr. Upravni i neupravni govor. Imenice: zbirne i gradivne; rod i broj - pojam i prepoznavanje. Pridjevi: posvojni i gradivni - uocavanje znacenja, roda i broja u recenici. Zamjenice: osobne - rod i broj: osobna zamjenica u funkciji subjekta u recenici - pojam i prepoznavanje. Brojevi: glavni i redni - pojam i prepoznavanje u recenici. Glagoli: pojam i osnovna znacenja prezenta, perfekta i futura; vjezbe u recenici zamjenom glagolskih oblika u vremenu, licu i broju. Uocavanje rijeci koje u govoru i pisanju mijenjaju svoj oblik promjenjive rijeci , bez definicija i zahtjeva za promjenom po padezima i vremenima. Uocavanje rijeci koje zadrzavaju svoj osnovni oblik u svim situacijama nepromjenjive rijeci , bez imenovanja tih rijeci. Utvrńivanje i sistematizacija sadrzaja obrańenih od 1. Pravopis Uporaba velikog slova u imenima drzava i pokrajina; pisanje imena stanovnika i naroda; naziva knjiga, listova i casopisa. Pisanje upravnog i neupravnog govora, sva tri modela. Pisanje posvojnih pridjeva izvedenih od osobnih imena. Pisanje brojeva i nadnevaka slovima. Ponavljanje, uvjezbavanje i provjeravanje osposobljenosti ucenika za primjenu obrańenih pravopisnih zahtjeva. Ortoepija Izgovor svih suglasnika i glasovnih grupa u skladu sa knjizevno-jezicnom normom, c, , dz, ń, h; -ds ljudskih , -io, -ao i dr. Vjezbe za otklanjanje gresaka koje se javljaju u govoru i pisanju ucenika bijo, doso i sl. Uocavanje naglasenih i nenaglasenih rijeci: vjezbe u izgovaranju akcenatskih cjelina. Vjezbe za otklanjanje gresaka koje se javljaju u govoru ucenika. Intoniranje recenice: ton i jacina glasa u izgovaranju recenice: isticanje rijeci u recenici recenicni akcent intonacijsko podesavanje glasa u izgovaranju izjavne, upitne, usklicne i zapovjedne recenice; izgovaranje jesnog i nijecnog oblika recenice; vaznost brzine i stanke u govoru. Knjizevnost Lektira Poezija Izbor iz poezije D. Luki Pozno jesenje jutro, I. Sekuli More u snu, Kad se voli u skoli, izbor , T. Kolumbi Ljeto u ravnici, S. Femeni Sto se od vode pravi, Karneval, izbor , Z. Kolari-Kisur Tvoja staza, Nona bajka, izbor , R. Zvrko Moje igracke, Nosim sve torbe a nisam magarac, izbor , D. Tadijanovi Smjesko Snjezi, M. Mimica Ako ti lezi, Z. Ujevi I ja volim prirodu, M. Mańer Sum sumi, M. Taritas Izbor iz poezije G. Krklec i Dobrisa Cesari Proza Bajka o belom konju, S. Raickovi Bosonogi i nebo, B. Crncevi Pocetak plovidbe, Z. Krili Kad odrastem, bit u... Cajavec Kako su se jazavac i zec sudili, narodna basna Gradski i poljski mis, J. Truhelka Zlatne cipelice, V. Stahuljak Ukradeno sunce, J. Cvrtila Strasilo zimi zebe i samuje, N. Ivelji S biciklom nikad nisi sam, S. Pili Parkirana pripovijetka, B. Pasagi Kosulja sretnog covjeka, I. Calvino Kljuci oko vrata, N. Puli Pipi Duga Carapa, A. Lindgren Emil i detektivi, E. Kästner Bajka o ribaru i ribici, A. Puskin Suma Striborova, l. Brli-Mazurani Petar Pan, J. Barrie Druzba Pere Kvrzice, M. Spyri Igrokazi Uoci rońendana, A. Gardas Pliva patka preko Save, nosi pismo navrh glave, D. Grundler Stizu maskare, N. Ivelji Dopunski izbor Pored navedenih djela, nastavnik i ucenici slobodno biraju najmanje dva, a najvise jos cetiri djela za odradbu. Znanstveno-popularni i informativni tekstovi Izbor iz knjiga, enciklopedija i casopisa za djecu. Citanje teksta Citanje naglas i u sebi kao uvod u razgovor o tekstu. Usmeno citanje s ranije danim zadatcima; otkrivanje karakteristika likova postupci, rijeci, izgled, osobine , radnji dogańaja, prirodnih pojava i opisa; uocavanje jezicno-stilskih slika. Citanje usklańeno vrsti i prirodi teksta lirski, epski, dramski, znanstveno-popularni, novinski,... Poticanje ucenika na varijacije u ritmu, jacini i boji glasa i logicne stanke pri citanju. Usmjereno citanje u sebi: brzo savladavanje sadrzine, trazenje odgovarajuih podataka o liku, stanju, osjeanjima i nacinu njihovog prikazivanja. Kazivanje naizust naucenih dijelova. Tumacenje teksta Uocavanje i tumacenje tijeka radnje, glavnih likova i osnovnih poruka u knjizevnom djelu. Uocavanje vaznih pojedinosti u opisu prirode otkrivanje culnih drazi: vizualnih, akustickih, kinetickih, taktilnih, mirisnih i drugih. Ukazivanje na slikovita mjesta, izraze i rijeci kojima su izazvani pojedini utisci u proznim i poetskim tekstovima. Uocavanje i imenovanje sadrzinskih cjelina u proznim tekstovima, stvaranje plana. Zapazanje faktora koji u raznim situacijama djeluju na postupke glavnih junaka vanjske i drustvene okolnosti, unutarnji poticaji osjeanja, namjere, zelje. Uocavanje i tumacenje izraza, rijeci i dijaloga kojima su prikazani postupci, sukobi, dramaticne situacije i njihovi uzroci, rjesenja i posljedice. Osnovne karakteristike pripovijetke, bajke, basne i stripa. Pri obradbi knjizevnih djela savladavaju se pojmovi: ritam intonacija, jacina, tempo, stanka, boja glasa ; domoljubna pjesma; tema; osnovni elementi pjesnickoga jezika; pripovjedac, kronoloski redoslijed dogańaja; pejzaz. Knjizevni pojmovi: Poezija Ritam; naglaseni i nenaglaseni slogovi; srok ili rima; motivi ili pojedinosti u pjesmi. Lirska pjesma, saljiva pjesma, domoljubna pjesma - osnovna obiljezja. Proza Tijek radnje: povezanost dogańaja s mjestom, vremenom i likovima. Prica, dogańaj, mjesto i vrijeme zbivanja. Knjizevni lik: izgled, osnovne eticke osobine i postupci, odnosi meńu likovima. Piscev govor i govor likova. Razgovor, dijalog, monolog, opis, pripovijedanje. Bajka, basna, vijest, pripovijetka. Igrokazi Radnja, likovi i glumac. Funkcionalni pojmovi Poticanje ucenika da shvataju i savladavaju pojmove: pripovijedanje, opisivanje, masta, dijalog, lik, junak; glavno, sporedno; dojam, raspolozenje, interes; okolnost, situacija, ispoljavanje; poticaj, uvjet, poreńenje, procjenjivanje, tvrdnja, dokaz, zakljucak; divljenje, odusevljenje, ljubav prema covjeku, domovini, radu, prirodi ; privlacnost, iskrenost, pravicnost, plemenitost, ugrozavanje, zastita okolisa i radnog okruzenja. Jezicka kultura Osnovni oblici usmenog i pismenog izrazavanja Pricanje o dogańajima i dozivljajima, stvarnim i izmisljenim. Pricanje na temelju danih tematskih rijeci individualno i po zajednicko sacinjenom planu u vidu teza. Pricanje prema samostalno odabranoj temi. Nastavljanje price potaknuto danim pocetkom predstavljenog slikom ili tekstom. Prepricavanje sadrzine tekstova, filmova, kazalisnih predstava, radijskih i televizijskih emisija za djecu slobodno detaljno prepricavanje, detaljno prepricavanje po zajednickom planu, prepricavanje sadrzaja u cjelini i po dijelovima; sazeto prepricavanje po zajednickom i samostalno sacinjenom planu za prepricavanje. Opisno i sazeto prepricavanje. Izmjena gramatickog lica pri prepricavanju on - ja, ja - on. Opisivanje slozenijih predmeta iz izravne okolice alatke, sportski rekviziti, kuanski aparati ; prostora u kome se ucenik kree dom, skola, dvoriste, ulica ; pojedinosti u prirodi i prirodne pojave ravnica, brdo, jezero, oluja, meava ; zivotinja, na temelju slike; ljudi i prirode: vanjska obiljezja osobe koja se opisuje fizicki portret , njezine glavne karakterne crte duhovni profil i ponasanje u konkretnim zivotnim okolnostima postupci, reakcije, govor. Skupna i samostalna promatranja prirode setnja, izlet, posjet, dokumentarni film na temelju kojih se uvjezbava opisivanje uocljivih i zanimljivih pojedinosti koje su meńusobno povezane. Samostalno biranje motiva i izdvajanje detalja koji ucenika posebno zaokupljuju i poticu na opisivanje - najcese u pismenom obliku. Uvjezbavanje planskog pristupa u opisivanju. Osobni izbor predmeta za opisivanje - slobodno ili po utvrńenom planu. Opisivanje biljaka i zivotinja na temelju izravnog promatranja. Izvjese sazeto informiranje o sebi, kratak zivotopis. Izvjesivanje o obavljenom ili neobavljenom zadatku u skoli ili kod kue - u obliku odgovora na pitanja. Vjezbe u grańenju izvedenih i slozenih rijeci. Vjezbe u iznalazenju i zamjeni sinonima. Uocavanje semanticke funkcije akcenta u rijecima istog glasovnog sustava i razlicitog akcenta. Usmena i pismena vjezbanja Ortoepske vjezbe: pravilan izgovor rijeci, iskaza, recenica, poslovica, kraih tekstova, slusanje zvucnih zapisa, snimanje citanja, analiza snimke i odgovarajue vrednovanje. Ortografske vjezbe: prepisivanje teksta, provjeravanje i vrednovanje urednosti i citljivosti pisanja uz primjenu pravopisnih pravila. Prepisivanje teksta s danim zadatkom. Diktati s predusretanjem gresaka, za primjenu pravopisnih pravila, s dopunjavanjem, autodiktat, izborni diktat, kontrolni diktat, slobodni diktat. Sintaksicke i stilske vjezbe: dopuna iskaza razlicitim mogunostima u skladu s ponuńenom govornom situacijom, prosirivanje recenice dopunom osobnog tona, sazimanje recenice radi pojacanja njene informativne moi i dr. Intonacijsko podesavanje glasa u izgovora pojedinih recenica recenice po znacenju: izjavne, upitne i usklicne te zapovjedne ili nekih njihovih dijelova recenicni akcent. Uvjezbavanje podesavanja reda rijeci prema komunikativnim potrebama u kontekstu. Odgonetanje i rjesavanje rebusa. Kazivanje naizust naucenih tekstova poezije, proze i igrokaza. Uvjezbavanje tehnike pisanja pismenog sastavka; analiza teme i odreńivanje njezinog tezista, promatranje, uocavanje i izbor grańe; rasporeńivanje pojedinosti; elementi kompozicije. Nacin ostvarivanja programa JEZIK slovnica i pravopis U nastavi jezika ucenici se osposobljuju za pravilnu usmenu i pismenu komunikaciju standardnim hrvatskim jezikom. U okviru vjezbi slusanja, govorenja, citanja i pisanja, ucenici zapazaju jezicne pojave bez njihovog imenovanja. Stupnjevitost se osigurava samim izborom i rasporedom nastavnih sadrzaja, a konkretizacija stupnja obrade, kao vrsta upute za nastavnu praksu u pojedinim razredima naznacena je opisno formuliranim zahtjevima: zapazanje, uocavanje, savlańivanje, pojam, prepoznavanje i dr. Selektivnost se ostvaruje izborom najosnovnijih jezicnih zakonitosti i informacija o njima. Takvim pristupom jezicnoj grańi u programu, nastavnici se usmjeravaju na tumacenje gramatickih kategorija koje se zasnivaju na njihovoj funkciji koju su ucenici u prijasnjim razredima uocili i njome ovladali u jezicnoj praksi. Stupnjevitost i selektivnost u programu gramatike najbolje se uocavaju na sadrzajima sintakse i morfologije od prvog do osmog razreda. Isti principi su dosljedno provedeni i u ostalim oblastima jezika. Elementarne informacije iz morfologije pocinju se ucenicima davati od drugog razreda i stupnjevito se iz razreda u razred prosiruju i produbljuju. Od samog pocetka ucenike treba navikavati na uocavanje osnovne morfoloske kategorije. Programske sadrzaje iz akcentologije ne treba odrazavati kao posebne nastavne jedinice. Ne samo u nastavi jezika, ve i u nastavi citanja i jezicne kulture, ucenike treba u svakom razredu uvoditi u programom predvińene standardne akcentske norme a stalnim vjezbanjem ucenika treba navikavati da cuju pravilno akcentiranu rijec. Pravopis se savladava putem sistematskih vjezbi, elementarnih i slozenih vjezbi koje se organiziraju cesto, raznovrsno i razlicitim oblicima pismenih vjezbi. Pored toga ucenike vrlo rano treba upuivati na sluzenje pravopisnim rjecnikom. U nastavi gramatike treba primjenjivati postupke: - poticanje svjesne aktivnosti i misaonog osamostaljivanja ucenika; - suzbijanje misaone inercije i ucenickih imitatorskih sklonosti; - zasnivanje tezista nastave na temeljnim vrijednostima; - uvazavanje situacijske uvjetovanosti jezicnih pojava; - otkrivanje stilske funkcije, odnosno izrazajnosti jezicnih pojava; - sistematska i osmisljena vjezbanja u govoru i pisanju; - njegovanje primjerenog znanja i umijea; - koristenje prikladnih ilustracija odreńenih jezicnih pojava. U nastavi jezika nuzno je promatrati jezicne pojave u zivotnim jezicnim okolnostima koje su uvjetovale njihovo znacenje. Ucenike valja uputiti na pogodne tekstove i govorne situacije u kojima se odreńena jezicna pojava prirodno javlja i pokazuje. Tekstovi bi trebali biti poznati ucenicima, treba ih procitati i o njima razgovarati s ucenicima. Nastavnik uvijek treba imati na umu presudnu ulogu vjezbanja tj. Metodika nastave jezika upuuje na nastavu materinskog jezika u kojoj sto prije treba prevazii razine prepoznavanja i reprodukcije, a strpljivo i uporno njegovati vise oblike znanja i umijea - primjenjivost stvaralastva u nastojanjima u nastavnoj praksi udovoljavati takvim zahtjevima, funkcionalno je u svakoj pogodnoj prilici znanje iz gramatike staviti u funkciju tumacenja teksta, cime se ono uzdize od prepoznavanja i reprodukcije na razinu umijea i prakticne primjene. Ucenike kontinuirano treba poticati da svoja znanja o jeziku povezuju s komunikativnim govorom. Jedan od izrazito funkcionalnih postupaka u nastavi gramatike jesu vjezbanja utemeljena na koristenju primjera iz izravne govorne prakse, sto nastavu u gramatici priblizava zivotnim potrebama u kojima se primijenjeni jezik pojavljuje kao svestrana motivirana ljudska aktivnost. Situacije u kojima se ispoljavaju odreńene jezicne pojave, moze i sam nastavnik postaviti ucenicima, te ih spretno podsjeati na njihovo iskustvo, a oni e kazivati ili pisati kako u izazovnim prilikama govorno reagiraju. Obradba novih nastavnih jedinica podrazumijeva primjenu sljedeih metodickih radnji: - koristenjem pogodnog polaznog teksta na kojemu se uvińa i objasnjava odgovarajua jezicna pojava; - koristenje iskaza govornih situacija; - poticanje ucenika na dozivljaj polaznog teksta i shvatanje u cijelosti i u pojedinostima; - utvrńivanje i obnavljanje znanja o poznatim jezicnim pojavama i pojmovima koji izravno doprinose boljem i laksem shvatanju novog gradiva; - upuivanje ucenika na uocavanje primjera jezicnih pojava u tekstu koja su predmet spoznaje; - spoznaja bitnih svojstava jezicne pojave; - sagledavanje jezicnih cinjenica s raznih stanovista; - ilustriranje i graficko predstavljanje jezicnih pojava i njihovih odnosa; - definiranje jezicnog pojma; - prepoznavanje, objasnjavanje i primjena spoznatog gradiva u novim okolnostima; - utvrńivanje, obnavljanje i primjena stecenih znanja i umijea. Navedene metodicke radnje meńusobno se dopunjuju i prozimaju a ostvaruju se sukcesivno i sinkronoj postavci. Knjizevnost Uvońenje najmlańih ucenika u svijet knjizevnosti, ali i ostalih predstavlja iznimno odgovoran nastavni zadatak. Upravo na ovom stupnju skolovanja stjecu se osnovna i ne malo vazna znanja, umijea i navike od kojih e u dobroj mjeri ovisiti ne samo ucenicka knjizevna kultura ve i njegova opa kultura na kojoj se temelji ukupno obrazovanje svakog skolovanog covjeka. Lektira Ukinuta je neprirodna i nepotrebna podjela na domau i skolsku lektiru, pa tako izvori za obradbu tekstova iz lektire, pored citanki, postaju knjige lektire za odreńeni uzrast i sva ostala pristupacna literatura. Dana je lektira za odreńen uzrast, razvrstana po knjizevnim rodovima - poezija, proza i igrokazi, te se moze pratiti odgovarajua i razlozna proporcija i imati uvid u to. Ucitelj ima nacelnu mogunost ponuńene tekstove prilagońavati nastavnim potrebama u svojemu razredu, ali je obvezan i na slobodan izbor iz narodne usmene knjizevnosti i tzv. Razlike u ukupnoj umjetnickoj i informativnoj vrijednosti pojedinih tekstova utjecu na odgovarajua metodicka rjesenja prilagodba citanja vrsti teksta, opseg tumacenja teksta u zavisnosti od slozenosti njegove unutarnje strukture, povezivanje i grupiranje s odgovarajuim sadrzajima iz drugih predmetnih podrucja - gramatike, pravopisa i druge jezicne kulture i sl. Ucitelju je dana mogunost i dopunskog izbora tekstova u skladu s nastavnim potrebama i interesima konkretnog ńackog kolektiva s kojim ostvaruje program. Citanje teksta Tumacenje teksta zasniva se na njegovom citanju, dozivljavanju i razumijevanju. Pri tome je kakvoa shvatanja poruka i izravno uvjetovana kakvoom citanja. Zato su razni oblici usmjerenog citanja preduvjet da ucenici u nastavi stjecu saznanja i uspjesno se uvode u svijet knjizevnog teksta. Izrazajno citanje njeguje se sustavno, uz stalno poveanje zahtjeva i nastojanje sto bolje iskoristiti sposobnosti ucenika za postizanjem visoke kvalitete u vjestini citanja. Vjezbanja u izrazajnom citanju izvode se planski i uz solidno nastavnikovo i ucenikovo pripremanje. U okviru svoje pripreme nastavnik pravovremeno odabira pogodan tekst i studiozno proucava one njegove osobenosti koje utjecu na prirodu izrazajnog citanja. Izrazajno citanje uvjezbava se na tekstovima razlicite sadrzine i oblika. Posebna pozornost posveuje se emotivnoj dinamici teksta, njegovoj dramaticnosti i govorenju iz perspektive pisca i pojedinih likova. U odjeljenju treba osigurati odgovarajue uvjete za citanje i kazivanje. U odjeljenju stvoriti dobru slusateljsku publiku, zainteresiranu i sposobnu za kriticko i objektivno procjenjivanje kakvoe citanja i kazivanja. Posredstvom audio snimki ucenicima treba povremeno omoguiti da cuju svoje citanje i kriticki osvrt na svoje umijee. Citanje u sebi je najproduktivniji oblik stjecanja znanja pa mu se u nastavi poklanja posebna pozornost. Ono je uvijek usmjereno i istrazivacko; pomou njega se ucenici osposobljuju za svakodnevno stjecanje informacija i za ucenje. Vjezbe citanja u sebi izravno se uklapaju u ostale oblike rada i uvijek su u funkciji svestranijeg stjecanja znanja i razumijevanja ne samo knjizevnog djela, ve i svih osmisljenih tekstova. Kakvoa citanja u sebi potice se ranijim usmjeravanjem ucenika na tekst i davanjem odgovarajuih zadataka, a potom i obvezatnim provjeravanjem razumijevanja procitanog teksta, odnosno ostvarenja dobivenih zadataka. Informativno, produktivno i analiticno citanje najuspesnije se poticu samostalnim istrazivackim zadatcima koji se ucenicima daju u pripremnom postupku za obradbu teksta ili obradbu sarzaja iz gramatike i pravopisa. Tim putem se unapreńuju logika i brzina citanja, a osobito brzina shvatanja procitanog teksta, cime se ucenici osposobljuju za samostalno ucenje. Izrazajno kazivanje naizust naucenih tekstova i ulomaka u prozi ili stihu znacajan je oblik rada u razvijanju govorne kulture ucenika. Valja imati u vidu da je uvjerljivo govorenje proznog teksta polazna osnova i nuzan uvjet za prirodno i izrazajno kazivanje stihova. Zato je pozeljno da se povremeno, na istom satu naizmjenicno uvjezbava i usporeńuje govorenje tekstova u prozi i stihu. Uspjeh izrazajnog kazivanja znatno zavisi od nacina ucenja i logickog savlańivnja teksta. Ako se mehanicki uci, kao sto to ponekad biva, stjeceni automatizam se prenosi i na nacin kazivanja. Zato je poseban zadatak nastavnika ucenike navikavati na osmisljeno i interpretativno citanje teksta napamet. Tumacenje teksta S odbradbom teksta pocinje se poslije uspjesnog citanja naglas i citanja u sebi. Knjizevnoumjetnicko djelo se cita, prema potrebi i vise puta, sve dok ne izazove odgovarajue dojmove i dozivljaje koji su nuzni za daljnje upoznavanje i proucavanje teksta. Razni oblici ponovljenog i usmjerenog citanja djela u cjelini ili njegovih odlomaka, obvezatno e se primjenjivati u obradbi lirske pjesme i krae proze. Pri obradbi teksta primjenjivat e se u veoj mjeri jedinstvo analitickih i sintetickih postupaka i gledista. Vazne pojedinosti, elementarne slike, ekspresivna mjesta i stilsko - jezicni postupci nee se promatrati kao usamljene vrijednosti, ve ih treba sagledavati kao funkcionalne dijelove visih cjelina i tumaciti u prirodnom meńusobnom djelovanju s drugim umjetnickim faktorima. Knjizevnom djelu pristupa se kao slozenom i neponovljivom organizmu u kojemu je sve uvjetovano uzrocno - posljedicnim vezama potaknuto zivotnim iskustvom i uoblicenom stvaralackom mastom. Ucenike treba revnosno navikavati da svoje dojmove, stavove i sudove o knjizevnom djelu podrobnije dokazuju cinjenicama iz samog teksta i tako ih osposobljavati na samostalan iskaz, istazivacku djelatnost i zauzimanje kritickih stavova prema proizvoljnim ocjenama i zakljuccima. Nastavnik e imati u vidu da je tumacenje knjizevnih dijela u nacelu predteorijsko te nije uvjetovano poznavanjem strucne terminologije. To, svakako ne smeta strucno zasnovanom razgovoru i izvedenom s puno inventivnosti i istrazivacke radoznalosti. Obradba knjizevnog djela treba biti protkana rjesavanjem problemskih pitanja koja su potaknuta tekstom i umjetnickim dozivljajem. Na taj nacin stimulira se ucenicka radoznalost, svjesna aktivnost i istrazivacka djelatnost, svestranije e se upoznati djelo i pruzati mogunost za afirmaciju ucenika u radnom procesu. Mnogi tekstovi zahtjevaju lokalizaciju, cesto i visestruku. Situiranje teksta u vremenske, prostorne i drustvenopovijesne okvire, davanje nuznih podataka o piscu i nastanku dijela, kao i obavjestenja o bitnim sadrzajima koji prethode ulomku - sve su to uvjeti bez kojih se u brojnim slucajevima tekst ne moze intenzivno dozivjeti i pravilno shvatiti. Metodika nastave knjizevnosti, ve nekoliko desetljea, teorijski i prakticno, razvija i stalno usavrsava nastavnikov i ucenikov istrazivacki, pronalazacki i stvaralacki odnos prema kjizevnoumjetnickom djelu. Knjizevnost se u skoli ne predaje i ne uci, ve cita, prihvaa, u njoj se uziva i o njoj raspravlja. To su nacini u nastavi knjizevnosti koja razvija ucenicke istrazivacke i stvaralacke sposobnosti, kriticko misljenje i umjetnicki ukus, pojacava i kultivira literarni, jezicni i zivotni senzibilitet. Moderna suvremena organizacija nastave podrazumijeva aktivnu ulogu ucenika u nastavnom procesu. Ucenik ne smije biti pasivan slusatelj koji e u odreńenom trenutku reproducirati nauceno gradivo, odnosno nastavnikova predavanja, ve on mora biti aktivan subjekt koji istrazivacki i stvaralacki sudjeluje u proucavanju knjizevnoumjetnickih ostvarenja. Ucenicka aktivnost treba prolaziti kroz sve tri radne etape: prije sata, tijekom i poslije. U svim etapama ucenik se mora sustavno navikavati na samostalna rjesavanja brojnih pitanja i zadataka tijekom citanja i proucavanja djela, koji e ga u punoj mjeri angazirati, pruziti mu zadovoljstvo i probuditi istrazivacku radoznalost. Takvi zadatci bit e najbolja motivacija za rad, sto je osnovni uvjet u ostvarivanju predvińenih interpretativnih dometa. Nastavnik postavlja zadatke koji ucenika poticu na uocavanje, otkrivanje, istrazivanje, procjenjivanje i zakljucivanje. Nastavnikova uloga je u osmisljenoj pomoi uceniku koja ga potice i usmjerava, nastojei razviti i razvijati njegove individualne sklonosti i sposobnosti, kao i adekvatno vrednovanje ucenickih napora i rezultata u svim oblicima tih aktivnosti. Proucavanje knjizevnoumjetnickog djela je slozen proces koji zapocinje nastavnikovim i ucenikovim pripremanjem motiviranje ucenika za citanje, dozivljavanje i proucavanje umjetnickog teksta, citanje, lokaliziranje, istrazivacki pripremni zadatci za tumacenje djela, svoje najproduktivnije vidove dobija u interpretiranju knjizevnog djela na nastavnom satu, a u oblicima funkcionalne primjene stjecenih znanja i umijea nastavlja se i poslije sata: u produktivnim ponavljanjima znanja o obrańenom nastavnom gradivu, u poredbenim izucavanjima knjizevnoumjetnickih djela i istrazivacko interpretativnim pristupima novim knjizevnoumjetnickim ostvarenjima. Sredisnje etape procesa proucavanja knjizevnoumjetnickog djela u nastavi jesu metodolosko i metodicko zasnivanje interpretacije i njezino razvijanje na nastavnom satu. U zasnivanju i razvijanju nastavne interpretacije knjizevnoumjetnickog djela osnovno metodolosko opredjeljenje treba biti pretezita usmjerenost interpretacije prema umjetnickom tekstu. Uz navedena metodoloska opredjeljenja nastavna interpretacija knjizevnoumjetnickog djela treba udovoljiti zahtjevima koje joj postavlja metodika nastavne knjizevnosti: biti originalna, estetski motivirana, svestrano usklańena s nastavnim ciljevima i znacajnim didaktickim nacelima, imati vlastitu koherentnost i postupnost, a metodoloska i metodicka postupanja na svakoj dionici interpretiranja ostvaruje jedinstvo analize i sinteze. U okviru osnovnog metodoloskog orjentiranja, nastavno interpretiranje knjizevno umjetnickog djela u najveoj mjeri treba biti usmjereno prema umjetnickom tekstu, primat pripada opredjeljenju da se dinamika interpretiranja usklańuje s vodeim umjetnickim vrijednostima knjizevnog ostvarenja, tako sto e one biti faktori objedinjavanja interpretativnih tokova kroz svijet djela. Jedno od najvaznijih nacela koje postiva tako zasnovana i opredijeljena nastava interpretacije jest udovoljavanje zahtjevu da se tumacenjem vodeih vrijednosti obuhvati, odnosno prouci, djelo u cjelosti. Budui da su objedinjena postavka i odnosi svestranih meńusobnih prozimanja prirodne danosti umjetnickih cimbenika u djelu, tumacenjem vodeih umjetnickih vrijednosti obuhvataju se i upoznaju i svi bitni drugi cimbenici umjetnicke strukture meńu kojima svaki u interpretiranju dobija onoliko mjesta koliko mu pripada u skladu s udjelom koji ima u opoj umjetnickoj vrijednosti djela. U nastavnoj interpretaciji knjizevnoumjetnickog djela objedinjavajui i sinteticki cimbenici mogu biti: umjetnicki dozivljaji, tekstovne cjeline, vazni strukturni elementi tema, motivi, umjetnicke slike, fabula, size, knjizevni likovi, poruke, motivacijski postupci, kompozicija jezicno-stilski postupci i literarni problemi. Knjizevni pojmovi Knjizevne pojmove ucenici e upoznavati uz obradbu odgovarajuih tekstova i pomou osvrta na ranije ucenicko iskustvo. Funkcionalni pojmovi Funkcionalni pojmovi se ne obrańuju posebno, ve se tijekom nastave ukazuje na njihovu primjenu znacenja. Ucenici ih spontano savladavaju u procesu rada, u tekuim informacijama na satovima, a uz paralelnu nazocnost rijeci i njome oznacenog pojma. Potrebno je samo poticati ucenike da navedene rijeci razumiju i shvate i da ih primijenjuju u odgovarajuim situacijama. Ako, naprimjer, na zahtjev uoce i objasne okolnosti koje utjecu na ponasanje nekog lika i ucenik navede te okolnosti, onda je to znak i provjera da je taj pojam i odgovarajuu rijec shvatio u potpunom znacenju. U usmenom i pismenom izrazavanju uzgredno e se provjeravati shvataju li ucenici pravilno i upotrebljuju rijeci: uzrok, uvjet, situacija, poruka, odnos i sl. Tijekom obdradbe knjizevnih dijela, kao i okviru govornih i pismenih vjezbi, nastojat e se da ucenici otkrivaju sto vise osobina, osjeanja i dusevnih stanja pojedinih likova, pri cemu se te rijeci biljeze i tako spontano bogati rjecnik funkcionalnim pojmovima. Jezicka kultura Operativni zadaci za relizaciju nastavnih sadrzaja ovog podrucja jasno ukazuju da je kontinuitet u svakodnevnom radu na bogaenju ucenicke jezicne kulture jedna od primarnih metodickih obaveza. Pravilna artikulacija svih glasova i graficki uzorna uporaba pisma, napustanje lokalnog govora i navikavanje na standardni knjizevni jezik u govoru, citanju i pisanju, osposobljavanje za slobodno prepricavanje, pricanje i opisivanje i uz funkcionalnu primjenu savladanih i pravopisnih pravila, raznovrsna usmena i pismena vjezbanja koja imaju za cilj bogaenje ucenickog rjecnika, sigurno ovladavanje recenicom kao osnovnom govornom kategorijom i ukazivanje na stilske vrijednosti uporabe jezika u govoru i pisanju i dr. Do trajnog i funkcionalnog usvajanja jezicnih pojmova put vodi preko brojnih i raznovrsnih usmenih i pismenih jezicnih ispoljavanja ucenika, a to su najcese: jezicne igre, vjezbe, zadatci, tekstovi i sl. Ucenika valja osposobiti za samostalno, uvjerljivo i dopadljivo opisivanje one zivotne pojave jezicnim opisom deskripcijom koje postaju najprepoznatljivije predmeti, biljke, zivotinje, ljudi, pejzaz, enterijer i dr. Zato se opisivanje kao programski zahtjev javlja u sva cetiri razreda. A ostvaruje se, prihvaa kao znanje i umijee primjenom onih oblika koji e efikasnim, ekonomicnim i funkcionalnim postupanjima u nastavnim okolnostima ucenika i jezicnu kulturu uciniti pouzdanom i trajnom. A to su: govorne vjezbe, pismene vjezbe ili osmisljeno konbiniranje govora i pisanja , pismeni radovi, izrazajno kazivanje umjetnickih opisnih tekstova, autodiktat i sl. A to vrijedi, u manjoj ili veoj mjeri, i za sve ostale vrste umjetnickog jezicnog izrazavanja. Osnovni oblici usmenog i pismenog izrazavanja u mlańim razredima predstavljaju temeljne programske sadrzaje za stjecanje, usavrsavanje i njegovanje valjane i pouzdane jezicne kulture najmlańeg ucenika. Prepricavanje raznovrsnih sadrzaja predstavlja najjednostavniji nacin ucenickog jezicnog ispoljavanja u nastavnim okolnostima. Sadrzaje koje e ucenici prepricavati obuhvaaju tekstove iz citanki i iz dragih medijskih oblasti. Potom ucenike treba pravovremeno motivirati, poticati i usmjeravati na ovaj vid jezicnog izrazavanja, a to znaci omoguiti im da se samostalno pripreme za prepricavanje, ali u koje e istovremeno biti integrirani i odgovarajui programski zahtjevi. Prepricavanje, kao i sve ostale vidove ucenickog izrazavanja, treba na odgovarajui nacin vrednovati najbolje u razredu i uz svestrano sudjelovanje ucenika i uz podrsku ucitelja. Pricanje u odnosu na prepricavanje jest slozeniji oblik jezicnog izrazavanja ucenika, jer dok je prepricavanje uglavnom reproduciranje procitanog, odslusanog ili vińenog sadrzaja, pricanje predstavlja osoben vid stvaralastva koji se oslanja na ono sto je ucenik dozivio ili proizveo u svojoj stvaralackoj masti. Zato pricanje trazi poseban intelektualni napor i jezicnu izgrańenost, te ucenika svestrano angazira: u izboru tematske grańe i njezinih vaznih pojedinosti, u komponiranju odabranih detalja i u nacinu jezicnog uoblicavanja svih strukturnih elemenata price. Metodicki pristup ovom znacajnom obliku usavrsavanja i njegovanja ucenicke jezicne kulture u osnovi je isti kao kod prepricavanja valjano funkcionalno lokaliziranje u planovima rada, osmisljeno povezivanje sa srodnim sadrzajima iz ostalih predmetnih podrucja, a osobito s citanjem i tumacenjem teksta, osmisljeno i inventivno motiviranje, usmjeravanje i poticanje ucenika na pricanjem ostvare sto svestrajniju misaonu i jezicnu perspektivu, umjesno vrednovanje ucenickih domasaja u pricanju i dr,. Posebno treba voditi racuna da pricanje u funkciji citanja i tumacenja teksta u tzv. Opisivanje je najslozeniji oblik jezicnog izrazavanja na razini najmlańih razreda. Dok je za prepricavanje osnova odreńen sadrzaj, za pricanje neko dogańanje, dozivljaj, za opisivanje nisu nuzne neke posebne okolnosti jer se ono koristi kad god se dońe u dodir s pojavnostima koje u svakodnevnom jezicnom komuniciranju mogu skrenuti pozornost na sebe. Ucenike treba osposobiti na pazljivo promatranje, uocavanje, otkrivanje, zapazanje, usporeńivanje, pa tek tada danu predmetnost misaono zaokruziti i jezicno uobliciti. Ucenike treba poticati i usmjeravati da iz slozenog procesa opisivanja najprije savladaju neka opa mjesta kojima se mogu sluziti dok se ne osposobe za samostalni i individualni pristup ovom zahtjevnom jezicnom obliku. Kako se opisivanje dovodi vrlo cesto u vezu s citanjem i tumacenjem teksta, potrebno je stalno usmjeravati ucenicku pozornost na ona mjesta koja obiluju opisnim elementima, a posebice kada se opisuju predmeti, enterijer, biljke i zivotinje, knjizevni likovi, pejzaz i sl. Budui da je za opisivanje potreban vei misaoni napor i dulje vrijeme za ostvarenje zamisli treba prednost dati pismenoj formi opisivanja nad usmenom. Ostali opi metodicki pristupi ovom znacajnom obliku jezicnog izrazavanja isti su ili slicni kao i kod prepricavanja i kod pricanja od planiranja, preko realiziranja planiranih aktivnosti, do vrednovanja postignutog i funkcionalnog povezivanja sa srodnim sadrzajima kakvi su usmena i pismena vjezbanja za stjecanje, usavrsavanje i njegovanje jezicne kulture ucenika. Usmena i pismena vjezbanja, zamisljena su kao dopuna osnovnih oblika jezicnog izrazavanja, pocevsi od najjednostavnijih, preko slozenijih leksicke, semanticke, sintaksicke vjezbe, ostale vjezbe za savladavanje uzornog govora i pisanja , do najslozenijih domae pismene zadae i njihovo citanje i vrednovanje na satu. Svaka od programiranih vjezbi planira se i ostvaruje u onom nastavnom kontekstu u kojemu se javlja potreba za funkcionalnim savladavanjem dane jezicne pojave ili utvrńivanja, obnavljanja ili sistematiziranja znanja i primjene tih znanja u konkretnoj jezicnoj situaciji. To znaci da se ove vjezbe ne realiziraju na posebnim nastavnim satima, ve se planiraju u sklopu osnovnih oblika jezicnog izrazavanja prepricavanje, pricanje, opisivanje ili odgovarajuih programskih sadrzaja ostalih predmetnih podrucja citanje i tumacenje teksta, gramatika i pravopis, osnove citanja i pisanja. SRPSKI KAO NEMATERNJI JEZIK Cilj i zadaci Cilj nastave srpskog jezika jeste da ucenici produktivno ovladaju srpskim jezikom u okviru predvińene jezicke i leksicke grańe, da upoznaju elemente kulture naroda koji govore tim jezikom i osposobe se za sporazumevanje, druzenje i zblizavanje sa pripadnicima veinskog naroda i drugih nacionalnosti. Tematika Skola: nastavni predmeti, raspored casova, odmor, drugovi; omiljeni sportovi; praznici, proslava drzavnih praznika, skolske svecanosti; dogańaji iz zivota ucenika; sudelovanje u aktivnostima drustvenih decjih organizacija u skoli; skola u prirodi. Porodica i dom: licna interesovanja clanova porodice, clanovi sire porodice; proslava rońendana, pripreme za docek gostiju, pokloni; odlazak na izlet, letovanje i zimovanje; bolesti i lecenje, ambulanta ili bolnica, apoteka. Grad i selo: u domu kulture; na reci; akcije ureńenja grada i sela. Svakodnevni zivot: situacije iz svakodnevnog zivota, u samoposluzi, u mlecnom restoranu, u poslasticarnici; crtani film. Komunikativne funkcije: pozivanje u goste, prihvatanje i neprihvatanje poziva; cestitanje, iskazivanje dobrih zelja, zahvaljivanja, dopadanja, nedopadanja; predlaganje i podsticanje da se nesto zajedno uradi; izricanje zabrane. Jezicka materija Imenovanje predmeta i bia Uvezbavanje obrazaca iz prethodnih razreda. U funkciji subjekta treba uvezbavati dve ili vise imenica razlicitog roda. U funkciji glagolskog dela predikata uvezbavati pomoni glagol u futuru bez iskazanog subjekta. Uvoditi atribute uz imenicu muskog roda na -a. Obrasci: Ana i Milica su bile ucenice. Marija i Ivan su bili e biti ucenici. Moj deda je bio postar. Obrazac: Ovaj citalac je ucenik. Ovi citaoci su ucenici. Jelena i Jovan su bili rukovodioci. On je e biti pisac. Oni su e biti pisci. Iskazivanje radnje Dalje uvezbavanje obrazaca iz prethodnih razreda. U funkciji subjekta treba uvezbavati dve imenice razlicitog roda, a u funkciji predikata oblike perfekta. Obratiti paznju na slaganje subjekta i radnog glagolskog prideva u rodu. U funkciji predikata uvezbavaju se oblici futura bez iskazanog subjekta. Pored pravih i uzajamno-povratnih glagola, uvezbavati i ostale glagole sa morfemom gde ona ne znaci sebe. Uvezbavanje upotrebe glagola sa nepotpunim znacenjem dopuna u infinitivu, odnosno da + prezent. I dalje raditi na uocavanju razlika u glagolskom vidu i na njegovoj odgovarajuoj upotrebi. Obrasci: Pisali ste zadatke. Jovanka i Stevan su razgovarali. Otac i dete su razgovarali. Mama i dete su razgovarali. On zeli moze, mora, sme, misli, voli i dr. On zeli hoe, treba i dr. Iskazivanje osobine predmeta i bia i pripadanja I dalje uvezbavanje obrazaca iz prethodnih razreda. U funkciji subjekta treba uvezbavati imenice zenskog roda na suglasnik. Uz pridev u funkciji imenskog dela predikata treba uvezbavati odredbe za meru i stepen: vrlo, malo, potpuno, sasvim i dr. Iskazivanje imenskog dela predikata rednim brojem i konstrukcijom za poreńenje; kao + nominativ imenice. Obrasci: Crveni automobil je njihov. Svecanost je bila velika. Jabuke su potpuno zrele. Sela su bila sasvim pusta. Petar je kao Jovan. Iskazivanje objekta Dalje uvezbavanje obrazaca iz prethodnih razreda. Imenice muskog roda na -a treba uvezbavati sa atributima u sluzbi objekta. Uvezbavati naglasene oblike licnih zamenica. U funkciji objekta treba uvezbavati imenice u genitivu uz osnovne brojeve i odredbe za kolicinu imenica, prilog. Obrasci: On je doneo belog zeca. On je video malog Luku. Njega je pozvao na rońendan. Njih nismo pozvali na uzinu. Petar je popio solju mleka. Jasna je kupila dva lenjira. Petar je kupio cetiri bojice. Ucenica je kupila sedam svezaka lenjira. Deda je doneo mnogo krusaka. Obratiti paznju na dopunu glagola nemati. Obrasci: Sasa je kupio hleba. Nalio je vode u casu. Petar nema sestru sestre. Vi nemate knjige knjigu. Iskazivanje namene Uvezbavanje obrazaca iz prethodnih razreda. U funkciji namene treba uvezbavati nenaglasene i naglasene oblike licnih zamenica u oba broja. Obrasci: Decak je nabrao travu prasetu. Petar mu joj je dao uzinu. Ona nam je pokazala knjige. Ona mi je donela cvee. Njima je pricao nastavnik. Vera je meni nama pricala. Iskazivanje prostornih odnosa U funkciji odredbe za mesto treba i dalje uvezbavati nove priloge na pitanje kuda : ovamo, onamo i dr. Obrasci: On dolazi ovamo. Jovan stanuje ispod Petra ispod njega. Ptica leti iznad kue. Deca se vraaju sa izleta. Ucenici izlaze iz ucionice. Ispod nas je voda. Obrasci: Devojcica pliva ka obali. Iskazivanje molbe, zapovesti Uvezbavanje iskazivanja zapovesti, odnosno molbe reccom neka i oblicima prezenta. Obrazac: Neka Zoran obrise tablu. Redari neka donesu sveske. Obrazac: Da obrises tablu i da doneses kredu. Iskazivanje vremenskih odnosa Dalje uvezbavanje obrasca iz prethodnog razreda. Treba koristiti nove priloge za vreme: noas, veceras, jutros, proletos, i dr. Obrasci: U septembru pocinje nastava. Ja ustajem u sedam casova. Cas pocinje u sedam i trideset minuta. Mi rucamo u dva sata. Veceramo u sedam sati. Iskazivanje nacina radnje Pored predloga za nacin, za iskazivanje nacina vrsenja radnje treba uvezbavati i konstrukciju kao + nominativ. Obrazac: Petar radi kao otac. Ivanka pliva kao riba. Obrasci: On je hodao dugim koracima. Usli smo u sobu sa strahom. On je to ucinio bez odobrenja. Petar je vikao iz sveg glasa. On je to u sali rekao. Proveli su vece u pesmi i veselju. Oni bi se kupali. Iskazivanje sredstva kojim se vrsi radnja Dalje uvezbavanje obrasca iz prethodnog razreda. Uvońenje atributa uz imenicu u instrumentalu. Obrazac: Jovan se igra automobilima. Decak se igra malim kamionom. Vera se igra malom lutkom. Marija crta nasim njegovim, vodenim bojicama. Iskazivanje uzajamne i zajednicke radnje Dalje uvezbavanje obrazaca iz prethodnog razreda. Uvezbavanje socijativnog instrumentala licnih zamenica u oba broja. Obrazac: Nas ucitelj razgovara sa vojnikom sa ucenicima. Ona putuje sa mnom. Pavle se takmici sa njim. Oni rade s nama. Gramatika Terminologija na srpskom jeziku za gramaticke pojmove usvojene u okviru nastave jezika ucenika. Uvońenje gramaticke terminologije koju iziskuju najneophodnija uopstavanja potrebna za brze i svesno usvajanje jezika prosta i slozena recenica; vrsta reci na tekstu; odreńivanje roda i broja imenskih reci, prepoznavanje usvojenih padeznih oblika; glagolski oblici; sadasnje, proslo i budue vreme, zapovedni nacin. Vrsiti sistematizaciju iz oblasti kongruencije slaganje atributa s imenicom, subjekta i predikata. Pravopis Pisanje glasova i glasovnih skupova karakteristicnih za srpski jezik. Prenosenje dela reci u novi red. Veliko slovo u pisanju imena planina, voda. Sastavljeno i rastavljeno pisanje reci. Skraenica za meru: skraenica tipa: c. Ukazivanje na principe fonoloskog pravopisa usvojene jezicke grańe. Govorne vezbe Dalje savladavanje pravilnog izgovora. Primena vezbi iz prethodnih razreda sa pojacanim zahtevima i uvońenje novih. Prepricavanje obrańenih tekstova, na osnovu plana datih teza : uvońenje ucenika u sastavljanje plana. Spontani razgovori u skladu sa obrańenom jezickom i tematskom grańom. Dramatizacija prikladnih sadrzaja, izvońenje malih scena iz svakodnevnih situacija. Didakticke igre za usvajanje komunikativnih funkcija. Pricanje licnih dozivljaja i dogańanja iz neposredne okoline u duzem monoloskom izlaganju u odnosu na prethodni razred. Pismene vezbe Usvajanje drugog pisma. Primena vezbi predvińeni u prethodnom razredu. Prepisivanje recenica i kraih obrańenih tekstova. Odgovori na pitanje i postavljanje pitanja u vezi sa zadatim recenicama. Prepricavanje kratkog obrańenog teksta po zadatom planu. Cetiri pismena zadatka u toku skolske godine. Citanje Uvezbavanje citanja prvog pisma u toku prvog polugodista, a u drugom polugodistu treba usvojiti drugo pismo. Dalje negovanje tehnike glasnog citanja tekstova razlicitog zanra u skladu sa tematikom. Uvońenje ucenika u informativno citanje ili citanje u sebi, kao i uvońenje u sluzenje recnikom. Nacin ostvarivanja programa Program sadrzi: cilj, vaspitno-obrazovne zadatke, operativne zadatke, tematiku sa osnovnim oblicima komunikacije, jezicku materiju, govorne vezbe, citanje od II razreda. Svi elementi programa su meńusobno povezani i tako ih treba realizovati. Zadaci nastave sadrze: opste zahteve koji se odnose na kvalitet znanja, posebne zahteve za razvijanje i sticanje jezickih umenja i vaspitne zadatke. Svi delovi programa su u skladu sa zadacima nastave i treba da doprinesu njihovoj realizaciji. Operativnim zadacima formulisani su zahtevi u pogledu obima programske grańe koju ucenici treba da savladaju u svakom razredu. Tematika je data po razredima sa temama i situacijama u kojima se usvaja jezik. Ona sadrzi nekoliko tematskih oblasti: skola, porodica i dom, blize i sire okruzenje, priroda i drustvo, aktuelne teme, slobodno vreme ucenika, iz zivota mladih i dr. Tematika je data okvirno da bi u izvesnoj meri usmeravala nastavnike i pisce udzbenika prilikom izbora najfrekventnije leksike u okviru datih podrucja. Uz tematiku su date forme ophońenja pozdravljanje, obraanje, predstavljanje, molba, zahvaljivanje pocev od najjednostavnijih do slozenijih koje su potrebne za ucenje autenticnog jezika, odnosno ostvarivanje prirodne komunikacije. Jezicka materija data je u vidu recenicnih modela koji su konkretizovani. U njima je izdvojena ona jezicka materija koja pokriva vei deo govornog jezika. Ona je kumulativna jer se nova grańa uvek naslanja na prethodnu. Jezicki modeli se iz razreda u razred iskazuju drugim jezickim i leksickim sredstvima. Jednostavni iskazi postepeno se sire i meńusobno kombinuju. U odeljku Gramatika izdvojena je jezicka grańa koja je u funkciji brzeg savladavanja jezika na produktivnom nivou. U gramatici se poslo od sintakse, zatim morfologije da bi u zavrsnim razredima VII i VIII doslo do sistematizacije znanja o jezickom sistemu. Pravopis sadrzi one pravopisne norme koje se, manje ili vise, razlikuju od onih u pravopisu maternjeg jezika ucenika. U programu je dat i prosireni deo koji se prevashodno tice sadrzaja u odeljku Jezicka materija, a u zavisnosti od karakteristika pojedinih kategorija. Za njegovu realizaciju u celini ili fragmentarno, opredeljuju se skole na predlog predmetnog nastavnika. Obim realizacije ovog dela programa moze da varira od skole do skole, od generacije do generacije, od odeljenja u istoj skoli, u zavisnosti od nivoa predznanja ucenika na koji utice: - nacionalni sastav sredine u kojoj ucenici zive, - srodnost nematernjeg jezika i jezika ucenika, - uslovi rada u skoli i dr. Organizacija vaspitno-obrazovnog rada U nastavi srpskog kao nematernjeg jezika teziste rada prenosi se na ucenika: on aktivno ucestvuje u radu, postaje subjekt nastave, a svojim zalaganjem i radom treba da stice i razvija jezicka umenja, da usvaja jezik i usvojeno znanje primenjuje u komunikaciji. Nastavnik planira, vodi i organizuje nastavni proces odabira sadrzinu rada, leksiku, nastavne metode, oblike rada, tipove i broj vezbi itd. Nastava mora biti postavljena tako da se svakom uceniku omogui sto cese verbalne aktivnosti jer se samo govorenjem moze produktivno ovladati jezikom. Neobicno je vazno da se postuje princip individualizacije u radu, s obzirom na to da je znanje jezika veoma heterogeno i meńu ucenicima jednog odeljenja. Program je jedinstven za sve nacionalnosti. To, meńutim, ne znaci da pri njegovom ostvarivanju nastavnik ne treba da vodi racuna o odnosu srpskog jezika i jezika ucenika. Mada ne uvek, teskoe e biti vee ukoliko su i strukturne razlike izmeńu dva jezika vee. Pozeljno je da nastavnik poznaje strukturu jezika ucenika, kako bi teziste rada intenzivnijim vezbama usmerio na one elemente koji ne postoje u jeziku ucenika, a pri cijem usvajanju ucenici najvise grese. Da bi se uticaj maternjeg jezika iskljucio, nastava srpskog jezika organizuje se bez ucesa maternjeg jezika, direktnom metodom, sto znaci da je jezik komunikacije na casovima srpski. U realizaciji svih zadataka nastavnik treba maksimalno da motivise ucenike koristei odgovarajua AV nastavna sredstva, kompakt-diskove, magnetofonske trake i kasete, aplikacije za flanelograf, ilustracije u udzbeniku, slajdove, dija-film, film, slike, fotografije, grafofolije, slojevite folije, TV - emisije i dr. Nastavnik mora podsticati ucenike da se i oni angazuju na prikupljanju nastavnih sredstava vezanih za temu koja se obrańuje razglednice, kesirane slike, clanci iz dnevne i nedeljne stampe i sl. Nastavu nematernjeg jezika treba povezivati sa nastavom jezika ucenika, poznavanjem prirode i drustva, istorije, geografije, muzicke i likovne kulture, tehnickog obrazovanja i drugih nastavnih predmeta. Uspostavljanje korelacije meńu ovim predmetima neophodno je jer omoguuje ostvarivanje obostrano efikasnijih rezultata. Nastavnik, naravno, mora voditi racuna o tome da nove pojmove ucenik najpre treba da usvoji u nastavi predmeta na svom maternjem jeziku. Nastavni program od I do VIII razreda cini celinu, ali se u njemu mogu izdvojiti tri etape: I-II, III-VI, VII-VIII razred. Svaka etapa ima svoje specificnosti. I etapa I i II razred Pristup u nastavi ovog predmeta je u osnovi oralan. Ucenici usvajaju osnovne fonetsko-fonoloske odlike jezika, artikulaciju novih glasova, akcenat - mesto, kvalitet i kvantitet akcenta, ritam i intonaciju izjavne, upitne i odricne recenice, osnovne recenicne strukture i osnovni recenicni fond od oko 500 do 600 u zavisnosti od realizacije i prosirenog dela programa leksickih jedinica u okviru predvińene tematike; osposobljavaju se da razumeju na sluh jednostavne iskaze, da korektno i osmisljeno reaguju na imperativne iskaze i pitanja, osposobljavaju se za korisenje i variranje usvojenih struktura i leksike u kraim dijalozima vezanim za poznatu situaciju, za samostalno opisivanje slika i situacija na osnovu usvojenih elemenata i da usvoje i pravilno upotrebljavaju najosnovnije oblike komunikacije predvińene programom. Nastavnik mora podsticati ucenike da se spontano stvaraju sto prirodnije situacije u ucionici koje se tematski uklapaju u predvińene sadrzaje, a koje e biti podsticajne za njihovo verbalno ukljucivanje. Da bi se ucenici osposobili za pravilnu komunikaciju potrebno je da savladaju predvińene jezicke modele. Ucenik treba da prepozna zvucnu sliku predocenog iskaza koji ilustruje jezicki model, da ga razume, imitira, reprodukuje, da ga dugotrajnim raznovrsnim vezbama sa razlicitim sadrzajem automatizuje. Nakon automatizacije jezickog modela, ucenik e moi samostalno da sastavi sopstvene iskaze, odnosno u normalnom govornom tempu moi e da gradi analogne strukture sa novim konkretnim sadrzajem, stei e komunikativnu kompetenciju, sto je i cilj ucenja jezika. Proces uvezbavanja jezickih modela treba sprovoditi planski uz dosledno postovanje principa postupnosti. Jezicki modeli se najpre uvezbavaju u cistom obliku jer ucenici treba da usvoje osnovne modele u okviru ogranicenog vokabulara. Modeli se usvajaju na poznatoj leksici. U odreńeni jezicki model unosi se samo jedan novi elemenat jer bi istovremeno unosenje dva nepoznata elementa npr. Kasnije se jezicki modeli prosiruju, kombinuju i uvode se u rad novi, slozeniji. Ilustrovaemo to na jezickom modelu imenovanje predmeta i bia. Na primer, u obrascu Petar je ucenik, koji je jedan od konkretnih realizacija navedenog modela, moze se predikativ ucenik zameniti drugom imenicom u nominativu - decak, mladi, fudbaler, stolar i sl. U normalnom iskazu te vrste akcenat je na predikativu, jer se njime otkriva ono sto je novo, njime se imenuje lice, a to znaci da subjekt i glagolska kopula moraju bita poznati ucenicima od ranije da bi shvatili ovu konstataciju, odnosno da bi shvatili informaciju u celini. U prakticnom radu predikativ e se veoma cesto menjati, jer se na pocetnom stupnju ucenja veoma cesto vrsi imenovanje bia i predmeta kad god je potrebno savladati neku novu imenicu npr. Ovo je stolica, ovo je knjiga, a to je olovka i sl. Ako se u tom jezickom modelu zeli savladati nova leksicki i morfoloski kopula, subjekt i predikativ treba da su poznati npr. Petar zeli postati ucenik, mora biti. Subjekat je takońe promenljiv elemenat u obrascu. Mesto imena Petar moze se upotrebiti svako drugo ime ili zamenica u nominativu, ve prema objektivnoj situaciji. Ako subjekt u obrascu promeni rod, po pravilu menja rod i predikativ i zato ovaj obrazac moze posluziti ne samo za uvezbavanje novih imenica, zamenica i pomonih glagola, nego i za uvezbavanje slaganja rodova. Neposredni cilj uvezbavanja ovog obrasca jeste usvajanje novih reci imenica, pomoni glagol i novih oblika prezent, perfekt i futur pomonih glagola i nekih glagolskih konstrukcija u sluzbi glagolske kopule zeli postati, mora biti, hoe da bude i sl. Konacni cilj uvezbavanja ovog obrasca jeste da ucenici steknu sposobnosti da u novoj govornoj situaciji od novih reci stvore iskaz analogan uvezbanom obrascu. Subjekt, kopula i predikativ su obavezni elementi ovog jezickog modela. Oni moraju biti iskazani da bi iskaz bio potpun. Ali ovakav iskaz moze imati i neobavezne elemente, npr. Posto se u obrascu mogu javiti dve imenice, obe mogu imati atribut ili cak svaka i po vise atributa. Tako se pocetni obrazac popunjava novim elementima kako bi iskaz bio potpuniji, precizniji. Atribut uz imenice u sluzbi predikativa ima tu osobinu da povlaci na sebe logicki akcenat npr. Petar je dobar ucenik - u svesti i govornog lica i sagovornika ima u prvom redu kvalitativnu ocenu koju daje pridev dobar i zato ne treba zuriti sa dodavanjem atributa predikativu ako nije automatizovano iskazivanje pocetnog obrasca. Dakle, shematizovanje, uprosavanje i ukalupljivanje izraza samo je prividno jer se obrazac u pocetnom obliku javlja samo na pocetku vezbanja, dok se ne postigne automatizacija, a kasnije se popunjava drugim elementima, dok se ne postigne bogatstvo potpunog iskaza. Za usvajanje jezicke materije koriste se raznovrsni tipovi vezbi manipulativnog karaktera. Funkcija tih vezbi je uvezbavanje, ucvrsivanje i automatizacija jezickih modela da bi se ucenici osposobljavali da ih samostalno koriste sa razlicitim sadrzajem u svakodnevnoj komunikaciji. Manipulativne vezbe su strogo kontrolisane, sto znaci da pri uvezbavanju pojedinih jezickih elemenata, nastavnik ispravlja ucenika ako gresi i ponovo uvezbava nesavladanu jezicku materiju dok je ucenik ne usvoji. U I etapi to su, na primer, vezbe razumevanja na sluh, oralno ponavljanje, odgovori na pitanja, postavljanje pitanja, vezbe supstitucije, vezbe dopunjavanja, vezbe transformacije recenica vreme, lice, broj, rod , vezbe sastavljanja recenica od datih elemenata i datih reci prema modelu, vezbe povezivanja recenica i dr. Vezbe odgovora na pitanja i postavljanja pitanja zauzimaju centralno mesto pri uvezbavanju jezickog modela i doprinose sticanju komunikativne kompetencije. Od ovih vezbi treba razlikovati pitanja i odgovore koji se koriste za proveru razumevanja teksta, razumevanja situacije i leksickih jedinica. Kod ovih prvih vezbi svako pitanje i odgovor sadrzi obrazac jezickog modela koji se uvezbava. Zbog toga odgovori ucenika moraju biti potpuni, celoviti, sto se pri proveri razumevanja teksta ne zahteva uvek. U skladu sa obimnijim jezickim gradivom i predznanjem ucenika u II etapi, pored navedenih, koriste se slozeniji tipovi govornih vezbi. Na primer, variranje modela dodavanje sintagmatskih veza pretvaranje u drugi model, transformacija niza recenica vreme, lice, rod, broj , integracija recenica i njihovo prosirivanje skraivanje i dr. S obzirom na to da ucenici u III razredu usvajaju prvo pismo srpskog jezika i u prvom polugodistu IV razreda usvajaju drugo, u ovoj etapi koriste se i pismene vezbe manipulativnog karaktera kojima se, takońe, usvajaju pojedini jezicki elementi. Pismene vezbe se vezuju za prethodno oralno usvojenu sadrzinu. Pored vezbi, kraih diktata, dopunjavanja, supstitucije, koriste se i druge. Od IV razreda organizuju se vezbe uvońenja ucenika u korisenje recnika. Koliko e se vremena posvetiti uvezbavanju jednog jezickog modela zavisi, pre svega, od toga da li postoji velika razlika u odreńenoj jezickoj konstrukciji u odnosu na maternji jezik. Onim jezickim modelima koji predstavljaju problem zbog interferencije maternjeg jezika, posveuje se vise paznje i vise vremena da bi i oni presli u automatizovanu naviku. Neopravdano je prei na uvezbavanje novog jezickog modela ako nije usvojen prethodni. Svi delovi programa: tematika, jezicka materija, govorne i pismene vezbe i dr. Jedinstvo ovih oblasti, koje su u programu izdvojene samo zbog preglednosti, ogleda se u tome sto se odreńena sintaksicka konstrukcija - jezicki model uvezbava na tematski najpogodnijoj materiji, a u radu se koriste oblici govornih i pismenih vezbi. Prema tome, predvińena tematika treba da obezbedi usvajanje, programom predvińene, jezicke modele, kao i usvajanje odreńene leksike. Iste tematske oblasti javljaju se u vise razreda, ali se ostvaruje drugom sadrzinom koja je primerena poznavanju jezika i interesovanju ucenika. Tema o porodici, na primer, u I razredu moze se ograniciti na pet osnovnih jezickih struktura: imenovanje predmeta i bia, iskazivanje osobine, iskazivanje radnje, iskazivanje objekta i iskazivanje prostornih odnosa. Zadatak sve tri etape jeste i savlańivanje odreńenog fonda reci. Meńutim, broj reci u pocetnoj nastavi nije tako bitan. Minimalni produktivni fond mnogo e uspesnije doprineti savlańivanju mehanizama na nematernjem jeziku, nego leksicka rezerva u kojoj se ucenik i ucitelj na kraju izgubi, pa u kasnijim godinama zna samo reci, a ne zna da ih upotrebi. U prvoj etapi je osnovni cilj koristiti leksicki minimum koji e omoguiti da se savlańuju bitni elementi jezika, a kada se oni savladaju, prirodno je i tako savladati potreban fond reci jer bogaenje recnika ide uporedo sa opstim razvojem, kao i sa razvojem izrazavanja na maternjem jeziku. I reci svoga jezika uce se do kraja zivota, ali je mehanizam jezika savladan na pocetku. U detinjstvu su automatizovane navike sklapanja recenica radi postizanja odreńenog cilja u procesu komunikacije. Usvajanje leksickih jedinica obuhvata semantizaciju i asimilaciju reci. Semantizacija se vrsi korisenjem predmeta, ili predmeta na slici, odnosno vizuelnih sredstava. Asimilacija reci vrsi se u kontekstu, u recenici i vezuje se za odreńene govorne situacije. Pored produktivnog leksickog fonda ucenici treba da savladaju i receptivno izvesne reci, recenice i izraze. Govorne i pismene vezbe. Osnovni cilj u toku celokupne nastave od I do VIII razreda jeste da se izańe izvan okvira receptivno-reproduktivne nastave i da se ne ostane na nerazvijenom, stesnjenom i siromasnom odgovaranju na pitanja, nego da ucenici steknu sposobnost i razvijaju naviku duzeg izlaganja povezanih misli, sto je mogue samo ako misle na srpskom jeziku. Govorne sposobnosti se sticu i razvijaju govorenjem. Zbog toga treba odabrati metodicke postupke koji e ucenike staviti u situaciju da pitaju, odgovaraju, izrazavaju neslaganje ili slaganje sa odreńenom akcijom ili pojavom, kazuju mogunost ili nemogunost izvrsenja odreńene radnje, itd. Treba stvoriti situaciju koja stvarno odgovara realnoj govornoj komunikaciji. Da bi se ucenici osposobili da produktivno usvoje predvińene elemente govornog i pisanog jezika, pored navedenih manipulativnih vezbi, koriste se i komunikativne vezbe. Komunikativne govorne vezbe obuhvataju one tipove vezbi u kojima se jezik koristi samostalno, funkcionalno u odreńenoj govornoj situaciji. U situacionim vezbama ucenici treba da usvajaju i pravilno koriste komunikativne funkcije koje su date uz tematiku. Tipovi komunikativnih pismenih vezbi dati su po razredima u programu u odeljku pismene vezbe. U prvoj etapi preovladavae pitanja i odgovori, ali treba nastojati da ucenici postepeno iskazuju odgovore sa vise recenica. U II etapi odgovori na pitanja ne mogu biti samo prepricavanje, nego i komentar ili vezivanje svojih iskustava sa obrańenom temom. Osim raznih oblika prepricavanja ucenici treba, u ovoj etapi sve cese samostalno da pricaju licne ili zajednicke dozivljaje, a u III etapi treba da preovladava slobodno pricanje. Sa ucenicima koji realizuju prosireni deo programa, nastavnik koristi, osim navedenih, i razlicite oblike usmenog i pismenog izrazavanja koji su prethodno uvezbani na casovima jezika ucenika. U odeljku Pravopis izdvojene su samo one kategorije gde postoje manje ili vee razlike u odnosu na pravopisnu normu maternjeg jezika. Stoga se, na primer, ne isticu kao posebni zahtevi: veliko slovo na pocetku recenice, tacka na kraju recenice, upitnik, uzvicnik, pisanje upravnog i neupravnog govora, pisanje dveju tacaka, tacka i zapeta itd. Paralelno sa usvajanjem jezicke grańe, ucenici moraju sticati navike primene, principa fonoloskog pravopisa. Izdvojene su prvenstveno one kategorije u kojima postoje drukcija resenja u dva pravopisna uzusa pravopisu jezika ucenika i pravopisu srpskog jezika , sto ne iskljucuje i poneka identicna resenja u njima. Meńutim, i njih treba uvezbavati jer e se samo tako ukloniti mnogobrojne greske koje su evidentirane u pismenim zadacima ucenika. Za obradu pravopisne grańe potrebno je izdvojiti 2-3 casa godisnje, ali se preporucuje da se predvińeno vreme razvije na 10-12 vezbi koje e se uklapati u druge casove gramatike i pismene vezbe. Usvojenost svakog elementa pravopisnih normi moze se povremeno proveravati kratkim diktatima koji su sastavljeni od poznate strukture i leksike. Kada ucenici savladaju pisma, mogu se proveravati pojedinacni elementi. Na primer, upotreba velikih slova moze se proveravati na taj nacin sto se ucenicima daju nastavni listii sa kratkim tekstom koji je napisan malim slovima. Za pisanje negacije glagola ucenicima se daju nastavni listii sa tekstom u kome se izostavljeni glagoli. Nastavnik cita polako ceo tekst, ukljucujui i ispustene glagole. Ucenici prate tekst i upisuju glagole. Domai zadaci predstavljaju vaznu komponentu nastavnog procesa. Njima se ne proverava samo koliko su ucenici savladali odreńeno gradivo i njihova osposobljenost da to znanje primene, nego su pogodni za razvijanje jezickih umenja informativno citanje i pisanje i za pismeno uvońenje ucenika u samostalni rad i samoobrazovanje. Oni se daju ucenicima redovno sa osmisljenim ciljem. Zadaci treba da budu raznovrsni, a po tezini treba da su odmereni, u skladu sa znanjem i sposobnostima ucenika. Nastavnik na casu pregleda 2-3 domaa zadatka detaljnije, a po odreńenom planu pregleda i ocenjuje domae zadatke svih ucenika. Skolski pismeni zadaci su oblik provere usvojenosti programske materije, tj. Za svaki skolski pismeni zadatak u godisnjem planu nastavnik treba da odvoji tri casa. Na jednom casu ucenici pisu, na drugom nastavnik obrazlaze svakom uceniku ocene, analizira sa ucenicima najcese greske i zajedno sa ucenicima ih ispravlja, a na treem casu ucenici ispravljaju svoje zadatke. U III razredu ucenici razvijaju jos jedno jezicko umenje - citanje koje se realizuje identicno kao i u nastavi maternjeg jezika ucenika. Savladavanje citanja moze zapoceti u II polugodistu II razreda, posle savladanih lekcija u slikovnici, sa ucenicima koji savladaju prosireni deo programa samo ako po proceni nastavnika postoje realne mogunosti i interesovanja ucenika. Na primer, ako u odeljenju ima ucenika koji pokusavaju ili mogu da procitaju naslove iz listova za decu i sl. To znaci, da se citaju cele reci i kratke recenice koje ucenici usmeno ve dobro znaju. Nastavnik treba da koristi grafoskop, plakat, kartice, aplikacije ili slike sa ispisanim recima koje se sastavljaju u recenice poznate ucenicima i sl. Vezbe u citanju realizuju se prvo na osnovu zvucnog modela nastavnik ili zvucni snimak , a kasnije i bez toga. Tekst u nastavi srpskog jezika pruza osnovu za savladavanje jezika na nivou sistema i na nivou komunikacije. Tekst ima najspecificniji polozaj u III razredu, jer se posle dvogodisnje oralne nastave prelazi na nastavu koja se temelji na udzbeniku, odnosno polazi se od teksta. Rad na tekstu u III i IV razredu sadrzi sledee faze: a obrada teksta uvodni razgovor sa semantizacijom novih reci, citanje teksta, provera razumevanja procitanog ; b korisenje jezickih i sadrzinskih elemenata teksta za sticanje jezicke kompetencije dalje savlańivanje jezickog sistema ; c vońenje razgovora o tekstu i povodom teksta ukljucujui i kulturni kontekst koji tekstovi sadrze. STRANI JEZIK Zajednicki deo programa Cetvrti razred druga godina ucenja Ovaj program stranih jezika za cetvrti razred osnovne skole isti je za ucenike koji strani jezik uce cetvrtu godinu i za ucenike koji ga uce drugu godinu. S obzirom na to da su programi za prvi i drugi razred bili usmereni na senzibilizaciju ucenika na strane jezike i razvijanje vestina razumevanja na sluh i govora, ve u treem razredu uocava se jasna tendencija da se program za trei razred kao pocetni i za trei za treu godinu ucenja usaglase. Teme su u treem razredu za oba kursa gotovo identicne i forsiraju se sve cetiri jezicke vestine govor, razumevanje, citanje i pisanje. U skladu sa uzrasnim, razvojnim i spoznajnim karakteristikama ucenika, u cetvrtom razredu ocekuje se da ucenici, uz nekoliko i dopunskih casova, mogu da do kraja cetvrtog razreda dostignu isti nivo kompetencija u jeziku koji uce. Cilj Cilj nastave stranog jezika na mlańem skolskom uzrastu je da osposobi ucenika da na stranom jeziku komunicira na osnovnom nivou u usmenom i pisanom obliku o temama iz njegovog okruzenja. U isto vreme, nastava stranih jezika treba da: - podstakne razvijanje svesti o sopstvenom napredovanju radi jacanja motivacije za ucenje jezika; - olaksa razumevanje drugih i razlicitih kultura i tradicija; - stimulise mastu, kreativnost i radoznalost; - podstice zadovoljstvo korisenja stranog jezika. Opsti standardi Kroz nastavu stranih jezika ucenik bogati sebe upoznajui drugog, stice svest o znacaju sopstvenog jezika i kulture u kontaktu sa drugim jezicima i kulturama. Ucenik razvija radoznalost, istrazivacki duh i otvorenost prema komunikaciji sa govornicama drugih jezika. Posebni standardi Razumevanje govora Ucenik razume i reaguje na krai usmeni tekst u vezi sa poznatim temama. Razumevanje pisanog teksta Ucenik cita sa razumevanjem kratke pisane i ilustrovane tekstove u vezi sa poznatim temama. Usmeno izrazavanje Ucenik samostalno usmeno izrazava sadrzaje u vezi sa poznatim temama. Pismeno izrazavanje Ucenik u pisanoj formi izrazava krae sadrzaje u vezi sa poznatim temama, postujui pravila pisanog koda. Interakcija Ucenik ostvaruje komunikaciju i sa sagovornicima razmenjuje informacije u vezi sa poznatim temama postujui sociokulturne norme komunikacije. Znanja o jeziku1 Prepoznaje osnovne principe gramaticke i sociolingvisticke kompetencije uocavajui znacaj licnog zalaganja u procesu ucenja stranog jezika. Razumevanje pisanog teksta Ucenik treba da: - razume krai tekst do 50 reci , napisane reci i recenice sastavljene uglavnom od poznatih jezickih elemenata reci i jezicke strukture predvińene programom ; - razume osnovna znacenja kratkih pisanih i ilustrovanih tekstova o poznatim temama; - razume i reaguje na odgovarajui nacin na pisane poruke u vezi sa licnim iskustvom i sa aktivnostima na casu poziv na igru, zapovest, uputstvo, dogańaj iz neposredne proslosti i planovi za budunost itd. Usmeno izrazavanje Ucenik treba da: - razgovetno izgovara glasove, akcentuje reci, postuje ritam i intonaciju; - samostalno daje informacije o sebi i okruzenju; - opisuje u nekoliko recenica poznatu radnju ili situaciju, prepricava opsti sadrzaj procitanog ili saslusanog teksta, koristei usvojene jezicke elemente i strukture. Interakcija Ucenik treba da: - u stvarnim i simuliranim govornim situacijama sa sagovornicima razmenjuje iskaze u vezi sa kontekstom ucionice, aktivnostima u ucionici, svakodnevnim aktivnostima i dogovorima u sadasnjosti i budunosti , kao i dogańajima iz neposredne proslosti; - razmenjuje informacije o hronoloskom i meteoroloskom vremenu; - ucestvuje u komunikaciji u paru, u grupi itd. Pismeno izrazavanje Ucenik treba da: - dopunjava i pise recenice i krae tekstove do 5 recenica, odnosno 20 reci , ciju koherentnost i koheziju postize koristei jezicke elemente predvińene programom i u vezi sa poznatim pisanim tekstom ili vizuelnim podsticajem, koristei poznate tematske i jezicke elemente; - prepricava tekst, pise cestitku ili razglednicu, poruku, pozivnicu i dr. Znanja o jeziku2 Ucenik treba da: - prepoznaje i koristi predvińene gramaticke sadrzaje glagolska vremena: sadasnje, proslo i budue vreme u jasno kontekstualizovanim strukturama, odnosno bez teorijskog objasnjavanja i insistiranja na apsolutnoj gramatickoj tacnosti ; - postuje red reci u recenici; - koristi jezik u skladu sa nivoom formalnosti komunikativne situacije npr. Moj dom: - dnevni raspored aktivnosti tokom radnih dana i vikendom ucenje, igre, obaveze... Ishrana: - obroci van kue restoran, uzina u skoli, kupovina u supermarketu... Odea: - odevni predmeti za odreńene prilike formalno i neformalno odevanje - narodna nosnja zemalja ciji se jezik izucava Okruzenje: - susedski odnosi - ekologija, odnos prema covekovoj okolini Ostalo: - znamenitosti zemalja ciji se jezik uci - prigodna decja prica ili bajka - brojevi do 1. One se usloznjavaju leksickim i gramatickim sadrzajima predvińenim nastavnim programom. Sadrzaj komunikativnih funkcija moze biti jednostavan ili slozen u zavisnosti od ciljne grupe uzrast, nivo jezickih kompetencija, nivo obrazovanja. U nastavi stranih jezika sadrzaj komunikativnih funkcija zavisie od nastavnog programa. Iako su komunikativne funkcije iste kao u prethodnom razredu, one su strukturalno i leksicki u skladu sa programom za strane jezike za cetvrti razred osnovne skole. Predstavljanje sebe i drugih; 2. Identifikacija i imenovanje osoba, objekata, delova tela, zivotinja, boja, brojeva itd. Razumevanje i davanje jednostavnih uputstava i komandi; 5. Postavljanje i odgovaranje na pitanja; 6. Molbe i izrazi zahvalnosti; 7. Izrazavanje fizickih senzacija i potreba; 10. Imenovanje aktivnosti u vezi sa temama ; 11. Iskazivanje prostornih odnosa i velicina Idem, Dolazim iz... Davanje i trazenje informacija o sebi i drugima; 13. Trazenje i davanje obavestenja; 14. Opisivanje lica i predmeta; 15. Izricanje zabrane i reagovanje na zabranu; 16. Izrazavanje pripadanja i posedovanja; 17. Trazenje i davanje obavestenja o vremenu na casovniku; 18. Iskazivanje izvinjenja i opravdanja. Gramaticki sadrzaji sa primerima Engleski jezik 1. Upotreba odreńenog i neodreńenog clana u recenicnom kontekstu osnovni principi i najcese kombinacije - i receptivno i produktivno: I have a new book. The book is very interesting. Do you speak English? Does she speak English? They are watching TV now. She has never been in London. They will come tomorrow. They are feeling thirst. You mustn't touch it! Can I sit here? I had to go earlier. Oblici licnih zamenica - i receptivno i produktivno bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju : io, tu, lui, lei, noi, voi, loro, me, te 4. Glagoli: a Sadasnje vreme Presente Indicativo najfrekventnijih nepravilnih glagola essere, avere, andare, fare, bere, mangiare... Receptivno i produktivno bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju ; b Proslo vreme Passato Prossimo - samo odreńeni broj najfrekventnijih glagola, i receptivno i produktivno, kao kompletne fraze bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju : ho finito, ho dimenticato il mio quaderno, sono andato a da mia nonna essere, avere, stare, avere, andare, fare, scrivere, leggere, giocare, viaggiare, studiare, mangiare, bere, vivere, ecc. Domani sto a casa tutto il giorno. Non chiudere la finestra! Mi dia, per favore, un po ' d'acqua. Mi dica, per favore, che ore sono? Č necessario dormire bene. Č bello avere tanti amici. Slaganje i promena imenica, determinativa, zamenica i prideva pridevi samo uz kopulativne glagole u rodu i broju osnovni principi i najcese kombinacije - receptivno i produktivno: Er liest einen Roman. Ich habe sie vor zwei Jahren kennen gelernt. Was machst du mit diesem Koffer? Mein Kleid ist gelb. Slaganje imenica i zamenica sa glagolima u licu i broju osnovni principi i najcese kombinacije receptivno i produktivno: ich lerne... Paul und Birgitt lernen... Oblici licnih zamenica bez oblika genitiva - receptivno i produktivno bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici ne insistiraju na njima : ich, er, wir, ihr, ihm, uns, dich, euch, Ihnen... Glagolski oblici - receptivno i produktivno: a prezent slabih i najucestalijih jakih glagola sein, haben, werden, gehen, fahren, lasen, geben, helfen, nehmen, sprechen, sehen, gefallen b perfekt - samo odreńeni repertoar najfrekventnijih glagola i to kao kompletne fraze bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju Ich habe es gemacht. Ich habe mein Heft vergessen. Ich bin ans Meer gefahren. Mir hat es nicht gefallen. Ich muss zum Arzt gehen. Slaganje imenica i pridevskih reci - i receptivno i produktivno: , , , ,... Imenice u funkciji imenskog predikata - i receptivno i produktivno:. Sistem licnih zamenica u funkciji subjekta: , , , , , ,... Glagoli u funkciji prostog glagolskog predikata - receptivno i produktivno: - prezent glagola prve i druge konjugacije: , , ,... Konstrukcije sa osnovnim glagolima kretanja - receptivno i produktivno bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju ; , , ,... Iskazivanje posesivnosti - receptivno i produktivno bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju :... Slaganje imenica i zamenica sa glagolima u licu i broju osnovni principi i najcese kombinacije - i receptivno i produktivno: je parle, tu parles, il parle, Pierre et Cécile parlent, etc... Oblici licnih zamenica - i receptivno i produktivno bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju : je, tu, il, elle, on, nous, vous, ils, elles, moi, toi, lui, elle, nous, vous, eux, elles... Slaganje imenica i zamenica sa glagolima u licu i broju osnovni principi i najcese kombinacije - i receptivno i produktivno hablo, hablas, habla, etc... Oblici licnih zamenica - i receptivno i produktivno kao kompletne fraze bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju yo, tú, él, ella, nosotros, vosotros, ellos, ellas, a mi, a ti, a él,... Sadasnje vreme Presente del indicativo - i receptivno i produktivno kao kompletne fraze bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju b. Proslo vreme Pretérito pefrecto simple pretérito indefinido - samo odreńeni broj najfrekventnijih glagola ser, estar, tener, ir, pensar, trabajar, escribir, leer, jugar, viajar, estudiar, comer, beber, viver, etc... Ayer estuve en casa toda la tarde. Lo siento, se me olvidó la tarea en casa. Modalni glagoli u gorenavedenim glagolskim vremenima - i receptivno i produktivno kao kompletne fraze bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju , samo u konstrukcijama sa infinitivom ili sa imenskim dodacima: poder, querer, saber, tener que, gustar Me gusta este libro. Quiero viajar a México. Tengo que estudiar mucho. Imperativne konstrukcije - i receptivno i produktivno kao kompletne fraze bez gramatickih objasnjenja ukoliko ucenici na njima ne insistiraju imperativ, 2. Bezlicne konstrukcije sa infinitivom Es importante estudiar lenguas extranjeras. Es necesario dormir bien. Es interesante viajar a lugares nuevos. Perifraza za izrazavanje budunosti ir a + infinitivo żQué vas a hacer mańana por la tarde? Nacin ostvarivanja programa Komunikativna nastava jezik smatra sredstvom komunikacije. Primena ovog pristupa u nastavi stranih jezika zasniva se na nastojanjima da se dosledno sprovode i primenjuju sledei stavovi: - ciljni jezik upotrebljava se u ucionici u dobro osmisljenim kontekstima za ucenike, u prijatnoj i opustenoj atmosferi; - govor nastavnika prilagońen je uzrastu i znanjima ucenika; - nastavnik mora biti siguran da je shvaeno znacenje poruke ukljucujui njene kulturoloske, vaspitne i socijalizirajue elemente; - bitno je znacenje jezicke poruke; - od cetvrtog razreda nastavnik ucenicima skree paznju i upuuje ih na znacaj gramaticke preciznosti iskaza; - znanja ucenika mere se jasno odreńenim relativnim kriterijumima tacnosti te uzor nije izvorni govornik; - s ciljem da unapredi kvalitet i obim jezickog materijala, nastava se zasniva i na socijalnoj interakciji; rad u ucionici i van nje sprovodi se putem grupnog ili individualnog resavanja problema, potragom za informacijama iz razlicitih izvora Internet, decji casopisi, prospekti i audio-materijal kao i resavanjem manje ili vise slozenih zadataka u realnim i virtuelnim uslovima sa jasno odreńenim kontekstom, postupkom i ciljem; - od cetvrtog razreda nastavnik upuuje ucenike u zakonitosti usmenog i pisanog koda i njihovog meńusobnog odnosa. Komunikativno-interaktivni pristup u nastavi stranih jezika ukljucuje i sledee: - usvajanje jezickog sadrzaja kroz ciljano i osmisljeno ucestvovanje u drustvenom cinu; - poimanje nastavnog programa kao dinamicnog, zajednicki pripremljenog i prilagońenog skupa zadataka i aktivnosti; - nastavnik je tu da omogui pristup i prihvatanje novih ideja; - ucenici se tretiraju kao odgovorni, kreativni, aktivni ucesnici u drustvenom cinu; - udzbenici postaju izvori aktivnosti i moraju biti praeni upotrebom autenticnih materijala; - ucionica postaje prostor koji je mogue prilagońavati potrebama nastave iz dana u dan; - rad na projektu kao zadatku koji ostvaruje korelaciju s drugim predmetima i podstice ucenike na studiozan i istrazivacki rad; - za uvońenje novog leksickog materijala koriste se poznate gramaticke strukture i obrnuto. Rad u parovima, malim i velikim grupama mini-dijalozi, igra po ulogama, simulacije itd. Manualne aktivnosti izrada panoa, prezentacija, zidnih novina, postera za ucionicu ili roditelje i sl. Vezbe slusanja prema uputstvima nastavnika ili sa trake povezati pojmove u vezbanci, dodati delove slike, dopuniti informacije, selektovati tacne i netacne iskaze, utvrditi hronologiju i sl. Igre primerene uzrastu; 6. Pevanje u grupi; 7. Crtanje po diktatu, izrada slikovnog recnika; 10. Povezivanje zvucnog materijala sa ilustracijom i tekstom, povezivanje naslova s tekstom ili, pak, imenovanje naslova; 12. Zajednicko pravljenje ilustrovanih i pisanih materijala; 13. Razumevanje pisanog jezika: a uocavanje distinktivnih obelezja koja ukazuju na gramaticke specificnosti rod, broj, glagolsko vreme, lice... Uvońenje decje knjizevnosti i transponovanje u druge medije: igru, pesmu, dramski izraz, likovni izraz; 15. Uputstvo za ocenjivanje Elementi koji se ocenjuju ne treba da se razlikuju od uobicajenih aktivnosti na casu. Isto tako, ocenjivanje treba shvatiti kao sastavni deo procesa nastave i ucenja, a ne kao izolovanu aktivnost koja podize nivo stresa kod ucenika. Ocenjivanjem i evaluacijom treba da se obezbedi napredovanje ucenika u skladu sa operativnim zadacima i kvalitet i efikasnost nastave. Ocenjivanje se sprovodi sa akcentom na proveri postignua i savladanosti radi jacanja motivacije, a ne na ucinjenim greskama. Elementi za proveru i ocenjivanje: - razumevanje govora - razumevanje kraeg pisanog teksta - usmeno izrazavanje - pismeno izrazavanje - usvojenost leksickih sadrzaja - usvojenost gramatickih struktura - pravopis - zalaganje na casu - izrada domaih zadataka i projekata pojedinacnih, u paru i grupi. Nacini provere moraju biti poznati ucenicima, odnosno u skladu sa tehnikama, tipologijom vezbi i vrstama aktivnosti koje se primenjuju na redovnim casovima. MATEMATIKA Cilj i zadaci Cilj nastave matematike u osnovnoj skoli jeste: da ucenici usvoje elementarna matematicka znanja koja su potrebna za shvatanje pojava i zavisnosti u zivotu i drustvu; da osposobi ucenike za primenu usvojenih matematickih znanja u resavanju raznovrsnih zadataka iz zivotne prakse, za uspesno nastavljanje matematickog obrazovanja i za samoobrazovanje; kao i da doprinose razvijanju mentalnih sposobnosti, formiranju naucnog pogleda na svet i svestranom razvitku licnosti ucenika. Zadaci nastave matematike jesu: - da ucenici sticu znanja neophodna za razumevanje kvantitativnih i prostornih odnosa i zakonitosti u raznim pojavama u prirodi, drustvu i svakodnevnom zivotu; - da ucenici sticu osnovnu matematicku kulturu potrebnu za otkrivanje uloge i primene matematike u razlicitim podrucjima covekove delatnosti matematicko modelovanje , za uspesno nastavljanje obrazovanja i ukljucivanje u rad; - da razvija ucenikovu sposobnost posmatranja, opazanja i logickog, kritickog, stvaralackog i apstraktnog misljenja; - da razvija kulturne, radne, eticke i estetske navike ucenika, kao i matematicku radoznalost u posmatranju i izucavanju prirodnih pojava; - da ucenici sticu naviku i obucavaju se u korisenju raznovrsnih izvora znanja; - da ucenicima omogui razumevanje odgovarajuih sadrzaja prirodnih nauka i doprinese radnom i politehnickom vaspitanju i obrazovanju; - da izgrańuje pozitivne osobine ucenikove licnosti, kao sto su: istinoljubivost, upornost, sistematicnost, urednost, tacnost, odgovornost, smisao za samostalan rad; - da interpretacijom matematickih sadrzaja i upoznavanjem osnovnih matematickih metoda doprinese formiranju pravilnog pogleda na svet i svestranom razvitku licnosti ucenika; - da ucenici sticu sposobnost izrazavanja matematickim jezikom, jasnou i preciznost izrazavanja u pismenom i usmenom obliku; - da ucenici usvoje osnovne cinjenice o skupovima, relacijama i preslikavanjima; - da ucenici savladaju osnovne operacije s prirodnim, celim, racionalnim i realnim brojevima, kao i osnovne zakone tih operacija; - da ucenici upoznaju najvaznije ravne i prostorne geometrijske figure i njihove uzajamne odnose; - da osposobi ucenike za preciznost u merenju, crtanju i geometrijskim konstrukcijama. Cetvrti razred Operativni zadaci Ucenici treba da: - uspesno savladaju citanje i pisanje prirodnih brojeva u dekadnom brojevnom sistemu; - upoznaju skup prirodnih brojeva; - nauce da prirodne brojeve prikazuju tackama brojevne poluprave; - umeju da citaju i zapisuju pomou slova osnovna svojstva racunskih operacija; - upoznaju i uocavaju zavisnost izmeńu rezultata i komponenata operacije na primerima ; - primenjuju upoznata svojstva racunskih operacija pri transformisanju izraza i u slucaju racunskih olaksica; - znaju da citaju, sastavljaju i izracunavaju vrednost izraza sa vise operacija; - znaju da resavaju jednostavnije jednacine i nejednacine upoznatih oblika u skupu prirodnih brojeva; - uspesno resavaju zadatke date u tekstualnoj formi; - upoznaju razlomke navedene u programu , njihovo citanje, pisanje i znacenje, uz korisenje odgovarajuih termina; - znaju da crtaju mreze i prave modele kocke i kvadra; - upoznaju jedinice za povrsinu i primenjuju ih pri izracunavanju povrsine kvadrata, pravougaonika, kvadra i kocke. Sadrzaji programa Skup prirodnih brojeva Pisanje i citanje prirodnih brojeva u dekadnom sistemu. Racunske operacije u skupu prirodnih brojeva i njihova osnovna svojstva izrazena formulom. Zavisnost zbira, razlike i proizvoda od clanova. Izrazi sa vise operacija. Jednacine i nejednacine ranije upoznatih oblika. Merenje i mere Mere za povrsinu. Povrsina Povrsina pravougaonika i kvadrata. Povrsina kocke i kvadra. Napomena: Obavezna su cetiri jednocasovna skolska pismena zadatka sa jednocasovnim ispravkama 8 casova. Nacin ostvarivanja programa Zbog lakseg planiranja nastave daje se orijentacioni predlog casova za pojedine teme po modelu ukupno casova za temu; casova za obradu, casova za ponavljanje i uvezbavanje. Skup prirodnih brojeva 132; 50 + 82 Merenje i mere 10; 4 + 6 Povrsina 30; 12 + 18 Glavna odlika programa matematike za mlańe razrede jeste sto su akcentovani opazajni pojmovi, koji se stvaraju kroz dobro planiranu aktivnost. Da bi imenovanje ovakvih raznovrsnih celina i njihovih objekata bilo jednoobraznije i da bi se time podsticala apstrakcija, predvińa se aktivna upotreba reci skup i elemenat, bez pokusaja da se ideja skupa ucini eksplicitnom. Pri izdvajanju skupova vodi se racuna o tome da je, na neki detetu dostupan nacin, jasan kljuc po kojem je izvrseno izdvajanje i time u njegovoj svesti potpuno odreńena realizacija pripadnosti. Treba, takońe, u raznovrsnim primerima i zadacima koristiti simbole za skup i pripadnost elementa skupu. Istovremeno, time se ostvaruju razne korespondencije, sto aktivno zacinje i podstice razvoj ideje o funkciji. Zato se cesto predvińa korisenje dijagramskih slika i rad sa njima - spajanje, preslaganje elemenata i sl. Na podesan vizuelan nacin ili kroz prigodan jezik treba isticati svojstva relacije, zahtevajui pri tome da ih ucenici i sami uocavaju, ispravno predstavljaju i u tom smislu sa njima aktivno rade. Pri tome je izlisno prerano insistiranje na terminima koji izrazavaju svojstva relacija, kao i na odreńivanju pojmova putem definicija. Operacije s brojevima, u duhu ovog programa, treba shvatiti po sledeem planu: izdvajati pogodne prirodne i didakticki pripremljene situacije koje daju znacenje operacijama i brojevima uz isticanje nepromenljivosti rezultata. Deljenje jednocifrenim brojem, sa i bez ostatka, zaokruzuje minimum sadrzaja obaveznih za usmeno racunanje i tako cine usmeni fond za algoritme racunanja sa brojevima u dekadskom zapisu. Program predvińa prvo upoznavanje svojstava operacija, a zatim, na toj osnovi, objasnjavanje nacina racunanja. Time se poveava efikasnost nastave i ucenicima znatno olaksava usvajanje tablica sabiranja i mnozenja, kao i formiranje drugih racunskih umenja. Isto tako, blagovremeno izucavanje svojstava operacija i veza izmeńu njih podize teorijski nivo celog rada iz matematike i potpunije otkriva smisao operacije. Usvajanje svakog svojstva operacije prolazi kroz nekoliko etapa: pripremna vezbanja, odgovarajue operacije na odabranim primerima, formulisanje svojstva, primena svojstva u odreńivanju vrednosti izraza i nacinu racunanja, zapis svojstva pomou slova. Posebno je vazno da se utvrdi kako promene komponenata racunskih operacija uticu na rezultat; kao i da se ukaze na znacaj ovih cinjenica u prakticnom racunanju. Tako, na primer, nije dovoljno da ucenici samo znaju da proizvod dvaju brojeva ne menja vrednost ako se jedan od njih pomnozi nekim brojem, a drugi podeli tim istim brojem, ve to treba da umeju i da primene na konkretnim primerima. Pored pismenog racunanja i dalje treba poklanjati paznju usmenom racunanju, jer ono cesto brze i jednostavnije dovodi do rezultata i ima prednost u prakticnom zivotu kad se racuna s malim brojevima. Tako, na primer, umesto da ucenici pismeno izracunavaju 8 x 39, mnogo je brze i jednostavnije da usmeno izracunavaju 8 x 40, pa da od tog privremenog rezultata oduzmu 8. Za ovakav rad neophodno je da ucenici dobro shvate svojstva racunskih operacija. Ovo e biti ostvareno tek kada ucenicima postane potpuno jasna zavisnost izmeńu komponenata racunskih operacija. Pri izucavanju operacija treba predvideti dovoljan broj vezbanja cijim e obavljanjem ucenici izgrańivati sigurnost i spretnost usmenog i pismenog racunanja. Sama ta tehnika meńutim, nije dovoljna. Tek razumevanjem sta koja racunska operacija predstavlja u konkretnim zadacima, odnosno svesno odlucivanje, a ne nagańanje, kada koju operaciju treba primeniti, pretvara tu tehniku u stvarno a ne formalno znanje. Brojevne izraze treba obrańivati uporedo sa uvezbavanjem racunskih operacija. Treba insistirati na tome da ucenici tekstualne zadatke prikazuju brojevnim izrazima da recima iskazuju brojevne izraze, odnosno da ih citaju. Ovakvim nacinom obrańivanja brojevnih izraza ucenici se sigurno snalaze u redosledu racunskih operacija i lako shvataju znacaj zagrada u zadacima. Poceci formiranja matematickog jezika. To je jezik tacan, jasan i istovremeno precizan. Kod ucenika se postupno izgrańuje predstava o promenljivoj, pri cemu slovo nastupa u svojstvu simbola promenljive. Ucenici najpre odreńuju vrednosti najprostijih izraza za razlicite brojevne vrednosti slova koja u njima figurisu. Kasnije postepeno upoznaju slozenije izraze. Paralelno sa slucajevima jednakosti dvaju izraza, ucenici poznaju i slucajeve nejednakosti, koji dozvoljavaju ne samo uvońenje mnogih raznovrsnosti u sistem vezbanja nego i upoznavanje novih slucajeva kada postoji samo neki odreńeni broj vrednosti slova koje zadovoljavaju postavljeni uslov. Korisno je razmatrati i takve slucajeve kada nijedna od moguih brojevnih vrednosti date oblasti brojeva ne ispunjava zadate uslove. Program predvińa da se jednacine i nejednacine, kao specijalne formule, resavaju paralelno sa vrsenjem odgovarajuih racunskih operacija. Resavanje jednacina zasniva se na poznavanju racunskih operacija i njihove meńusobne povezanosti. Pri resavanju jednacina s nepoznatim elementom mnozenja i deljenja treba uzimati samo primere s celobrojnim resenjima. Isto tako, uz datu nejednacinu, treba posmatrati i odgovarajuu jednacinu koja se dobija kad se u nejednacini znak nejednakosti zameni znakom jednakosti. Ako odredimo resenje jednacine, onda je lako odrediti skup resenja date nejednacine. Jednacine i nejednacine pruzaju velike mogunosti za jos potpunije sagledavanje svojstava racunskih operacija i funkcionalne zavisnosti rezultata operacije od njenih komponenata. Prisutnost algebarske propedevtike u programu omoguuju da se dublje i na visem nivou izucavaju predvińeni matematicki sadrzaji. Drugim recima, koristei se elementima matematickog jezika, ucenici usvajaju znanja s veim stepenom uopstenosti. Najvei znacaj na ovom planu pridaje se otkrivanju ideje preslikavanja npr. Izgrańivanju pojma preslikavanja pomaze uvońenje tablica i dijagrama. Tablicni nacin izrazavanja preslikavanja koristi se za utvrńivanje promene rezultata operacija u zavisnosti od promene jedne od komponenata, kao i za ustanovljavanje proporcionalnosti promena pojedinih elemenata operacije. U procesu sistematskog rada s tablicama ucenici ovladavaju samim nacinom korisenja tablica za utvrńivanje odgovarajuih zavisnosti izmeńu podataka velicina sto je, samo po sebi, posebno vazno. Otkrivanju ideje funkcije doprinose i raznovrsna vezbanja s brojevnim nizovima. Koji e broj biti u nizu na osmom petnaestom mestu? Da li je u datom nizu broj 45 ili 44? Na kojem e mestu u datom nizu biti broj 55 ili 70? U procesu resavanja zadataka ucenici izgrańuju prakticna umenja i navike koje su im neophodne u zivotu i upoznaju nasu drustvenu stvarnost. Sam proces resavanja tekstualnih zadataka na najbolji nacin doprinosi matematickom i opstem razvitku ucenika. Treba nastojati da se u procesu resavanja potpuno iskoriste sve mogunosti koje postoje u zadacima. Razmatraju se jednostavni zadaci koji se odnose na otkrivanje uzajamnih veza izmeńu direktnih i obratnih operacija zadaci za odreńivanje nepoznate komponente. Slozene zadatke treba resavati postupno, prema njihovoj komplikovanosti: prvo zadatke s dve, pa zatim s tri i, na kraju, sa vise operacija. Upotreba izraza predvińa se i pri resavanju slozenih zadataka. Pri resavanju zadataka s prethodnim sastavljanjem izraza paznja se usredsreńuje na analizu uslova zadataka i sastavljanje plana njegovog resenja. U strukturi izraza prikazuje ceo tok resenja zadataka: operacije koje treba obaviti, brojevi nad kojima se obavljaju operacije i redosled kojim se izvrsavaju te operacije. Sastavljanje izraza predstavlja dobru pripremu za sastavljanje najprostijih jednacina prema uslovu zadatka. U svakoj konkretnoj situaciji zadatke treba resavati najracionalnijim nacinom, uz upotrebu dijagrama, shema i drugih sredstava prikazivanja. Neophodno je, takońe, da ucenik prethodno procenjuje rezultat i da proverava tacnost samog rezultata. Proveri treba posveivati veliku paznju; ukazati ucenicima na njenu neophodnost, na razne nacine proveravanja i navikavati ih da samostalno vrse proveru rezultata. Nijedan zadatak ne treba smatrati zavrsenim dok nije izvrsena provera. Pri racunanju, koje se mora obavljati tacno, treba razvijati brzinu, s tim da ona nikada ne ide na stetu tacnosti koja je ipak glavna. Izucavanje geometrijskog gradiva povezuje se s drugim sadrzajima nastave matematike. Koriste se geometrijske figure u procesu formiranja pojma broja i operacija s brojevima; i obratno, koriste se brojevi za izucavanje svojstva geometrijskih figura. Sistematski rad na razvijanju elementarnih prostornih predstava kod ucenika treba da stvori dobru osnovu za sire i dublje izucavanje geometrijskih figura i njihovih svojstava u starijim razredima osnovne skole. Isto tako, neophodno je i da se ucenici vezbaju da procenjuju odoka npr. Prilikom obrade mera za povrsinu treba koristiti modele u velicini kvadratnog metra, kvadratnog decimetra, kvadratnog centimetra. Pretvaranje jedinica u manje i vee jedinice treba pokazivati i uvezbavati na primerima, ali u zadacima ne treba preterivati s velikim brojem raznih jedinica. Blagovremenim uvońenjem metarskog sistema mera, otpada potreba da se viseimeni brojevi izdvajaju u poseban odeljak, odnosno racunske operacije sa viseimenim brojevima treba izvoditi uporedo sa racunanjem s prirodnim brojevima, na taj nacin sto e se viseimeni brojevi pretvarati u jednoimene brojeve najnizih jedinica.
Hodanjem do zdravlja - Zlatar 2016.
U funkciji subjekta treba uvezbavati dve ili vise imenica razlicitog roda. Štošta će se doimati napornim i teškim. Sa ucenicima koji realizuju prosireni deo programa, nastavnik koristi, osim navedenih, i razlicite oblike usmenog i pismenog izrazavanja koji su prethodno uvezbani na casovima jezika ucenika. Kvantitativni standardi su oni pokazatelji kojima se brojcano izrazava ostvarenje kljucnih rezultata. Ali mačke imaju poseban posao koji odrađuju u vašem životu? Šta pažljivije budete birali društvo, to će vam u životu biti bolje i lakše. Kako i ne bi : Ne zaboravi - Hrvati imaju daleko daleko daleko povoljniji vizni rezim ne samo sa EU, vec i sa dobrim delom sveta od Srbije. Hadis bilježi Buhari u Sahihu: 5- Kitabu-1-gusli, l - Babu-1-vudui kable-lgusli, hadis br. Menadzer je odgovoran za poslovanje poduzea i pred internim i pred eksternim okruzenjem. Mi smo ti koji učimo, psi samo prate ono što smo mi naučili o njima. Sve u svemu: dosta nestabilnosti i prepreka u životu.
[Zrele dame uživo: MILF seks predstave i besplatni chat|Gole zene bez icega|Sexy shop fortuna]
komentiraj (0) * ispiši * #
Slobodne zene karlovac - Pravi datiranje
Upoznavanje
Click here: Slobodne zene karlovac
To se osjećali kao da sam bio podijeljen u dva dijela. Ja tako želim da se osjećaju njegove usne na mom tijelu, na mom maca, želim osjetiti nevjerojatna, mi lizati, grickati me, make me dolaze. Tvrtka ima puno malih ureda pokriva cijelu zemlju.
Upoznavanje net Ponekad tvrtka će imati sastanak tvrtka dati ljudima priliku upoznati osoblje iz drugih ureda i sve učinjeno pod izgovorom predstavljanja tvrtki izvedbu u proteklih godinu dana, planove za narednu godinu i hendikep vanjska strana priznanja. Ali onda sam imao naviku da nesretni, a ne bi li znate, momak pored mene počne govoriti za mene. Rastavljena sam u pedesetima ,vrelih proporcija grudi petica a tek guze okrugle mesnate možes me i pljuskat to me dodatno napaljuje,fetiš mi donje rublje i vruće perverzne igrice.
Upoznavanje - Ja podignite koljena prema gore i otvorite moje noge kako bi se omogućilo mu da se na mene malo lakše. Napomena jako sam nezasitna, morat ćeš se borit samnom jesi spreman da se nađemo u vrućem klinču!
ZANOSNA OLIVIA 23 god. Mlada sam cura koja se interesira za pronalazak muškarca potentnog koji bi u diskreciji zadovoljio sve moje skrivene seksualne maštarije. Zovem se Olivia i lijepa sam plavuša,atraktivnog izgleda,čvrstog tijela želiš me probati. Javi mi se za avanturu. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 OLIVIA Cijena poruke iznosi 3. Situirana ugodnog i mladolikog izgleda,vesele naravi želim upoznati muškarca za ugodno druženje u dvoje. Miljenica sam seksi odjeće i erotskog rublja i uvijek puna iznenađenja. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 TETA VLASTA Cijena poruke iznosi 3. Jako sam dobrog izgleda na šta ćeš se imat prilike i sam uvijerit ako želiš! Plavuša,utegnutog tijela,vrele mace i udana tražim svog mačora za vruća,perverzna druženja. Napomena jako sam nezasitna, morat ćeš se borit samnom jesi spreman da se nađemo u vrućem klinču! Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 MAMICA ANA Cijena poruke iznosi 3. Imam već koju godinu tko bi reko da vrijeme brzo leti ali i puno iskustva i ludih uspomena koje me prate kroz život. Jednostavna sam žena ugodnog izgleda,mladolika tražim muškarca mladji,stariji godine neigraju ulogu samo da se mi lijepo zabavimo ,otvorena sam zbilja za sve pa i nova iskustva. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 UDOVICA LUCA Cijena poruke iznosi 3. Jednostavna sam i skromna cura,studentica u potrazi za nečim novim i uzbudljivim. Malo sam sramežljiva pa ovo radim prvi puta, imam dugo neostvarenu želju a to je želim upoznati starijeg gospodina, iskusnog da voli mlade cure i neobavezna druženja. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 ANTONELA Cijena poruke iznosi 3. Starija sam koka s iskustvom i jako se palim na mladje momke koji vole iskusnije dame. Rastavljena sam,jako dobrog izgleda da mi i mladje mogu pozavidjeti sve šta mi treba osobni masažer u krevetu. Dobra sam i učiteljica tako da nećeš izaći nezadovoljan iz moga kreveta. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 TETA DAVIDA Cijena poruke iznosi 3. Otvorena i uvijek veseli naravi sam željna uživanja,život je samo jedan. U penziji sam velika ovisnica o erotskom rublju i mrežastim čarapama. U potrazi sam za nezasitnim maštovitim muškarcem poput mene,mogu obećati javljanjem meni nećeš pogriješiti samo se prepusti mojim iskusnim rukama, usnama... Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 BAKA JULKA Cijena poruke iznosi 3. Mlada sam cura ne s puno iskustva al to sigurno jednom starijem gospodinu nije tolko važno dobra sam učenica,studiram. Volim udovoljavat ispunjavat svakakve želje tražim intimno druženje s starijim muškarcem,godine nisu bitne kao ni statut jako sam diskretna,imam prostor. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 ROZANA Cijena poruke iznosi 3. Prostor imam još samo ti nedostaješ! Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 JELKA Cijena poruke iznosi 3. Ja te čekam, dodji i otkrij svojim dodirima moje nježno tijelo probudi pohotnu tigricu u meni poželjet ćeš me još. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 ZAKLINA Cijena poruke iznosi 3. Udana sam al volim malo šarat okolo to me dodatno uzbudjuje još pogotovo kad se predamnom nadje mladji dečko željan avanture s mamicom. Plavuša sam lijepih grudi želiš ih papat istražit moje vrelo medjunožje. Javi mi se imam prostor spreman za naša vatrena druženja bit ću tvoja najbolja učiteljica. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 MILFICA DEBORA Cijena poruke iznosi 3. Slobodna sam iza sebe imam brak,uživam u svojoj slobodi i životu punim plućima. Tražim dobru zabavu i zadovoljstvo ako su nam želje slične negubimo vrijeme prepustimo se užicima,nema ljepšeg kada se spoje vrela tijela željna strasti. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 ANDELINA Cijena poruke iznosi 3. Živo biće sam pa ko i svatko od nas imam potrebe i želje. Atraktivna sam držim do sebe,obožvam seks razne igrice nesramim se to ni priznati,živi se samo jednom treba se uživat u svakom momentu. Tražim gospodina za intimna druženja situirana sam i dobrostojeća,samo mi nedostaje društvo za uživanje. Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 MARIETA Cijena poruke iznosi 3. Rastavljena sam u pedesetima ,vrelih proporcija grudi petica a tek guze okrugle mesnate možes me i pljuskat to me dodatno napaljuje,fetiš mi donje rublje i vruće perverzne igrice. Želiš se zabavit s iskusnom guzatom tetom? Kako bi kontaktirali korisnicu na broj 888999 pošaljite poruku sadržaja OK5 TETA SILVANA Cijena poruke iznosi 3.
Agencija za Upoznavanje
To je bio održan u Blackpool i da budem iskren, ja sam bio prilično veseli večer i dan vani što ja nikada ne bih bio prije. Mlada sam cura koja se interesira za pronalazak muškarca potentnog koji bi u diskreciji zadovoljio sve moje skrivene seksualne maštarije. Nakon nekoliko minuta našeg razgovora postalo je jasno nam je da bismo razgovarali na telefon, i prilično puno previše, ali on je bio ništa kao što sam zamišljala... Situirana ugodnog i mladolikog izgleda,vesele naravi želim upoznati muškarca za ugodno druženje u dvoje. Jednostavna sam i skromna cura,studentica u potrazi za nečim novim i uzbudljivim. User Editable Threads, Thread Admins and Group Moderators provided by - Copyright © 2018 DragonByte Technologies Ltd. Svi djelatnici međusobno prilično redovito, kao i obično događa, to je uvijek isti ljudi na telefon svaki put. Dakle, zašto da me dovesti do ove točke. Viseći ispod ove totem je dvije lopte, oni obješen vrlo niska, oni se okrenu teška i bili su vrlo dlakav. Tada je počeo graditi ritam, i unatoč veličini od njega sam počeo uživati u tome kako je to što mi osjećamo. Ležala sam još uvijek osjeća malo fuzzy iz mog orgazma i vina, gotovo trance kao i gledati ga polako moždani udar ovog penis svoga, to dobiva na dužina i obujam.
[Obitelj citati|Igre za sex|Licni kontakti galantnu -- Mali Oglasi # Goglasi.com]
Oznake: upoznavanje, i, Druženje
komentiraj (0) * ispiši * #
Kako Steći Prijatelje i Naklonost Ljudi - Susretit će se u sredini
Click here: Kako Steći Prijatelje i Naklonost Ljudi
Smjernu rječitost očekujemo u oglašivač-koj kampanji, ali i u govoru koji netko drži na vjenčanju. Svi oni uviđaju da među lju- dima ne postoji nepristrana razmjena. Smisao vlada učinkovitošću svakoga medija.
To je točno ako im prilazite metodologijom tvrdih vještina, ali Carnegie nije poči- nio tu pogrešku. Pitajte se gde i kako biste mogli primeniti naučeno. Neka ljudi poslije susreta s vama postanu malo bolji. Ostanite povezani onime što vam je zajedničko.
- Iako je u cijelome svijetu u modi opušteno i nehajno govoriti, nije ni mudro, a ni nužno kritizirati druge da bismo vlastite poruke učinili učinkovitijima, važnijima ili ih pretvorili u vijesti.
Knjiga koju držite u rukama djelo je najpoznatijeg pisca primijenjene psihologije u svijetu Dalea Carnegiea. Prodana u više od 15 milijuna primjeraka, ova Vas knjiga uvodi u svijet međuljudskih odnosa, kodeksa ponašanja i ostvarenja Vaših želja. Kako steći prijatelje i naklonost ljudi nudi Vam, kroz primjere iz svakodnevnice i povijesne priče, odgovore na pitanja: - kako postupati s ljudima, a da se oni osjećaju cijenjeni i poštovani, - kako uspostaviti poslovnu komunikaciju i sugestijom ostvariti vlastite želje - kako slušati sugovornika i kako s njime razgovarati i - kako da Vas ljudi zavole i prihvate Vaš način razmišljanja. Ova Vas knjiga vodi na put k uspjehu, kako na poslovnom tako i u privatnom životu. Riječi mogu biti snažne poput mača, a onome tko zna njima vladati nude neograničenu moć i sreću. Ako zaista želite da ove knjige budu korisne, morate se pridržavati važnih pravila. Bez njih će sav vaš trud biti uzaludan, dok ćete sa njima postizati čuda. Pitate se kakva su to čudna pravila? Ne uzimajte u ruke ove knjige, ako ne osećate iskrenu i duboku želju da nešto naučite, snažnu potrebu da postanete prijatniji bližnjima. Prelistajte svako poglavlje pre nego što ga pročitate, kako biste dobili uvid o temi o kojoj se raspravlja. Naterajte sebe da sledeće poglavlje počnete da čitate tek nakon toga što ste dobro i pomno proučili prethodno. Zaustavljajte se pri čitanju kako biste mogli da razmišljate o onome što ste naučili. Pitajte se gde i kako biste mogli primeniti naučeno. Takav način čitanja pomoći će vam mnogo više nego bezglavo gutanje stranica. Čitajte sa olovkom u ruci. Podvucite ono što vam se čini korisno i važno. Take ćete se u obilju saveta kasnije mnogo bolje snaći Knjiga koju držite u rukama djelo je najpoznatijeg pisca primijenjene psihologije u svijetu Dalea Carnegiea. Prodana u više od 15 milijuna primjeraka, ova Vas knjiga uvodi u svijet međuljudskih odnosa, kodeksa ponašanja i ostvarenja Vaših želja. Kako steći prijatelje i naklonost ljudi nudi Vam, kroz primjere iz svakodnevnice i povijesne priče, odgovore na pitanja: - kako postupati s ljudima, a da se oni osjećaju cijenjeni i poštovani, - kako uspostaviti poslovnu komunikaciju i sugestijom ostvariti vlastite želje - kako slušati sugovornika i kako s njime razgovarati i - kako da Vas ljudi zavole i prihvate Vaš način razmišljanja. Ova Vas knjiga vodi na put k uspjehu, kako na poslovnom tako i u privatnom životu. Riječi mogu biti snažne poput mača, a onome tko zna njima vladati nude neograničenu moć i sreću. Ako zaista želite da ove knjige budu korisne, morate se pridržavati važnih pravila. Bez njih će sav vaš trud biti uzaludan, dok ćete sa njima postizati čuda. Pitate se kakva su to čudna pravila? Ne uzimajte u ruke ove knjige, ako ne osećate iskrenu i duboku želju da nešto naučite, snažnu potrebu da postanete prijatniji bližnjima. Prelistajte svako poglavlje pre nego što ga pročitate, kako biste dobili uvid o temi o kojoj se raspravlja. Naterajte sebe da sledeće poglavlje počnete da čitate tek nakon toga što ste dobro i pomno proučili prethodno. Zaustavljajte se pri čitanju kako biste mogli da razmišljate o onome što ste naučili. Pitajte se gde i kako biste mogli primeniti naučeno. Takav način čitanja pomoći će vam mnogo više nego bezglavo gutanje stranica. Čitajte sa olovkom u ruci. Podvucite ono što vam se čini korisno i važno. Take ćete se u obilju saveta kasnije mnogo bolje snaći.
Uspeh
Da bi smo to postigli promenimo naše navike i naučimo kako se ophoditi prema ljudima i time možemo biti sigurni da će nam se sopstveni život u korenu promeniti i postati kvalitetniji. Ko- načno, pred vas postavljaju izazov da utjecaj u ljudskim životima ne stječete isticanjem samoga sebe ili mani- puliranjem, nego zahvaljujući nepatvorenoj navici da izražavate veće poštovanje, suosjećanje s bližnjima i do- brohotnost. Noduboko proturječje jest u tome što je Bingham samot-nik, bez ijednoga vjerodostojnoga odnosa u svojemuživotu, a nema ga čak ni s mlađom sestrom na čijemuvjenčanju možda neće biti nazočan. Iako svi mi ponekad netaktično postupamo, ništa nije tako neugodno kao kad skrovita netaktičnost posta- ne javna. Ipak, utjecajna osoba shvaća da takva netaktičnost ubrzava put do sloma međuljudskih odnosa, bez ob- zira na to koliko vi imali pravo, a netko drugi krivo. Priopćavanje je naprosto izvanjsko očitovanje na- ših misli, namjera i zaključaka glede ljudi oko nas. Nisu uredno posloženei često ih možemo samo otprilike izmjeriti po tome štoljudi na nas bolje reagiraju, a odnosi nam se poboljša-vaju. Jamačno je razmišljao o tome Najvažnija svojst va poslovnih pothvata 35da bi, poslavši pismo, unekoliko dao oduška svojoj gor-čini, no njegov bi postupak potaknuo veliko negodo-vanje generala Meadea i još više bi potkopao njegovučasničku sposobnost. Počnite u povoljnu raspoloženju.
[Croatian Dating and personals for Croat Singles -CroatianDating.com|Mirela seks|Online stranice za upoznavanje]
komentiraj (0) * ispiši * #
Uzivo cure - Brzog datiranja
Menu
Click here: Uzivo cure
Betsy volio način na koji je bio snimljen po Earl. Uvijek sam čvrsto prianja nositi majice koje su vrlo fin i gotovo nikada ne nose grudnjak, osim ako je za modeliranje zadatak. Kada je dobio u kamion, rekla je ona oči su mu bile odmah sve nad njom čarapa pokrivene noge i one seksi smeđe visoke pete. Jebacina Nakon što sam okrenuo 18 sam počeo natjecati u plivati nositi i natjecanjima ljepote i dobio okus onoga što život izvan Trailer Park je kao, i ja sam ga volio.
Earl je bio pravi tanak i mršav. Nikakav dodatan softver vam nije potreban sem standardnog browsera koji koristite i običnog Flash plugin-a!
Menu - Željela njegovim očima po cijelom tijelu, a ona nije mogla čekati da njegov prljavi crveni vrat rukama sve nad njom okrenuo na tijelu. Ja sam bila modeli od 15 godina, radi kupaći kostim oglase i kalendare za modeliranje agencija u Floridi.
Tri su bili vrlo ugledni i vrlo moćni muškarci, a drugi, naravno, bio moj Trailer Park korak-tata previše! Iako su bili izrazito razlikuju jedan od drugoga, svi su imali jednu zajedničku stvar. Svaki je imao ogroman kurac! Najveći kurčevi koje sam ikada videla, ako što je krajnje zastrašujuće! Opaki dio priče je da sam upravo navršila 18 godina prije sedam mjeseci, i da sam se samo udala prije tjedan dana. Moje ime je Kelly. Sam osvojio šest različitih natjecanja ljepote i više od trideset različitih bikini natjecanja. Ja sam bila modeli od 15 godina, radi kupaći kostim oglase i kalendare za modeliranje agencija u Floridi. Kad sam bio događaj bikini natjecanja sam koristio lažni ID prikriti moje dobi. Kada suci ili fotografa vidio moje tijelo nije bilo potrebe da biste vidjeli ID. Ja sam iznenađujuće tijelo koje se razvilo u trenutku kada sam imala 13 godina i uz put sam bio 15, ja sam već bio iskusan seksualno. Ne mislim na zvuk umišljen, ali činjenica je da sam prekrasna u vrlo nestašan i seksi koji način i ja sam vrlo svjestan vruće tijelo imam, i da ga vozi svaki čovjek koji vidi da je lud. Zbog moje vitko tanko tijelo mogu učiniti mnoge vrste modeliranja oglasa. Kada sam događaj pucati s moje kose u svinja repova i obučeni u nabrane suknje i tenisice s komotnu vrhova, ja sam mlada nevina izgled. Zbog moja firma 32D dojke sam odmah može transformirati iz ove nevine mala škola devojka izgleda, da se vraški trashy 18 do 20 godina stare nestašan teen izgled. Kada sam nosio iznimno škrt bikini i visoke potpetice za to grešno vrući kupaći kostim brošuru ili kalendara ne bi ni mene prepoznati iz koje sramežljiva devojka nevina škola s pigtails. To je zbog moje savršeno okrugla 32D tits i moje dugo tvrdi jedan palac smeđe bradavice koje grešno probiti kroz maleni tanki materijal vrlo namjerno i vidljivo. Moja koža je izrazito bijela, gotovo blijeda i kosa mi je duga i plava. Jedan od mojih najboljih mogućnosti je moj jako dugački i široki par bradavica. Oni su produžili off moj krug 32D tits palac i kao širok kao nikal. Moje bradavice su vrlo osjetljive i uvijek držati do stropa u nabrekle i uzbuđeni način, to je zbog dijelom zbog toga što znam da moje vruće tijelo se stalno gledao i maštala o tome. Volim prikazati moje savršeno tijelo off, a posebno ljubav učinak ima na sve ljude. Uvijek sam čvrsto prianja nositi majice koje su vrlo fin i gotovo nikada ne nose grudnjak, osim ako je za modeliranje zadatak. Ponekad ću nositi seksi grudnjak čipka na trendy klub, s ciljem isticanja moj ogroman tamno smeđe bradavice. Moje bradavice su sredstva, pogotovo danas kada je popularan za modele pokazati velike izbočene bradavice u oglasima featuring Lacy grudnjaka, donjeg rublja i obična bikinis. Moje noge su savršeno previše. Oni su dugo i vrlo tanak, bez najmanjeg traga na njima. Kada sam pozira sa svojim dugim nogama zajedno, a ja sam malo savijena prema naprijed s mojim natrag na objektiv kamere, vrhovima mojih bedara ne dodiruju. To daje lijep V oblika, omogućuje dnevno svjetlo da se sjaji kroz. Nosim cipele veličine 10, što je savršene veličine za modeliranje visoke pete. Jebacina Jebanje Prije nego što sam se preselio u Miami za svoje modeliranje prijevoznika Odrastao sam u vožnji dolje bijelo smeće parka prikolica u južnom Mississippiju. To je bio vaš tipični inbred Deep South bijelo smeće Trailer Park, gdje vlada blagostanje provjerite podržava svima, posebno niskom života muškaraca koji tamo žive. Većina devojaka u bijelo smeće Trailer Park imati najmanje dvoje djece u dobi od 15, po pravilu, različitih očeva, i neke obično ih imaju s vlastitom obitelji. Iako sam imao prijatelja koji su bili u dobi od 15 godina trudna, znala sam da sam bio uzimajući vanjska strana od taj deprimiran Trailer Park za početak manekenske karijere. To nije kao da nisam kao jebeni, jer sam volio jebati. Imao sam tijelo da je svaki čovjek htio, uključujući i moj tata korak Earl, ali nisam bio idući u morati tona djece i dobiti masti i živjeti ostatak svog života u nekim dežmekast bijelo smeće kanalizacijski sustav. Bio sam dovoljno pametan da shvati da sam imao tijelo koje bi mogao pomoć mene dobiti sve što sam želio, i ono što sam želio bilo ljudi koji su bogati, moćni i vrlo uspješna. To su vrste upscale muškaraca koji je htio seksi 18 godina stari model s toplom tijelo i koji bi rado plijen i maziti ju za priliku da se zajebavati. Jebacina Nakon što sam okrenuo 18 sam počeo natjecati u plivati nositi i natjecanjima ljepote i dobio okus onoga što život izvan Trailer Park je kao, i ja sam ga volio. Lifestyle je toliko više elegantan onda crveni vrat život Trailer Park. Drugi dio života sam volio je pozornost dobio sam od svih starijih uspješnih ljudi koji su sudeći natjecanja i natjecanja. Oni su uvijek bili natječe za moju pozornost i imao puno toga za ponuditi seksi 18 godina stari model. To su uspješni ljudi koji su poput mene bili su vrlo ambiciozni i motivirani za postizanje uspjeha. Oni su profesionalci u zajednici i koji su bili pozvani suditi ljepote ili bikini natjecanja. Jebacina sa klinkama Bilo je tako uzbudljivo da zajebavati tih ambicioznih ljudi, jer su štedjeli trošak u trenutku kad je došao na zabavan i mi pokvari prije mene uzimajući u krevet. To je bio pravi seksi samo će se u lijep elegantan hotel s posluga u sobu, umjesto da taman trknuti prikolica živio sam u. JA stvarno uživao jebote ovi uspješni ljudi. To nije jamstvo da bih pobijediti konkurenciju, jer je moje tijelo jako vruće a ja sam pobijedio svakog natjecanja bez jebeni sudac. To je također takav uključite da se jebeni profesionalni tip koji stilski i bio obučen banka predsjednik, odvjetnik, liječnik ili političar, ili, umjesto nekih prljav bezubi mehaničar. Ovi ljudi su uživali jebeni seksi mladi model i iskazao svoju zahvalnost za mene lavishing sa skupim darovima, sa stilom hoteli s posluga u sobu te mi je uzimanje na trendy restoranima i klubovima, a ne štede trošak na mene. Jebanje Kad su naručili skupe boce šampanjca oni bi šalu rekavši da oni ne bi trebao dopustiti mi piti jer nisam bio 21. Oni koji sam bio 18, ali oni bi se onesvijestila, ako su znali da su jebeni 18-godišnja devojka iz inbred bijelo smeće trailer park! Moje tijelo otvorio puno vrata i bio je velika prednost za mene i znao sam kako ga koristiti za svaku moju korist. Kao što sam rekao u trenutku kada sam bio 18 sam već bio jebeni i vrlo vješt u tome. U Trailer Park jebeni počinje u ranoj dobi, obično uz pomoć nekih članova obitelji. Kao što sam rekao, jedina je razlika sa mnom bilo da sam znao da nisam bio idući u dobiti trudna, jer sam bio određen da bude model i htjela iz ove niske života stil života, tako da sam na tabletu na 16 koji je u dobi najviše devojke u Trailer Park aktivno su jebeni. Jebacina sa devojkama Naučio sam puno o jebote iz potajno gledajući moje majke. Ona bi donijeti kući drugačiji dečko iz kamiona prestati, gdje je radila svaki vikend, a ja je dobio moj sajam udio od vještina iz gleda svoju ili neke porno filmove koji su bili oko dok je još bila na poslu. Tako sam dobio puno mogućnosti u praksi ono što sam naučio gledajući drage stare mama i one hot porno kazete. Biti najseksi navijačica koje najtoplija tijelo u školi su me jako popularan s svaki tip, a posebno jocks, pa čak i nekoliko učitelja! Jebacina Sjećam se kad sam imao 17 godina moja majka udala tip zove Earl. Earl je bio tipičan crveno-vrat, koji nikada nije radio dan u svom životu i samo sjedili okolo dok je moja majka otišla na posao piti pivo i gledajući TV. Earl je starija od moje majke, ona je bila 36 i bio je 54. Ona me je kad je imala 15 kao i sve bijelo smeće devojke u Trailer Park učinio. Earl je bio pravi tanak i mršav. On je imao scraggly smeđu kosu i nedostaje većina njegovih zubi. Jebanje Earl je otišao iz jedne prikolicu na sljedeći ispiranje off jedna glupa žena za drugom, obično kucati svaki gore prije nego što je izašao. Živim u svima Trailer Park je znao svatko poslovanja. Prije nego što Earl upoznao moju majku sam čuo mnogo glasina o njemu imaju ogroman penis. Imam prijatelja po imenu Betsy koji je upravo napunila 20. Bila je navijačica sa mnom u srednju školu. Iako joj je 20, ona izgleda kao da je oko 12. Ona ima pjege sve nad njom blijede kože i mršav devojački lik koji je gotovo dječački. Njezini su mjerenja 31AA-22-32. Ona je ravna prsa s dva mala roza bradavice koje viri poput gumice. Iako Betsy je tanka i mladi u potrazi ona ima jebeno puno dječaka i nekoliko starijih ljudi previše. Jebacina Betsey mi je rekao da je prije dvije godine kada je upravo navršio 18 godina, moj tata korak Earl dolazi oko i bio je jebeni joj mama gotovo svakodnevno za mjesec dana. Jednog dana kad joj je mama je otišao iz grada je uhvaćen Earl jebeni joj baka. Rekla je gledala ih ide na to i gotovo je umrla kad je vidjela veličinu Earl's ogroman penis i kako je bio koristeći ga na svojim seksi 49 godina stara baka. Da, to je pravo Betsy, njezina mama i baka joj, svi su 16 godina apart. Ona je rekla da je grof bio jebeni joj baka je skoro onesvijestila kad je vidjela veličinu njegove ogromne penis. Ona nikada nije mogao zamisliti da penis može biti tako ogroman, a posebno na tako mršav čovjek kratko. Rekla je da joj baka je idući divlje jadikovanje o tome kako ona nikada nije jebeno takav ogroman penis prije i koliko voljela način na koji ju je jebeni. Akcija počinje: Jebanje Jebanje klinki Skoro sam umro kad Betsy priznao da sisa Earl's veliki veliki penis onda jebeni njega sama. Ona je rekla da nakon gledanja joj baka dobiti pounded by veliki penis Earl's za više od tri sata ravno, i gledajući ogromne hrpe sperma koja je eksplodirala od njega, jedino što je mogao misliti o je uzimajući priliku da jebati ga sama. Betsy je jebeno desetak dečki i bio je jebeni srednjoj školi viši jock u to vrijeme zove JoBob koji je bio na nogometne reprezentacije. Rekla je u odnosu na Earl, JoBobs penis i sve druge dečke ona je jebeno izgledala kao mali crvi uz njegov ogroman penis! Jebacina Rekla mi je da nakon što je vidio Earl's veliki veliki penis i način na koji je jebeno, i kako joj baka ne bi mogao zaustaviti cumming iz načina njegova veliki penis joj je udaranje ispruži maca, ona ide sama luda i znao je morala jebati ga previše. Nakon nekoliko tjedana gotovo lud ide s požudom i da konzumira sa slike Earls jebote veliki penis u njoj baka i način na koji njegov veliki penis pucao off, ona je došao gore sa planom da zajebavati ga. Pitala Earl ako on joj mogao pokupiti iz škole nakon Cheerleading praksu i povesti na cheerleading izložbe koja je u drugoj srednjoj školi jedan sat daleko. Betsy donio promjenu odjeće u svom Cheerleading torbu u školu kako bi namjerno skrenuti na Earl. Sjetila joj baka jebote Earl odjevena u par tan butina visoke čarape i smeđe štikle pumpi i mislio kako seksi ona izgleda i koliko Earl činilo kao da je izgled. Ona je rekla da je zbog nje devojački mršav tijelo je htjela izgledati starije i htio poslati Earl jasnu poruku da je ona odjevena za njega jebu te htjeli upoznati svaki centimetar njegove ogroman penis. Betsy joj je baka rekla da je izlazak na datum kako bi proslavili njezin 18. Njezina baka je bila više nego sretni da vam pomoći, a ona je pokazala Betsy sve svoje vruće donje rublje i neka pokupiti što god je htjela. Jebacina Jebacina sa devojkama Betsy završio zaduživanja isti par fin ten butina visoke čarape i seksi par otvorenih vrhom smeđe štikle pumpi da joj je baka nosila kad je jebeno Earl drugi tjedan. Što se tiče grudnjaka Betsy bi nositi seksi čipki kaiša grudnjak koji je nosila ispod joj prom haljina. Bilo je tako fin ste mogli čitati novine kroz nju. Kad je pokušao na njen maleni roza bradavice poked ravno kroz tanki materijal te su lako vidljive sa druge strane u sobi kada je hodio daleko od ogledalo. Ova bijela naramenica grudnjaka s obična bijela bluza je bila upravo ono što je htjela nositi za Earl. Jebanje Nakon Cheerleading praksa Betsy iziđe u Earl's kamion. Bila je nosio joj cheerleader uniformu jer ga htjela da mislim da je ono što ona će nositi s konkurencijom. Oko dvije milje gore cesta, pitala je Earl povući u benzinske postaje, tako da ona može koristiti kupaonicu. Ona je donijela joj torbu u s njom i počeo se mijenjati. Betsy staviti na seksi bijelom čipkom kaiša grudnjak koji jasno pokazuje obris njezine bradavice tvrde kako su poked kroz obična bijela materijala. Ona je tada staviti na nametljiv obična bijela bluza da istaknuti svoje bijele čipke bez naramenica grudnjaka. Njezina mala teško bradavice mogu se vidjeti lako i da svatko gleda oni će znati da je ovaj mladi tinejdžer izabrao ovaj grudnjak i bluzu, jer je htjela biti primjećeni. Betsy a zatim staviti na obična butina visoke čarape i zatim ušla u nju bake otvoriti vrhom smeđe štikle pumpi. Ona je rekla da izgled njezine otvorene vrhom visokim petama sa nagovještaj joj ten bedra visoke čarape su joj izgleda čak i seksi. Ona je staviti na puno eyeliner onda par lažni bijelih bisera. Ona je tada staviti na kratko nabrane mini suknja koja jedva pokriva čipkan vrhovima njenih butina visoke čarape tan. Jebacina Karanje Ona je rekla da kad je izašla iz kupaonice benzinske postaje Earl nije mogao držati oči s nje, dok je išla na njegov kamion stoji visok u svom smeđe štikle pumpi i seksi kratke suknje. Rekla je, kao što joj visoke pete kliknuo na cement je promatranje svaki korak joj duge čarape pokrivene noge i one seksi otvoriti vrhom smeđe štikle pumpi s požudom u očima. Kada je dobio u kamion, rekla je ona oči su mu bile odmah sve nad njom čarapa pokrivene noge i one seksi smeđe visoke pete. Kao što je vozio ona izazovno počela prijelaz i uncrossing svaki čarapa pokrivena nogu preko druge i mogla čuti jecaj Earl malo. Betsy je svaki put kad su prešli pravo čarapa pokrivena nogu preko joj lijeve noge Earl oči otišao pravo da joj smeđe štikle pumpi i on će otezati na nestašan pogled na otvaranju joj smeđe štikle jer joj seksi stopala poked kroz pojačan fin ten najlonke da je nosio. Jebanje Earl je snimanje Betsy tamne prodorne gotovo prijeteći izgled, kao što je skenirano nad njom seksi duge čarape pokrivene noge i otvoriti vrhom štikle pumpi onda natrag do ju čipkan tanki bijeli grudnjak kako joj maleni tvrdi ružičaste bradavice proboli obična bijela materijala. Njegov izgled požude životinja joj je bio okreće na sve više i više kao da je mogao čitati njegov točan misli. Gledaj one divlje čarape i one seksi visoke potpetice... Fuck, izgleda da je tako vruće gledajući joj seksi stopala pokazati kroz prednje i znajući ona ima one vruće bedro visina na... Oh yeah ove vruće tinejdžerski kurva došao zajebavati.... Fuck moj veliki hard dvanaest inch penis.... O zajebavati joj je toliko fuckin vruće, I'm gonna popuštanje ovaj jedan zajeb ona više nikada nećete zaboraviti. To je upravo ono što se nadao, a to je zašto je obučen način na koji ona bila. Željela njegovim očima po cijelom tijelu, a ona nije mogla čekati da njegov prljavi crveni vrat rukama sve nad njom okrenuo na tijelu. No, ono što ona stvarno htjela je da je ogroman penis je ona gledala zajebavati nemilosrdno u njoj baka, duboko u njoj horny 18 godina stara maca! Jebacina Njegova pozornost na njeno tijelo je što joj pravi vruće. Betsy je znao da grof htio zajebavati joj pravi loš i tu činjenicu doista joj uključen. Kao što je Earl je skeniranje Betsy duge prekriženih nogu s onim seksi ten butina visoke čarape i smeđe otvoriti vrhom visoku petu pumpi, nije mogla zaustaviti glumi u svojim golemim trbuhom koji je bio stvaranje masivne ballooning print protiv njegove hlače kao što je on vozio. Ona je rekla da niti jedna govorio za gotovo deset minuta, što je dovelo do seksi vruće napetosti u kamion. Znala je to grešno vrijeme dva od njih potrebno razmišljati o svim neugodne načine oni su idući zajebavati i igrati jedni s drugima. Bila je promatrajući ogromnu oticati u njegove hlače dok je uživajući u pogledu njezine duge čarape pokrivene noge i mali tits koji su bili u seksi čipki kaiša bijeli grudnjak koji je jasno vidljiv kroz obična bijela bluza. Jebanje Sex sa devojkama Nakon što je u zrak kamion je tako vruće i pun požude Betsy snuggled do Earl i počeo trljajući njegov veliki veliki penis bacio neugodno hlače. Ona je tada razbio zdrav šutnje za šaputanje u uho jer je ona nastavila prikazivati prstima izazovno gore i dolje duljina njegove ogroman penis, rekavši da je ona gledala ga zajebavati joj baka i nije mogao vjerovati veličini njegova veliki penis. Kao što je izazovno trčao svoje duge nokte preko njegove ogromne teško na rekla mu je u seksi glasom koji sve što je mogao misliti o za posljednja dva tjedna bio je njegov veliki veliki penis i to je to što joj luda. Rekla je Earl da čak i kada je bila jebeni joj dečko JoBob sve mogla misliti o je bio njegov veliki penis u njoj baka lupa onda gledate ga cum opet i opet i žele to joj je bio uzimajući jeben tako da je umjesto nje dečke malen penis. Ona je počela ljubiti po vratu i rekao mu da je ona odjevena u njoj čarape i visoke pete da ga uključite i da je htjela jebati njegov ogroman penis prije nego što je poludio. Jebacina Earl odmah izdvajali off u prašnjavu cestu, a kad su izašli iz kamiona su odmah počeli ljubiti i osjećaj se međusobno. Betsy je rekao da je tako seksi stoji uspravnije onda Earl u svojim visokim petama, a ona nagnuo da ga poljubi. Rekla je da je veliki uključite. Dodala je da je nakon njegove osjećaj ogroman penis dok je ona ljubila luduje i očajnički potreban da ga sisati u najgorem način. Kad je posegnuo za svojim zatvarač i rekao da je Earl ide divlja i potrebno da ga sisati, on je samo nju ignorirao i okrenuo joj oko i napravio joj lice natrag u kamion. Jebacina Nakon što joj je bijela bluza od Earl unclasped pred njom čipkan bijeli grudnjak bez naramenica uživajući joj maleni gotovo nepostojeći tits i njezin piercing mala gumica poput bradavica. Ona je rekla da je grof samo leered u nju nekoliko trenutaka lustfully uzimajući u očima joj gotovo dječačkog izgleda tits. Ona je rekla da je to zbog Earl da jecaj u gotovo razvratan način. Kako je zapomaganje je počeo sisanje i grickanje na njoj maleni teško roza bradavice. I'm gonna gristi i sisati sve više tih sićušnih seksi sise od tvoje dok ne svršiš jebeno dijete. Kada je malo i sisao na jedan od njezinih tvrdih ružičaste bradavice je trljanje i povlačenjem druge između palac i prst da bi joj zagrijava. Ova gotovo brutalan napad na njoj maleni dječački tits je što joj teenage maca tako mokro da je počeo cumming odmah. Betsy volio način na koji je bio snimljen po Earl. Ona nije bila tu za romantiku koja je za nju dečki poput Jo Bob. To je životinja imala jebeni svjedoci njezina baka dobiti taj dan, koji je bio jedini tip jebote Earl je sposoban, a sada to joj je bio red da se ovaj tanašnog-kratka redneck s golemim 12 inch penis!
Delije sa Manjace - Mene vole mnoge cure (na suvo) Uzivo 2012
Zavisno od devojke, unesite broj lokal pritiskom na tastere na telefonu i dobićete devojku koju ste tražili. Rekla je, kao što joj visoke pete kliknuo na cement je promatranje svaki korak joj duge čarape pokrivene noge i one seksi otvoriti vrhom smeđe štikle pumpi s požudom u očima. Ona je ravna prsa s dva mala roza bradavice koje viri poput gumice. Volim prikazati moje savršeno tijelo off, a posebno ljubav učinak ima na sve ljude. Svaki je imao ogroman kurac!
[Zagreb sex|Licni kontakti dijaspora njemacka|Sex poze u automobilu]
Oznake: menu
komentiraj (0) * ispiši * #
Dame za avanturu zagreb - Susretit će se u sredini
Sex oglasi Zagreb
Click here: Dame za avanturu zagreb
Slobodno ih kontaktirajte i uživajte u njihovom društvu. O sebi mogu reci da sam lijepa, da se volim sminkati i da sam mlada. Shvatate da nešto nedostaje: fali Vam neko sa kime ćete deliti kiriju i krevet, neko uz koga ćete se buditi, i ko će učiniti da Vaše srce zaigra kao u tinejdžerskim godinama, uzburkavši leptiriće u stomaku. Kažu da su naše djevojke najljepše u Hrvatskoj.
Vaš osobni kontakt će na našem sajtu vidjeti na tisuće ljudi. Vaš osobni kontakt će na našem sajtu vidjeti na tisuće ljudi.
Sex oglasi Zagreb - Stalno sam nasmijana, jer vjerujem u to da je zivot lijep ako ti to zelis. Sex oglasi Zagreb Vam pružaju na tisuće potpuno besplatnih osobnih kontakata.
Sex oglasi Zagreb Jedini pravi oglasi - Sex oglasi Zagreb Umorni ste od lažnih sexy sajtova. Dosta vam je bacanja novca na lažne oglase. Sex oglasi Zagreb Vam pružaju na tisuće potpuno besplatnih osobnih kontakata. Ovdje nema nikakve registracije. Svi ljubavni oglasi su stvarni i postavljeni od strane naših posjetitelja. Kontaktirajte osobu po želji ili sami ostavite oglas. Osobni kontakti za Zagrepčane Vaša diskrecija je zajamčena. Sve što je potrebno je da smislite osobni oglas, a onda i da ga pošaljete na naš broj. Ljubavni oglasi se postavljaju automatski u roku od jedne minute. Vaš osobni kontakt će na našem sajtu vidjeti na tisuće ljudi.
034TV anketa: SEX - kako često i koliko vam znači u životu?
Pronađite osobe sličnih seksualnih sklonosti. Ispod su prikazani profili djevojaka dostupnih za razgovor i zabavu. Ovdje ćete na jednom mjestu pronaći oglase anonimnih žena, djevojaka i muškaraca iz okolice, privatne ili anonimne oglase, oglase osoba koje žele vezu, avanturu, dating ili samo dopisivanje. Iskreno pomalo dosadan posao, al ok, ide staz, zdravstveno. Kako kontaktirati djevojke: Odaberite djevojku koju želite kontaktirati Nazovite djevojku na broj koji je prikazan uz njen profil Unesite kod prikazan uz njeno ime U live razgovoru s djevojkom dogovorite sljedeći korak avantura, zabava…. Ne smem sebi da priustim jos jedan neuspeh. Kažu da su naše djevojke najljepše u Hrvatskoj.
[Moj telenor crna gora|Izdavanje stanova Beograd, cena: do 150 EUR, samo sa slikom|Znacenje karmicke ljubavi]
komentiraj (0) * ispiši * #
