Topic za one koji nemaju pomoć baka i djedova [Arhiva] - Lijepe djevojke
petak , 25.01.2019.Vracanje kilometraze
Click here: Topic za one koji nemaju pomoć baka i djedova [Arhiva]
Prije su me strašno bolile te priče o bakama, čuvanju, spavanju kod baka neki i po par dana!!! Pa, i meni je bilo smiješno, a i prodavačima kad smo objašnjavali zašto želimo zamijeniti nilskog konja. Toliko mi se smučilo da ni danas 30 god.
Među brojnim gostima bili su pripadnici Gorjanske čete iz slovenačke općine Šentjernej koji odjeveni u replike partizanskih uniformi nastavljaju tradicije svojih očeva i djedova. Pa kad ju čujem da počne kukati dođe mi :x :shock: :roll:. TE Plomin 1, on — dakako — nije mogao raditi u toj elektrani, jer TE Plomin 1 je 45-godišnjakinja, kako joj tepa Serđo.
www.tebe-www.datingvr.ru - Ruski Car je postao Ekspres restoran Zagreb... Moramo u obitelji naučiti birati ono što je dobro i korisno za nas.
Prvim danom nove građanske godine Crkva slavi blagdan Marije Bogorodice, Majke koja je uzor i zagovornica svakom vjerniku. Mise slavljene su u našim župama redovito kao i nedjeljom, u Sincu u 11. Nakon misnih slavlja župnik je zajedno sa nekadašnjim poštarom Ramljana i Čanka Franom Pintarom obišao župljane te im čestitao Novu godinu. Zanimljivi susreti i razgovori te sjećanja na neka prijašnja vremena završila su u večernjim satima kod Branka Pertlića r. Župa Čanak jedna je od najmanjih župa u našoj biskupiji. Prema prošlogodišnjem popisu župljana Čanak ima ravnih 40. Biskup Mile Bogović prošle godine za vrijeme posjete Čanku iznio je podatak kako je ovdje prije sto godina živjelo 1. Iako prema popisu stanovništva broji nešto više ima dosta onih koji su prijavljeni u Čanku a tu ne žive. Drugi svjetski rat te Domovinsk i u kojem je Čanak potpuno spaljen i porušen te iseljavanje ljudi učinilo je svoje. Povezanost raseljenih te njihovih roditelja, djedova i baka obavlja se telefonom te posjetama. Naime, u Čanku nema signala za mobitel kao ni interneta. Tako je ova simpatična župa jedina u Hrvatskoj koja nema internet i signal za mobitel a ima facebook. Današnjim danom završio je blagoslov obitelji u Sincu. Dojmovi, statistika te darovi za crkvu još se zbrajaju zbroj darova objavit ćemo naknadno. Posjet obiteljima prilika je da se popriča o tekućim problemima u selu te se traže prijedlozi kako ih rješiti. Župnik je više puta naglasio kako je najvažnije zajedništvo te suradnja na svim područjima, što crkvenim što društvenim. Iako imamo različite ideje i poglede na probleme stvari se mogu i trebaju pomaknuti na bolje. Najbolji primjer jest obnova crkve gdje se uključila svaka obitelj te su svi primili župnika u blagoslov. Još kad bi se odnosi među ljudima malo popravili bili bismo kao u narodnoj poslovici -na konju. Ovako smo uhvatili samo našeg ministranta Miću kako ponosno župniku pokazuje svog ždribca. Božićni i novogodišnji dani prilika su koju mnogi koriste za godišnje odmore i putovanja. Naši iseljenici koji žive vani redovito dolaze upravo kroz ovo vrijeme. Nakon obitelji Smiljanić iz Švicarske danas je sinčeranskog župnika posjetila obitelj Smiljanić iz Njemačke strina i dva stričevića i to u najnovijem mercedesu c-klase, starim tek mjesec dana. Damir Smiljanić zaposlenik je poznate tvornice ovih automobila te ima pogodnosti i mogućnost koristiti najnovije modele ove marke. S obzirom na situaciju kod nas, mi ćemo ovaj automobil moći voziti za dvadesetak godina, ili kako župnik u šali kaže da će kupiti golfa peticu kad iziđe na tržište golf desetka. Nakon božićnih odmora danas su se naši učenici vratili u svoje školske klupe. Prvi dan u sinčeranskoj školi prošao je u veseloj atmosferi. Nakon vjeronauka naši učenici su na odmoru zapjevali nekoliko pjesama te spremno stali pred naš objektiv. Među učenicima moglo se čuti o novoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar - Kitarović koju svi hvale te kažu kako im se sviđa i kako su njihovi roditelji dali svoj glas novoj Predsjednici! I rezultati izbora govore o velikoj prednosti i pobjedi Kolinde Grabar-Kitarović u Sincu. Od 450 birača na izbore je izišlo 312. Svoje glasove Kolindi dalo je 266 birača, nevažećih je pet listića dok je Ivo Josipović dobio 41 glas. Današnjim danom završio je blagoslov i posjet obiteljima. Nakon Sinca, kao i svake godine, župnik posjeti Ramljane, Čanak, Vrhovine i Zalužnicu. Dojmovi i razgovori još se sabiru ali svakako veseli kako sve obitelji sa nestrpljenjem očekuju svećenika. Ima župa gdje pojedine obitelji ne žele primiti svećenika. Mi,hvala Bogu, nemamo takvih. Kod nas je veći problem što ljudi svećenika zadržavaju u kući pa je i blagoslov duže trajao. Župa Čanak, iako najmanja, uvijek zahtijeva više vremena i zadržavanja. Župnik rijetko dolazi pa treba poslušati sve novosti u župi kao i zdravstvene probleme župljana. U pratnji župnika i ove godine bio je naš Tomo Jagodić-Tule, kojem je mama iz Čanka i ima dosta rodbine. Tule je i bivši poštar pa se valjalo sjetiti i tih vremena. Obljetnicu međunarodnog priznanja nezavisnosti Hrvatske sinčeranski župnik vlč. Stanko Smiljanić proslavio je sa braniteljima koji prosvjeduju u Savskoj 66, u Zagrebu. Malo iznenađenje ovog puta bilo je pečeno janje, koje je, kao i svaki put, ispekao Nina iz Čovića i domaći kruh što su ga ispekle žene iz Sinca i Otočca. Mnogi branitelji bili su iznenađeni te se sa radošću prepričavalo kad je tko zadnji put ručao domaći kruh. Dobri stari hrvatski običaj posjeta nastavio se i ovaj vikend. Nakon rodbine iz Švicarske i Njemačke župnika Sinca posjetio je brat Robert iz Hercegovine sa suprugom Majom i sinom Matom te su posjetili Sinac, Ramljane i Čanak. Uz posjet bratu i prijateljima još se prepričavaju predsjednički izbori te gužve na biralištima u Mostaru. Tako smo saznali kako je u BiH bilo 14. Pa zašto je tolika gužva u Mostaru? Iako nitko nije objavio razloge gužve naši gosti objasnili su jednostano: Sva glasačka mjesta bila su u jednoj školi deset učionica-deset glasačkih mjesta. Tako su od Kupresa do Neuma udaljenost 300km svi imali mogućnost dati svoj glas u jednom razredu. Uz sve poteškoće raduje nas zajedništvo te upornost ovih dragih ljudi koji svoju ljubav prema Domovini nikad nisu skrivali. Blagoslov obitelji u našim župama završio je posjetom i blagoslovom u župnom uredu u Ličkom Lešću. Molitvu i blagoslov predvodio je vlč. Stipe Zeba, župnik u Korenici, koji je više domaćin kod nas nego gost, ali i jedan od u narodu dragih i poznatih svećenika. Ivica Miškulin pozvao je na blagoslov pastoralno vijeće svojih župa i vlč. Stanka Smiljanića iz Sinca te ih, nakon blagoslova, počastio večerom. Miškulin iznio je i statistiku svojih župa za 2014. U Ličkom Lešću protekle godine bilo je 8. Spomenimo i podatak koji nam je dao vlč. Zeba iz Korenice:u prošloj godini u Korenici je bilo 23. Mnogi komentiraju kako lička zima nije kao nekada. Ponekad se, kad nedostaje tema, govori o vremenu te prognozama. Redovito su to priče kako nas očekuje nevrijeme i obilne padaline. Treba priznati kako se svatko danas bavi prognozom vremena te često nepotrebno zastrašuju narod. Normalno je u zimskom vremenu da imamo snijega ali se klimatske promjene mjenjaju pa ni ličke zime nisu kao nekad. Dok odrasli znaju sve, naša djeca nemaju tih problema. U nedostatku snježnih pahuljica učenici 3. Radost, jednostavnost i pomaganje jednih drugima može biti primjer kako i od djece možemo ponekad učiti kako riješiti problem. Ova vesela ekipa za kreativnost i rad sigurno zaslužuje čistu peticu. Medijski prostor u hrvatskoj koji pratimo često donosi vijesti koje ljude opterećuju i u pravilu nemaju nekakve povezanosti sa korisnom informacijom. Svakodnevno slušamo o ratovima, ubojstvima i neredima diljem svijeta na koje mi ne možemo utjecati. Ima tu podosta i lažnih vjesti pa danima čitamo nečije demante i ispravke krivih navoda. Političari su, naravno, posebna sorta koja se voli pokazivati u svim prigodama, i kad treba i ne treba. Ipak postoje i vijesti od običnih ljudi. Iako nisu ekskluzivne puno znače za svakodnevni život. Tako je ovih dana glavna tema i vijest koliko se kod koga ojanjilo ovaca te koliko će biti mladih janjaca. U našim selima skoro svaka obitelj ima nekoliko ovaca koje uzgajaju za svoje potrebe. Tako smo saznali kako će i poznatih ličkih janjaca biti dovoljno za sljedeće razdoblje a to nam je važnije nego, recimo, kako u Americi pada snijeg. Stari je običaj da se nekome čestita rođendan, te uz čestitke redovito se pokloni i dar. Kako naš portal ovih dana slavi svoj treći rođendan prijavili smo se na server 23. Pavla, kojeg smo uzeli za svog zaštitnika tako je stigao i vrijedan dar iz Švicarske. Brat sinčeranskog župnika Marin Smiljanić-Munja odlučio je za treći rođendan darovati novi foto-aparat za uredništvo našeg portala. Uz dosadašnju potporu i pomoć obitelji Smiljanić tako ćemo imati i kvalitetnije i bolje slike. Uz zahvalu našim prijateljima iz Ženeve možemo obećati kako su im vrata nšeg portala uvijek otvorena te kako su uvijek dobro došli. Na današnji blagdan Obraćenja sv. Pavla prije tri godine krenula je i prva vijest na našem portalu. Nije tajna kako nam je uzor i poticaj bio i još uvijek jest naš bivši župnik mons. Mile Pecić, koji uređuje portal slunjskog dekanata, jednog od najposjećenijih i najboljih portala u našoj Biskupiji možda i šire. U osvrtu na dosadašnji rad dalo bi se puno toga reći, od komentara do prijedloga kako još bolje napraviti vijest. Ipak najzanimljivije trenutke uredništvo je provelo sa ljudima koji ne koriste internet a koji su se pojavili na našoj stranici. Tako smo našim starima morali objašnjavat kako je moguće da ih rodbina vidi u Australiji i Americi. Ako je i bilo kakvih pogrešaka nemojte nam zamjeriti jer nam je tek treći rođendan, kad narastemo bit ćemo bolji. Pravila, zakoni i upute iz Ministarstva stalno dolaze ali dječija mašta i jednostavnost ostaju uvijek iste. Stoga smo odlučili sa vama podijeliti nekoliko smiješnih ali iskrenih izjava naših najmlađih učenika sa sata vjeronauka: 1. Velečasni, u koju školu idu vaša djeca 2. Jel ovaj Isusov križ treba izblanjati ili samo ovako ostavit, i od kojeg je drveta bio Isusov križ 1. Nisam ga udario, on se sam udario od moje koljeno 4. Zašto je Isus išao u Jeruzalem kad se rodio u Betlehemu 1. U nedjelju nisam bio na misi, morao sam đubar tovarit sa tatom 3. Nemojte samo da danas nešto pišemo jer me noga boli a nisam se naspavao 3. Vi ste najbolji velečasni u školi 2. Zašto nam je učiteljica ljuta pa stalno nešto moramo raditi 4. Ja sam ličanin,meni ne može ništa bit 2. Na kraju donosimo rezultate ankete koju smo napravili među našim učenicima. Pitanje je glasilo: Koga najviše volite; a mamu i tatu, b brata i sestru, c baku i djeda. Nemojte se iznenaditi ali odgovor C je na prvom mjestu što može biti tumačeno na razne načine. Svakako poruka roditeljima jest kako profesori nisu nekakvi čudotvorci koji će od djeteta napraviti sve što zaželite, a psovke koje ponekad izlete sigurno nisu čuli u školi. Uz posjet muzejima prošle godine ovaj događaj je posjetilo 360 tisuća posjetitelja u 100 gradova organiziraju se predstave, posjete te razni kulturni sadržaji. Cilj ovog projekta je približiti ljudima kulturni i turistički značaj svakog grada. Lešća tako je prijavila našeg Tomu Jagodića —Tulu a da on nije ni znao te je nakon glasovanja osvojio prvo mjesto. Tako će Tome uz brojna dosadašnja priznanja i pohvale za svoj rad dobiti još jedno priznanje,koje je i zaslužio. Na blagdan Svijećnice svoj prvi samostalni koncert održala je klapa Studenac u župnoj crkvi sv. Ilije u Kruševu Hercegovina. Ova vesela i raspjevana ekipa kršnih hecegovačkih momaka okupila se prvi put prije tri godine pod vodstvom profesora glazbe Karla Miličevića. Prošle godine bili su gosti u Gackoj dolini za Lozariju te sa svojim župnikom don Ljubom Planinićem uzveličali misna slavlja svojim pjevanjem u Lešću i Čanku. Za svoj prvi koncert u prepunoj župnoj crkvi odabrali su deset pjesama a koncert je počeo pjesmom Ljubim te Bože. Uz klapu Studenac nastupili su i njihovi gosti, klapa Drača i Narenta iz Mostara i klapa Trebižat iz Trebižata. Koncert je završio slavljeničkom pjesmom U boj,u boj! Nakon klape Studenac jučer su nas razveselile naše domaće snage u glazbenim vodama. Svi znamo kako glazba djeluje na svakog čovijeka i kako uživamo u glazbi , iako rijetko razmišljamo tko to sve i kako radi. Pisanje teksta i nota zahtijevan je posao koji naši glazbenici uspješno obavljaju. Već smo pisali o kvaliteti naših glazbenika iz Gacke doline i opet ćemo! Tamuraški sastav Razbijači čaša zajedno sa Srebrnim krilima objavio je novu pjesmu pod nazivom Ove noći koja je već prve večeri na You Tube-u imala preko dvije tisuće posjeta. Pjesma je ljubavne tematike a tekst potpisuje Željko Pavičić, glazbu Vlado Kalember, aranžman Hrvoje Grčević-Grga. Pjesma je snimana u Zagrebu JM sound studio i u Otočcu u studiju kod Zdene. Za novu pjesmu snimit će se i spot naravno, kod nas u Gackoj dolini koji bi trebao ugledati svjetlo dana u ožujku. Uz čestitke na radu i profesionalnosti našim dečkima treba zahvaliti i na promociji našeg kraja. Najave nastupa i rad Razbijača čaša možete pratiti i na njihovom profilu na facebook-u. Danas je Sinac posjetio Domagoj Pejić,urednik na Hrvatskom katoličkom radiju iz Zagreba. Za one koji ne znaju ovaj zanimljivi novinar i autor dvije knjige,prije deset godina pješice je hodočastio iz Zagreba u Rim o čemu je napisao i knjigu. U isto vrijeme došao nam je naš poznati glazbenik Vladimir Pavelić-Bubi koji redovito posjećuje svoj rodni kraj. Uz novinarsko-glazbene teme i ugodan razgovor dogovorili smo i malu promociju našeg kraja. Domagoj će to napraviti na HKR kojeg možete pratiti i preko interneta a Bubi je obećao jednu novu pjesmu o našem kraju. Snijeg koji je bio nekima senzacija a nekima zabava prestao je padati u našem kraju. Kako smo pročitali kod mons. Pecića portal slunjskog dekanata sad valja paziti gdje parkirati auto i kuda hodati jer opasnost vreba sa krovova kuća. Ovo simpatično upozorenje prisjeća nas na zimsku službu koja je kao i svaki put posao odradila odlično. Bilo je malih poteškoća u čišćenju Ramljana, Čanka i Vrhovina ali to smo već zaboravili. Uz redovitu zimsku službu treba spomenuti i onu seosku, ralice na traktorima. Kako nam je rekao župnik Sinca župljani redovito čiste prostor oko župnog stana i crkve kad god pada snijeg. Zanimljivost ovog čišćenja jest što ljudi sami dođu bez poziva i očiste sve prilaze. Svake godine učenici naših škola imaju školska,županijska te državna natjecanja iz svih predmeta. Jučer je u osnovnoj školi dr. Franje Tuđmana na Ličkom Osiku održano županijsko natjecanje u stolnom tenisu gdje su pobjedili i osvojili prvo mjesto učenici naše matične škole Zrinskih i Frankopana iz Otočca predvođeni profesorom Antonijom Rudelićem. Natjecanje je bilo u dvije skupine ženska i muška ekipa te je uspjeh tim veći pa će naše djevojke i dečki ići na regionalno natjecanje koje će biti u Dugoj Resi,u mjesecu ožujku. Pobjednička ekipa je u sastavu: Barbara Bukovac Kuterevo , Ružica Matasić Sinac ,Matea Orešković L. Lešće ,Anamarija Žalac L. Lešće , Denis Grahovac Ramljani , Goran Krančević L. Lešće , Dražen Orešković L. Lešće i Alen Rubčić L. Danas je u Sincu u podnevnim satima propao krov sinčeranskog doma što od dotrajalosti, što od snijega , koji se nalazi u samom centru mjesta. Dobra vjest jest kako nitko nije bio u blizini i nema ozljeđenih. Ona loša svima je poznata a glasi: ovaj dom predstavlja jednu sliku koja nepriliči ovom mjestu koje se trudi i želi biti turistička destinacija. Zamislimo turiste koji dođu vidjeti vrila Gacke i pogled bace na ovaj objekt sigurno će reći ako i ne znaju što na njemu piše-ružni dom, a moglo bi i pisati tužni dom. Ovo urušavanje ne treba biti poticaj raznim prodavačima savijeta već svima, kako učiniti koliko tko može,da radimo za boljitak Sinca. Ako imamo prirodne ljepote onda možemo i izgraditi prateće objekte kako bi svima bilo bolje i pokazati svu ljepotu mjesta. Nažalost, to još uvijek nemamo. Krizme i Prve pričesti u Prozoru ,Ličkom Lešću i Sincu 16. Kad će biskup Bogović u mirovinu i tko će biti novi biskup pitanja su koja se često postavljaju među vjernicima. Iako je bikup Bogović što je već objavljeno poslao u Vatikan zahtijev za mirovinu, raspored i obveze koje ima čini se da neće uskoro. Ovih dana postavlja se i pitanje datuma krizme u našim župama pa su naši župnici dogovorili sa biskupom i te termine. Krizma u Prozoru bit će 02. Krizma u Sincu bit će na Ilinju u 11. Prva pričest u Sincu bit će 12. Dok molimo za naše prvopričesnike i krizmanike pozvani smo svi pokazati im svoju ljubav i blizinu u njihovom hodu vjere i života. Nedavni snijeg o kojem su svi govorili rastužio je veselu ekipu u sinčeranskoj školi. Projekt izvannastavih aktivnosti bio je napraviti jednog velikog snjegovića te jedanaest malih koliko ima i djece. Južina koja je došla u naš kraj istopila je snijeg ali ne i raspoloženje naših učenika. Pokazalo se kako opet možemo učiti od djece i kako život ide dalje i bez snjijega. Tako su se naši učenici danas odlučili na novi projekt-pravljenja maski. Spomenimo i kako će naši učenici sutra na Čistu srijedu doći na sv. Misu te u svom stilu započeti vrijeme korizme. Njihovo shvaćanje vremena Korizme može biti poticaj i nama odraslima a to je kako će biti bolji i slušati svoje roditelje i učitelje. Eto i svima nama najbolje poruke iz sinčeranske škole-da budemo bolji. Po sebi smo krhka bića, prah i pepeo, ali smo po Božjoj ljubavi dragocjeni. Za katoličke vjernike s Pepelnicom počinje najozbiljnije i najplodnije razdoblje crkvene godine. Na Čistu Srijedu počinje korizma koja završava Svetim Trodnevljem. Na vazmenom bdjenju otvaraju se zvona i počinje uskrsna pobjeda. Početak i kraj korizme označen je ozbiljnom pokorom, postom i nemrsom. Postiti znači samo jedampu na dan do sita jesti, a ne mrsiti znači ne jesti meso niti mesne prerađevine. Pobijediti samoga sebe, svoju sebičnost i oholost, znači otvoriti se Božjoj ljubavi. Korizma je vrijeme ne namrgođenosti nego radosti što se otvaramo Božjoj ljubavi uklanjajući zapreke koje nam stoje na putu. A Isus nam je pokazao put kako se otvoriti Bogu: to je davanje milostinje, molitva i post. Ako nas materijalne stvari tako zarobe i zaslijepe da za Boga nema mjesta u našem srcu, onda smo u opasnosti da se izgubimo ili da nas Zli zarobi. Zato je dijelenje milostinje potrebnima znak zdravlja duše, znak da u našem srcu ima mjesta za Boga. Zatim molitva je razgovor s Bogom, s Božjom dobrotom. On nas odgaja molitvom i ispravlja. Zarobljenici smo raznih stvari, navika. Post pobuđuje duhovnu glad za Bogom. Zato su dobra djela, molitva i post znak zdravlja duše, otvorenosti Božjoj ljubavi. Tema ovogodišnjeg natjecanja bila je Drugi vatikanski sabor a natjecalo se 22. Nakon tri kruga pitanja povjerenstvo je proglasilo pobjednike koji će ići na državno natjecanje,koje će ove godine biti na otoku Krku. Najbolje rezultate među osnovnim školama postigli su učenici O. Slunj kao i prošle godine u sastavu:Kristina Magdić,Lucija Cindrić,Mateja Rendulić i Josip Šajfar sa svojom mentoricom Andrejom Jurčević. Među srednjim školama prvo mjesto osvojila je Gimnazija Ogulin,dok je treće mjesto osvojila ekipa Srednje škole Slunj. Učenike i vjeroučitelje na početku natjecanja pozdravio je gospićko-senjski biskup Mile Bogović koji je otvorio natjecanje i predstojnik Katehetskog ureda vlč. Na kraju treba zahvaliti i organizatorima ovog susreta,č. Robertini Medven,tajnici Katehetskog ureda i Ani Stipetić,koje su pripremile sve materijale. Čestitke našim pobjednicima kao i svim sudionicima ovog lijepog događaja. Posjet župi Korenica i župniku vlč. Stipi Zebi uvijek donese radosne i jednostavne vijesti koje rijetko viđamo na portalima. Zeba ne voli medijsku pažnju tako ga nismo uspijeli ni uslikati već jednostavno radi svoj posao, koji zahtijeva puno truda i brige za vjernike. Uz Korenicu vodi brigu i za župe Donji Lapac i Srb gdje ide svake nedjelje udaljenost u jednom pravcu 70km. Uz pastoralni rad i suradnju sa drugim institucijama ove godine otvoren je dječiji vrtić u župnom pastoralnom centru, kojeg pohađa 40. Zbog obnove zgrade dječijeg vrtića najbolje riješenje našlo se tako u prostoru župnog stana. Ovakva suradnja svakako je poticaj i drugima kako ne rješive probleme zajednički možemo riješiti. Pobožnost križnog puta u sinčeranskoj crkvi moli se svaki petak u 17. Svima je poznat tekst ove lijepe pobožnosti te pripjevi pjesama koji se pjevaju. Novost ovogodišnje pobožnosti križnog puta su naši krizmanici koji mole uvodni dio molitve. Ove nedjelje čitanja su molili naši ovogodišnji krizmanici Marija Samardžija i Bruno Valinčić. Iako neki spominju probleme sa krizmanicima, u Sincu na radost svih nemamo nikakvih problema. Uz sudjelovanje na misnim slavljima i pobožnostima našim krizmanicima nije problem pomoći u svim poslovima oko crkve i župnog stana. Stara poslovica kaže kako mlađi uče od starijih a i mi stariji mogli bi ponekad učiti i od mlađih-od naših krizmanika, koji sa nestrpljenjem čekaju Ilinju kada će primiti sakrament Potvrde. Mili Peciću-svećenički razgovori 02. Župnici Ličkog Lešća i Sinca, vlč. Ivica Miškulin i vlč. Stanko Smiljanić danas su posjetili župu Slunj i župnika mons. Milu Pecića, nekadašnjeg župnika Sinca. Ovakvi susreti prilika su da svećenici razmijene svoja iskustva te podrže jedni druge. Pecića ima se puno toga naučiti, od njegove jednostavnosti i skromnosti do pastoralnog rada kojeg strpljivo i sa puno ljubavi obavlja u slunjskoj župi. U popodnevnim satima u župni ured stigao je i biskup Mile Bogović koji rado dijeli svoja razmišljanja i pažljivo sluša mišljenja svojih svećenika. Nakon ugodnog i bratskog razgovora svećenici su dogovorili sljedeći susret u Gackoj dolini. Raspored sati,godišnji plan i program te razne upute koje stižu u našu školu sastavni su dio programa i nastave. Najveseliji dio za djecu svakako je veliki odmor a priznat ćemo da nam je svima bio. Od ove godine sinčeranska škola ima dva odjeljenja, prvi i drugi razred vodi učitelj Mario, dok treći i četvrti učiteljica Antonija pa djeca sa nestrpljenjem očekuju veliki odmor te zajedničku igru. Uz redovitu marednu, koja se sastoji od domaćih specijaliteta nađe se i pokoja cukrica koju im za nagradu donesu učitelji. Kolika je dječja jednostavnost i zahvala poticaj kako nam malo treba da bi bili sretni govori i fotografija naše djece koja su pozirala za našu kameru za vrijeme velikog odmora. Početak ožujka u svom prvom tjednu donio je iznenađujuće puno rođendana u našem mjestu. Od ponedjeljka uvijek je negdje bilo veselo i čestitalo se slavljenicima. Uz čestitke tu su i neizostavni pokloni koji mogu biti i jednostavni znak pažnje i ljubavi prema dragoj osobi. U ovom tjednu svoj rođendan su proslavili Josip Orešković, Borna Kolak, Glorija Odorčić, Ana Mravinac-Grahovac, Mate Žalac, Perica Bujan, Ivan Pintar i sinčeranski župnik Stanko Smiljanić. Danas je na sinčeranskom groblju pokopan hrvatski branitelj Josip Joso Štimac iz Sinca, rođen 26. Uz obitelj na posljednjem ispraćaju okupila se rodbina, branitelji i prijatelji te župljani Sinca i okolnih župa. Joso je ovozemaljski život živio skromno,nije nikad puno govorio o životnim poteškoćama koje je imao ali je znao reći uvijek poneku zanimljivu anegdotu. Početkom Domovinskog rata uključuje se u obranu rodnog kraja kao najstariji pripadnik te branitelji i danas prepričavaju njegov trud i zalaganje kao pripadnika izviđačkog voda u Sincu. Zašto nije bilo počasnog voda pripadnika HV na posljednjem ispraćaju i hrvatske zastave na lijesu pokojnog Jose pitanje je koji su mnogi postavili. Odgovor smo dobili od nadležnih institucija ali je toliko besmislen da ga ne želimo objavljivati jer graniči sa zdravim razumom. Pokojnom Josi neka je laka hrvatska zemlja za koju se borio a nama živima neka dobri Bog dadne mudrosti prepoznati svoje bližnje, bili veliki ili mali. Svećenici otočkog dekanata danas su u župnom uredu u Brinju održali svoj redoviti sastanak. Nakon molitve i uvodnog predavanja svećenici su dogovorili i raspored uskrsnih ispovijedi na svim župama. Raspored ispovijedi donosimo po datumima: 23. Ove godine bit će i krizma u većini naših župa te su termini sa biskupom Milom Bogovićem već dogovoreni. Krizma u Prozoru i Ličkom Lešću bit će 02. Svibnja subota i u Sincu na Ilinju 20. Obnova župne crkve sv. Ilije koju smo počeli prošle godine nastavljena je u ovom tjednu. Izvođači nisu mogli raditi u zimskim uvijetima ali su nastavili svoje radove i zvonik crkve već poprima stari novi izgled. Bakreni krov je u završnoj fazi te će nakon toga krenuti vanjska i unutarnja obnova kompletnog zvonika. U ovoj godini planirano je i dogovoreno izvođenje radova i unutrašnjosti crkve, odnosno kompletna obnova tri oltara. Radove na oltarima izvodit će Restauratorski zavod Hrvatske iz Zagreba. Kako su izdaci za ovakve radove veliki pozivamo sve koji mogu da se uključe i svojim darom pomognu obnovu župne crkve. Prema riječima župnika vlč. Stanka dosadašnji radovi su plaćeni a u ovoj godini nas očekuje još trošak od oko 200 tisuća kuna koje treba pronaći. Uz potporu Gospićko-senjske biskupije i župljana te dijaspore nadamo se uspješno završiti ovaj projekt. Nakon Čavoglava i Gacke doline svoj treći susret održali su svećenici dalmatinske zagore i gospićko-senjske biskupije u Gospiću, uz nogomet te zajedničku večeru koja je organizirana u Bilaju kod vlč. Stipe Zeba te poznati pjevač Marko Perković. Iako rezultat na ovakvim utakmicama nije toliko bitan spomenimo kako su dalmatinci pobjedili ličane rezultatom 8-7, zahvaljujući šibensko-kninskom županu Goranu Paunu, koji je igrao za goste i pokazao se najboljim igračem. Svećenicima i gostima pridružili su se i mladi tamburaši iz Korenice koje vodi sinčeranin Đani Findrik te otpjevali nekoliko domoljubnih pjesama. Josipa-zaštitnika hrvatskog naroda 19. Josip, zaručnik BD Marije i zaštitnik hrvatskog naroda posebno se slavi među našim vjernicima kao uzor jednostavnog i skromnog života. U mnogim krajevima svetkovina se obilježava i kao Dan očeva, kada na poseban način mislimo i molimo za naše očeve. Kao i svake godine u našoj Biskupiji najsvečanije je bilo u Cetingradu gdje je i godišnji sajam , Ličkom Osiku i Josipdolu. Župna crkva u Ličkom Lešću ima pokrajni oltar sv. Josipa te je služena sv. Misa koju je predvodio župnik Sinca vlč. Stanko Smiljanić uz vesele ministrante i ovogodišnje prvopričesnike. Kako je bilo na Ličkom Osiku i Cetingradu možete pogledati na portalima župa. Nakon pobožnosti križnog puta i misnog slavlja u župnoj crkvi članovi župnog pastoralnog vijeća održali su svoj redoviti sastanak u župnom stanu. Nakon uvodne molitve vlč. Miškulin je predložio i dnevni red koji se odnosi na aktivnosti članova vijeća u Velikom tjednu te na sam blagdan Uskrsa. Puno je posla pred vijećnicima, od čišćenja i uređenja crkve i dvorišta gdje su pozvani svi koji mogu sudjelovati do raspodijele čitača i pjevača za velike dane te izdavanje župnog listića. Stanko koji je sudjelovao na sastanku izvijestio je vijećnike kako su maslinove grančice za Cvijetnicu osigurane u Zadru te će biti dovoljno za sve župe Lešće, Prozor, Sinac, Ramljane i Čanak. Potvrđeni su već objavljeni datumi još nekih događaja u župi:Uskrna ispovijed 26. Ilije u Sincu u svom godišnjem planu za 2015. Djelatnici Zavoda boravit će u Sincu od 08 -19. Prije njih pripremu za ovakav zahtijevan posao napravit će djelatnici tvrtke Agrosan iz Zagreba, specijalizirane za otklanjanje zaraženosti drvenog inventara od crvotočina koji će svoj posao napraviti početkom mjeseca svibnja. Sve radove na našoj župnoj crkvi prati i nadgleda Konzervatorski odjel iz Gospića kojeg vodi Hrvoje Giaconi sa svojim suradnicima. Učenici i učitelji područne škole u Sincu priredili su za roditelje zanimljivu uskrsno-proljetnu predstavu zadnji dan škole pred uskrsne dane. Naša škola ima 11. Učenika jedna nogometna ekipa! Mukotrpne probe koje su imali zadnjih dana pokazale su kako se trud isplatio jer sve je prošlo bez ijedne greške na zadovoljstvo svih. Na kraju programa učitelji su počastili učenike i roditelje sokovima i slasticama te im čestitali Uskrs. Sinac su danas posjetili članovi župnog zbora župe Rođenja BDM iz Zagreba Granešina te slavili sv. Misu u župnoj crkvi,koju je predvodio župnik vlč. Razlog dolaska ove raspjevane ekipe predvođene č. Veronikom Šaban korizmeni je koncert kojeg su održali u GPOU Otočac. Uz goste iz Zagreba nastupili su i naši domaći glazbenici i pjevači,članovi KUD-a LIpa i župni zbor. Program ovog zanimljivog događaja počeo je instrumentalnom izvedbom tamburaša pjesme Prosti moj Bože te se nastavio korizmanim pjesmama. Uz članove KUD-a i župnih zborova sudjelovali su i vjeroučitelj Dario Košćak i sjemeništarac Kristijan Pajdaković. Danas je na Plitvicama obilježena 24. Mladi momci koji su se priključili obrani Domovine odlučno su na današnji dan krenuli iz Rakitja i Lučkog osloboditi okupirano područje vođeni ljubavlju za svoj narod. Molitvu za Josipa Jovića i sve poginule predvodio je generalni vikar Vojnog ordinarijata u RH fra Jakov Mamić koji je prenio i pozdrave biskupa Juraja Jezerinca. Uz obitelj brat i sestra Jović danas je na Plitvicama boravila i predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, Đuro Glogoški, predsjednik udruge stopostotnih ratnih vojnih invalida, te brojni branitelji i pripadnici policije. Josip Jović poshumno je odlikovan od Predsjednice Kolide Grabar-Kitarović Redom Nikole Šubića Zrinskog 26. Kristovo uskrsnuće najsretniji je događaj za svakog čovjeka i poziv da radost i sreću Uskrsnuća nosimo svaki dan u svome srcu. Čudno, kako nam je malo potrebno da bi smo bili sretni, a još je čudnije kako nam baš to malo nedostaje. Uskrs, najveći i najradosniji kršćanski blagdan proslavljen je svečano u našim župama, svete Mise služio je župnik Stnko Smiljanić. Radosna proslava Uskrsa na svetoj Misi u Sincu uveličana je svirkom i pjesmom našeg župnog zbora, orguljašice Marije i KUD-a Lipa. U ime uredništva portala www. Franj - posjet braniteljima 6. Uskrsni ponedijeljak vjernici župa Ličko Lešće i Sinac proslavili su misnim slavljem u kapelici sv. Franje uz rijeku Gacku. Misno slavlje koje je počelo, kao i svake godine, u 11. Stanko Smiljanić zajedno sa vlč. Ivicom Miškulinom, župnikom Ličkog Lešća u prepunoj crkvi. U popodnevnim satima vlč. Stanko posjetio je branitelje u Savskoj 66 u Zagrebu te im čestitao Uskrs, uz prigodne darove. Župnika Sinca primio je umirovljeni časnik Dražimir Jukić, predsjednik Zbora udruga veterana hrvatskih gardijskih brigada sa svojim suradnicima Markom Radošem, Jurom Planinićem, Petrom Majićem i Vladom Ćuturom. Branitelji su iskazali zahvalnost na potpori te još jednom pozvali na veliki prosvjed 02. Svibnja subota koji će biti na Trgu bana Jelčića u Zagrebu. Dobar glas daleko se čuje, stara je poslovica koja se može primjeniti za naš radio koji je rado slušan. Malo koji dom u Gackoj dolini a i šire ne upali ove zanimljive frenkvencije kako bi poslušali zanimljivu emisiju ili pjesmu. Ekipa koja priprema program radi u skromnim uvijetima ali sa puno ljubavi i jednostavnosti, vjerojatno je to i razlog velike slušanosti. I dok slušamo radio, sjetimo se ponekad i ove zanimljive ekipe koja je tu radi svih nas, oni su ti koji nas uveseljavaju i informiraju o svim događajima u našem kraju. Hrvatski radio Otočac možete slušati na 90,1 MHz, 93,0 MHz i 107,6 MHz te putem interneta. Pričest u Sincu 12. Tradicionalno, na Bijelu nedjelju, u našoj župi posebno je svečano zahvaljujući našim prvopričesnicima, koji su pristupili oltaru te po prvi put primili Tijelo Kristovo. Ove godine na pripremama naši prvopričesnici izrazili su želju da budu na samom oltaru. Simbolična i lijepa slika naših slavljenika, koji su sa radošću i zajedništvom svojih obtelji proslavili ovaj važan dan u njihovu životu. Naši ovogodišnji prvopričesnici su: Ivana Kostelac, Antonio Grčević, Matej Mrkonjić, Milan Ovas, Hrvoje Tonković i Ilija Tonković. Neka naše prvopričesnike i njihove obitelji prati blizina Uskrslog Krista te svima pomogne u jedinstvu i zajedništvu. Svake godine svećenici naše biskupije organiziraju zajedničke susrete na kojima u neformalnom druženju porazgovaraju o svim temama te lijepim zgodama, kako iz prošlosti tako i iz svakodnevnog života. Organizator ovih susreta vlč. Stipe Zeba ove godine je u dogovoru sa fra Jakovom i fra Božom iz Gračaca dogovorio susret na izvoru rijeke Zrmanje, u župi Palanka. Ova župa, koja se nalazi između Gračaca i Knina na pola puta uz cestu D1 pripada Gospićko-senjskoj biskupiji, ali nažalost nitko tu više ne živi. Prirodne ljepote i spoj rijeke Zrmanje i okoliša mnoge svećenike navelo je na komentar kako imamo tolike neiskorištene prirodne ljepote o kojima mnogi sanjaju. Nakon obilaska izvora svećenici su nastavili susret sportskim aktivnostima te dogovorom o sljedećem susretu na ljeto. Svima koji putuju ovom cestom svakako preporučamo kratko zaustavljanje i posjet ovim izvorima do kojih se može doći autom te pješačkom stazom koja je duga 1,5 km. Danas je u župnoj crkvi sv. Ilije u Sincu sakrament krštenja primio mali Luka Tonković iz Sinca. Luka je drugo dijete Mandice r. Kovačević i Milana Tonkovića rođen 17. Kum malom Luki bio je Drago Tonković iz Siska rodom iz Sinca. Uz roditelje i komove radovala se i rodbina i prijatelji obitelji Tonković. Nakon krštenja obitelj je priredila zajedničku večeru u restoranu Ćamar u Otočcu. Novom članu naše župne zajednice želimo sretno djetinjstvo i vesele korake koje će mu pomoći naučiti njegov stariji brat Tomislav rođen 21. Klapa Studenac iz Kruševa gostovat će u Zagrebu 25. Misa bit će u 19. Klapa Studenac gostovala je sa svojim župnikom don Ljubom Planinićem u našim župama Čanak i Ličko Lešće za Lozariju te su svojom pjesmom pokazali zavidno znanje klapskog crkvenog pjevanja. Uz klapsku pjesmu, koju njeguju, ovi mladi momci mogu se pohvaliti da su možda jedini u Hrvatskoj koji klapskim notama i glasom pjevaju na misnim slavljima. Metropolitanski pastoralni institut svake godine organizira dvodnevni seminar za mlađe svećenike. Službeni naziv ovakvih susreta je Permanentna formacija svećenika Riječke metropolije do 10. Nikola Vranješ i vlč. Uz svećenike i predavače na ovom susretu redovito dođu i naši biskupi te porazgovaraju sa svećenicima o tekućim problemima na župama te zajedno slave sv. Iz naše biskupije sudjeluju svećenici: Marinko Miličević, Ivan Hodak, Mario Vazgeč, Ivica Tolla, Josip Šimatović, Nikola Prša, Dino Rupčić, Šimo Božić i Stanko Smiljanić. Prvog dana susreta sa svećenicima je bio riječki nadbiskup Ivan Devčić koji je predvodio misno slavlje. Svećenici Gospićko-senjske biskupije koji sudjeluju na seminaru u Lovranu danas su posjetili svog umirovljenog kolegu vlč. Nikolu Komušanca, dugogodišnjeg župnika na Krasnom i Kuterevu, u svećeničkom domu u Rijeci. Bratski razgovor i riječ utjehe u teškim trenucima bolesti čovjeku puno znače a vlč. Nikola se zahvalio svima te prenio pozdrave vjernicima svojih župa. Svećenici naše biskupije poznati su po svom zajedništvu i pomaganju jednih drugima,tako se uvijk i na seminarima okupe na neformalnom razgovoru i porazgovaraju o zanimljivim temama sa svojih župa. Inicijator ovakvih susreta je vlč. Richard Pavlić, senjski župnik i profesor na Teologiji u Rijeci, koji je poznat po svojoj jednostavnosti i skromnosti. Naše svećenike danas je posjetio i biskup Mile Bogović,koj i je predvodio misno slavlje. Crkva danas slavi sv. Jurja, mučenika iz 4. U našoj biskupiji kao zaštitnik slavi se u Korenici, Gračacu, Jezeranama, Lađevcu, Lešću na Dobri, Podlapači, Saborskom, Zagorju Ogulinskom i u Svetom Jurju. Ime ovog svetca nose i mnogi u našem kraju te im čestitamo imendan i neka ih prati zagovor ovog poznatog svetca. Među današnjim slavljenicima je i naš don Jure Ladišić, možemo reći, najomiljeniji svećenik Gacke doline. Vjera, žrtva za druge, jednostavnost i skromnost odlike su velikih ljudi kakav je bio sv. Tako je i takav je i naš don Jure proslavio svoj imendan u krugu svoje obitelji, prijatelja i svećenika u Ličkom Lešću. Ljepote Gacke doline koje mnogi posjećuju i dive im se najbolje se dožive iz zraka. Da bi se došlo do tog pogleda treba malo hrabrosti i spretnosti. Uz hrabrost i spretnost ova mlada ekipa promovira naš kraj slikanjem i snimanjem iz zraka. Staza za polijetanje je na Veljunu koju su danas uređivali a sletna staza može biti bilo gdje, ovisno o strujanjima vjetra i snalažljivosti vozača. U zraku se može ostati nekoliko sati a sezona ovog hobija traje od jeseni do proljeća. Zanimljiva ponuda za brojne turiste koju svakako treba iskoristiti i riješiti administrativne probleme koji su kod nas ponekad nerješivi. Našim Letećim medvjedićima redovito u goste dolaze gosti iz cijele Hrvatske, gledajući i uživajući u ljepotama Gacke doline. Sabor mladih Gospićko-senjske biskupije održao se danas u samostanu sv. Josipa u Karlobagu gdje se okupilo oko 50. Program je počeo okupljanjem u 10. Popodnevni program, nakon misnog slavlja mladi su proveli u radu u grupama te zajedničkim ručkom. Ovo zanimljivo okupljanje naših mladih organizirao je vlč. Josip Šimatović, povjerenik za pastoral mladih Gospićko-senjske biskupije i naše gore list, kojem su se mladi posebno zahvalili na organizaciji. Župu Sinac na ovom susretu predstavljale su Valentina Sertić i Marija Sarkotić. Slika pastira i stada strana je našem vremenu. Urbane generacije nisu vidjele ovcu i ne znaju ulogu pastira. Međutim poruka je upućena svim generacijama pa tako i nama danas. Poruku ćemo bolje razumjeti ako uzmemo odnos pastira i najamnički odnos. Najamnički ili trgovački odnos ima u vidu svoju korist. Njega nije briga za dobro drugoga nego ga zanima interes, kakvu korist ima od toga. Odnos Isusa i učenika podrazumjeva posebnu povezanost i bliskost. Tu nema trgovačkog odnosa! A Božja bit je ljubav. Njemu je stalo do svakoga od nas. Svakog osobno Bog poznaje i voli, omogućuje nam da rastemo. Tako i onaj koji ljubi od Boga je rođen i poznaje Boga. Isusova ljubav ide prema svim ljudima, pa i anima koji su daleko. On će sve učiniti da ih spasi, pa i život polaže za njih. U našem su vremenu odnosti često puta trgovački, profesionalni, tolerantni, trpimo drugoga... Kad je riječ o društvu i razvoju onda se govori o strategiji. Čovjek je tu često puta brojka, statistički podatak. Bešćutnost institucija osjećamo na svakom koraku. Zato je Isusov govor pravi melem na ranu. Možemo li mi unijeti u naše odnose Isusov način postupanja? Brinuti se jedni za druge, posebno malene, slabe i bolesne? Gospićko-senjski biskup Mile Bogović podijelio je sakrament sv. Krizme u župama Ličko Lešće i Prozor. U Prozoru je ove godine pristupilo 9. Krizmanicima na misnim slavljima pridružili su se njihovi roditelji, kumovi te brojna rodbina i prijatelji. Riječi dobrodošlice uz krizmanike uputio je župnik vlč. Ivica Miškulin, koji je biskupu zahvalio na dolasku i upućenoj riječi ohrabrenja kako krizmanicima tako i svim vjernicima. Mise uslijedilo je zajedničko fotografiranje službeni fotograf, kao i svake godine bio je Foto-Banić iz Otočca te odlazak svojim kućama na zajedničku večeru. Našim slavljenicima poželimo ustrajnost i rast u vjeri kako bi lakše hodili stazama svog života. Kada bi gledali važnost sedam sv. Sakramenata vjerojatno bi krštenje koje je prvo stavili kao najvažnije. Krštenjem postajemo djete Božje, članovi župne zajednice kao i cjelokupne Crkve. Danas je sakrament krštenja primila mala Franka Kostelac iz Sinca, rođena 03. Franka je kći Grge Kostelca i Ine r. Kumovi na krštenju su bili Martina i Andrej Kovačić iz Zagreba. Maloj Franki želimo vesele i bezbrižne prve korake Gackom dolinom Radovi na crkvi napreduju - posjet konzervatora 06. Sinac je danas posjetio pročelnik Konzervatorskog odijela iz Gospića Hrvoje Giaconi sa suradnicima i predstavicima tvrte Vuksan iz Zagreba, specijalizirane za izvođenje slikarsko-konzervatorskih radova u unutrašnjosti crkve obnova zidova i fasade. Ideja kompletne obnove crkve tako je postala stvarnost pa se može kazati kako su temelji već postavljeni. Dok se zvonik obnavlja po projektu ostali radovi u unutrašnjosti crkve pripremaju se za sljedeće razdoblje. U ovoj godini planirana je kompletna obnova zvonika i oltara crkve i izrada projektne dokumentacije uređenja unutarnjih zidova ove možemo reći najljepše crkve Gacke doline. U našim župama ovih dana radosno je raspoloženje zbog sakramenata Prve pričesti i Krizme. U Ličkom Lešću danas su se okupili ovogodišnji prvopričesnici koji su po prvi puta pristupili sakramentu sv. Ispovijedi, radosno i veselo, onako kako samo djeca znaju. Uz ispovijed i pripreme te župni vjeronauk koji su imali sa vjeroučiteljicom Silvijom Vašarević i župnikom vlč. Misu na kojoj će po prvi put primiti Tijelo Kristovo. Uz naše slavljenike, njihove roditelje i župnika pridružili su se i susjadni župnici, vlč. Stipe Zeba iz Korenice i vlč. Stanko Smiljanić iz Sinca. Povezanost Domovine i naših iseljenika uvijek je postojala što se posebno vidljivo iz vremena Domovinskog rata kad su naši iseljenici iako daleko dali ogroman doprinos obrani Domovine. Pomoć koju su dali i još uvijk daju nemjerljiva je. Ta povezanost ostala je do danas iako su došle nove generacije naši iseljenici diljem svijeta čuvaju svoj jezik, običaje i kuturu zahvaljujući i svećenicima koji djeluju na svim kontinentima u našim misijama i hrvatskim klubovima. Pripreme i organizacija ovakvog događaja su veliki a nestrpljenje i očekivanja uvijek su neizvjesni. Na večeri se okupilo 220 ljudi iz svih krajeva Hrvatske pa su organizatori obitelj Kolaković sa sinčeranskom ekipom bili i više nego zadovoljni. Zahvaljujemo se našim svećenicima koji djeluju u Ontariju: vlč. Šećer na kraju: zahvala svim sinčeranima koji su i došli na ideju ovog skupa te još jednom potvrdili čvrste veze domovinske i iseljene Hrvatske. Drugo hodočašće, nakon Zagreba, Čančani su odlučili poći vidjeti župu Kruševo gdje su slavili sv. Misu u župnoj crkvi sv. Ilije mnogi kažu najljepšu u Hercegovini. Dočekao ih je don Ljubo Planinić koji je prošle godine predvodio sv. Misu u Čanku za Lozariju. Uz Kruševo posjetili su Međugorje gdje su i spavali kod župnikovih susjeda , franjevački samostan u Mostaru i župnu crkvu sv. Petra i Pavla, koja se može pohvaliti najvećim zvonikom među našim crkvama visina 106. Ovo zanimljivo hodočašće najmanje župe u našoj biskupiji pamtit će se po najstarijim župljanima, od kojih su neki po prvi put krenuli na put. Zahvaljujemo se svima koji su sudjelovai u organizaciji: Gospićko-senjska biskupija, biskup Mile Bogović, Boris Luketić, načelnik općine Plitvička Jezera, don Ljubo Planinić, župnik Kruševa, fra Ante Marić, župnik u Mostaru, Veso Čule vinarija Čitluk-Hercegovina vino , Miro i Dragan Milorad pansion Chicago Međugorje. Župljani su dogovorili hodočašće za sljedeću godinu u Zadar i Nin, ako Bog da. Osnovna škola Zrinskih i Frankopana Otočac proslavit će svoj dan Dan škole 29. Događaj je to koji svi s nestrpljenjem očekuju kada se okupe svi djelatnici i učenici, kako matične škole tako i područnih škola. Program proslave već je napravljen i sudjelovat će sve područne škole što pjesmom, što recitacijom. Uz Zvonu i tolike poznate glazbenike Gacke doline možda netko i od ove djece krene glazbenim putem. Ako i ne krenu pjesma će ih sigurno pratiti jer znanje i temelje imaju. Prema već dogovorenim terminima nastavljaju se radovi na crkvi sv. Vanjski dio radova privremeno je zaustavljen a počele su pripreme u unutrašnjosti crkve. Tvrtka se bavi uklanjanjem crvotočina iz drvenog invetara crkve oltari,klupe,ispovjedaonice i slike sa posebnim plinovima koji uspješno otklanjaju sve u drvetu i obnavljaju drveni namještaj u crkvi. Ovo je samo uvodni dio posla nakon kojeg će djelatnici Restauratorskog zavoda iz Zagreba učvrstiti i obnoviti tri oltara u crkvi radovi će biti od 08-19. Zbog plinova koji su štetni za ljudsko zdravlje i izvođenja unutarnjih radova sv. Misa sljedeće nedjelje 24. Ante Starčevića, koji je rođen na današnji dan 1823. Otac domovine, kako ga mnogi nazivaju svoj životni put stvarao je kroz školovanje u ličkim selima do Zagreba, gdje je bio jedan od osnivača Stranke prava. Tko zna što bi ovaj velikan rekao danas kad bi vidio kako se ponašaju hrvatski političari i koje se ideje i programi nude hrvatskom narodu. Umijesto političara mi smo razgovarali sa Ikom Starčević rođ. Gospićko - senjska biskupija danas je svečano proslavila 15. Papa Ivan Pavao ll na današnji dan uspostavio je našu biskupiju te imenovao biskupom mons. Milu Bogovića, koji je predvodio misno slavlje u gospićkoj katedrali u zajedništvu sa svećenicima, vjernicima, predstavnicima vojske, policije, braniteljskih udruga i predstavnika civilnih vlasti. Crkva danas slavi i svetkovinu Marije Majke Crkve koja je zaštitnica naše najmlađe župe Plitvice. Misu na Plitvicama predvodio je mons. Mile Pecić, slunjski župnik u zajedništu sa svećenicim plitvičkog kraja. Učenici naših škola Ličko Lešće i Čovići, zajedno sa svojim učiteljima Ivanom, Nikolinom, Ružicom, Stipom i Mirom proveli su divan dan posjetom gradu Rijeci. Program boravka već je unaprijed dogovoren te su svi sa nestrpljenjem čekali trenutak polaska i upoznavanja novih prirodnih ljepota i kulturnih sadržaja. Cjelodnevni izlet, koji je u godišnjem školskom planu i programu oduševio je naše najmlađe učenike od 1. Posjetili su Kazalište lutaka i predstavu Trsatski zmaj , Muzej igračaka, Planetarij, prošerali gradom uz obalu i Korzom i Trsatom. Ovaj jednodnevni izlet sigurno će ostati u sjećenju naših učenika,koji će to još danima pričati. Župu Čanak posjetili su dragi prijatelji iz Italije Genova koji su povezani sa Čankom već dugi niz godina. Nakon oslobođenja Oluja 1995. Najviše su sudjelovali u obnovi crkve te pomoći župljanima koji su se vratili na svoja ognjišta. Ovim posjetom potvrdila se povezanost i prijateljstvo koju su domaćini pokazali organiziranim zajedničkim ručkom. Susret je počeo misnim slavljem koje je predvodio vlč. Pejo Ivkić, dugogodišnji župnik Čanka te se nastavio zajedničkim razgovorima i sjećanjima na prošla ali i buduća vremena. Zadovoljni gosti napustili su Čanak u popodnevnim satima te pozvali Čančane u uzvratni posjet. Nakon trogodišnje borbe sa teškom bolešću preminuo je dugogodišnji krasnarski župnik vlč. Sprovodne obrede i sv Misu predvodili su riječki nadbiskup Ivan Devčić i gospićko-sensjki biskup Mile Bogović zajedno sa 60-tak svećenika i mnoštvom naroda. Nikola došao je na Krasno 1989. Svi znamo koliko je Nikola napravio za svetište i Krasno. Postao je poznat kao poduzetan svećenik i u isto vrijeme skroman i darežljiv. Živio je ovozemaljski život za svoje vjernike i župu, stvarao, gradio ali i molio svaki dan za svoje Krasno krunicu. Suze u očima župljana dovoljno govore koliko su cijenili svog župnika i njegov pastoralni rad. Neka ga dobri Bog nagradi za sve dobro što je učinio u svom Krasnu. Katolička crkva danas slavi Tijelovo, ili Svetkovinu Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Spomen je to na ustanovljenje Euharistije na Veliki Četvrtak. Tako su i naši župljani danas pohrlili u crkvu. Svetu misu i procesiju u 11 sati predvodio je župnik Stanko Smiljanić. U slavlju uz župnika, ministrante, pjevače i orguljašicu Mariju sudjelovao je sav vjerni narod. Nekoliko žena, mladih i dijece pripremili su četiri oltara oko crkve, okitili ih svetim slikama, svijećama i cvijećem. Nakon ulazne pjesme krenulo se u procesiju sa Presvetim. Uz blagoslov, čitanje Evanđelja i pjesmu vratili smo se u crkvu i nastavili svetu Misu. Zahvaljujući današnjem Blagdanu vjernici osjećaju snagu i blizinu Isusa Krista. Papa Franjo u službenom je posjetu Sarajevu i vjernicima koji su ga sa oduševljenjem dočekali, njih oko 70. Papu na aerodromu dočekali Dragan Čović, član predsjedništva iz hrvatskog naroda i kardinal Vinko Puljić. Središnji događaj papina dolaska bilo je misno slavlje gdje je narod čuo riječi utjehe i nade za ovaj napaćeni narod. Teška prošlost i neizvjesna budućnost jedan su od razloga Papina dolaska. To se najbolje vidjelo na svjedočenju svećenika i časne sestre o događajima iz rata što je Papu posebno dirnulo. Ova podjeljena zemlja, kojom još uvijek vladaju moćnici iz Europske zajednice nada se boljim danima a tom upravo traže podršku Vatikana. Spomenimo i da se Papa javio hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović, prenio pozdrav i blagoslov Hrvatskoj dok je letio iznad Lijepe naše. Naši tamburaši uvijek nas iznenade svojim novim projektima i spotovima. Spot za pjesmu snimljen je u Markuševcu Zagreb uz potporu poznatog tamburaškog sastava Mejaši. Tekst i glazbu potpisuju Ljiljana Tonček i Hrvoje Grčević, aranžman Zvone Tonković i Hrvoje Grčević. Raduje nas uspjeh ove vesele ekipe koji će, ako Bog da, sudjelovati i u snimanju spota i pjesme o Sincu, koja je u pripremi a koju će raditi glazbenici našeg kraja. Djelatnici Restauratorskog zavoda iz Zagreba započeli su obnovu tri oltara glavni i dva pokrajna. Zahtjevan posao koji traži veliku pozornost zbog oštećenja i dotrajalosti drvenog inventara ova ekipa obavlja bezprijekorno. Točnost, pažnja na svaki sitni detalj te strpljivost u radu odlike su djelatnika koji će u Sincu boraviti dva tjedna sljedeći tjedan stiže i pojačanje. U šali smo kometirali kako ovi ljudi ne mogu imati problema u životu pored tolike strpljivosti u radu obnove sitnih detalja. Sinac je posjetio i Hrvoje Giaconni, pročelnik Konzervatorskog odjela iz Gospića koji nadgleda sve poslove na crkvi. U ova dva tjedna radovi će se izvoditi, uz oltare, i na zvoniku crkve postavljanjem nove fasade. Ante, poznatog sveca u hrvatskom narodu, u svoj zajednički život krenuli su Marija Duić i Hrvoje Marković. Marija je kći Srećka i Vlaste Duić sa Vrhovina, rođena 14. Hrvoje je sin Ivana i Snježane Marković iz Ličkog Lešćarođen 11. Kumovi su im bili Terezija Duić i Marijan Marković a vječao ih je župnik Stanko Smiljanić. Misno slavlje i obred vjenčanja uzveličao je pjesmom župni zbor iz Ličkog Lešća uz sviranje Marijane Jerbić-Žalac. Mariji i Hrvoju poželimo sretan i ljubavlju ispunjen zajednički život koji će nastaviti u Ličkom Lešću. Nedjelja je dan odmora kada ljudi, svatko na svoj način, svoje slobodno vrijeme provode sa dragim osobama. Prošetati prirodom ili naći se na kavi redoviti je običaj u našem kraju. Popiti kavu sa dva čovjeka sa slike posebna je čast jer uz nedjeljni odmor oni svojim toplim glasom i zanimljivim temama jednostavno odmore svakoga. Tomo Jagodić -Tule i don Jure Ladišić zasigurno su najpoznatiji Lešćerani, što po svojoj jednostavnosti, što po skromnosti. Župni ured i pastoralni centar naše župe danas su posjetili učenici i učitelji naše škole. Školska godina završava sutra i već su ocjene zaključene pa su naši učitelji Petra Burić i Mario Jurjević počastitli naše učenike šetnjom, igrom i marendom kod župnog ureda. Vesela ekipa zabavila se igrom graničara i nogometom. Uz razgovore o protekloj godini naši učenici obećali su da će biti još bolji u sljedećoj školskoj godini. Svima želimo ugodan odmor od školskih klupa i učenje životnih vrijednosti, koje se stiječu u krugu obitelji. Nadamo se kako će svi jednog dana imati petice-iz dobrote i ljudskosti što je najvažnije. Župu Sinac danas je posjetio kancelar Dubrovačke biskupije mr. Prošle godine, prije susreta mladih don Ivica je došao u Sinac sa dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem što je biskupu bio prvi posjet ovom kraju i generalnim vikarom dr. Još se sjećamo tog posjeta jer je biskup Mate uputio poziv mladima naše biskupje iz naše župe i preko HR Otočac-telefonski iz župnog ureda na taj veličanstveni skup koji je okupio 35. Nakon dobrodošlice, kancelar je obišao crkvu sv. Ilije gdje radove obavljaju djelatnici Restauratorskog zavoda, koji ujedno obavljaju i radove na crkvama u Dubrovniku. Svake godine ministranti naše biskupije okupe se na svom zajedničkom susretu. Ove godine domićin je bio grad Senj,župnik vlč. Richard Pavlić i župni vikar vlč. Susret je počeo okupljanjem u senjskoj katedrali gdje je vlč. Dino Rupčić imao kratki ispit savjesti za ministrante nakon kojeg je uslijedila procesija gradom te sv. Misa koju je predvodio biskup Mile Bogović u zajedništvu sa 24. Zanimljivo je bilo vidjeti punu katedralu naših ministranata, koji svake nedjelje služe kod oltara. U popodnevnim satima organiziran je sportski dio na stadionu te posjet i igre na kuli Nehaj. Kao i svake godine ministranti Prozora, Lešća i Sinca putuju na ovo zanimljivo druženje zajedno sa svojim župnicima vlč. Ivicom Miškulinom i vlč. Župljani Sinca Ankica i Stipe Majer, koji ove godine slave 25. Pripreme za ovako zahtjevno hodočašće trajale su dugo,od redovitog treninga do izračuna mjesta gdje će prespavati na putu dugom 350km. Zanimljivost putovanja i cilja jest što su krenuli od crkve sv. Ilije u Sincu a cilj je isto tako crkva sv. Ilije u Kruševu kod Mostara, rodnoj župi župnika Stanka. Planirani dolazak u Hercegovinu je u nedjelju 21. Dojmove sa ovog zanimljivog putovanja, uz fotografije,objavit ćemo kad se Ane i Stipe vrate u Sinac. Putovanje biciklom do Hercegovine na kojem su bili naši župljani Ankica i Stipe Majer uspješno je i bez ikakvih problema završilo te su se naši hodočasnici sretno vratili u svoj dom u Sinac. Zanimljivo putovanje preko Gospića, Gračaca, Knina, Sinja, Imotskog, Gruda, Ljubuškog, Međugorja imalo je cilj u Kruševu i Mostaru. Dojmovi i susreti sa dragim ljudima sigurno će se još dugo prepričavati i zahvaljivati svima koji su sudjelovali u potpori ovom hodočašću. Uz sve prirodne ljepote i ljude zanimljivo kako su u Kninu susreli sinčeranina Nikolu Žafrana, koji se isto bavi biciklizmom i planinarenjem. Djelatnici Restauratorskog zavoda iz Zagreba završili su poslove na obnovi i učvršćivanju oltara na župnoj crkvi u Sincu. Složna ekipa koja je obnavljala drveni namještaj zadovoljna je obavljenim poslom uz napomenu kako će trebati još puno stvari napraviti. Slike na oltarima su komletno obnovljene i zaštićene te su djelatnici uzeli i dvije slike iz crkve sv. Franje na restauraciju u Zagreb. Današnjim danom završena je obnova zvonika crkve sa vanjske strane,obnovom i novom kupolom te postavljanjem fasade. Drugi dio obnove zvonika bit će sa unutarnje strane koji ćemo probati napraviti u ovoj godini. Zahvaljujemo se voditeljima Zavoda koji su obavili profesionalno sve poslove,Renati Durančić i Slobodanu Radiću te Hrvoju Giaconniju,pročelniku Konzervatorskog odjela u Gospiću. U povodu govora srpskog ministra na Jadovnom kod Gospića i spominjanja blaženog kardinala Alojzija Stepinca oglasila se Zagrebačka nadbiskupija. Priopćenje donosimo u cijelosti:Izjava o blaženomu Alojziju Stepincu ministra u Vladi Republike Srbije Aleksandra Vulina u Jadovnu, 21. Nije vrijedno pozornosti miješanje ministra Vulina u pitanja o kanonizaciji kardinala Stepinca, ali je pozornosti itekako vrijedno sasvim neutemeljeno povezivanje Blaženika s ubojstvima ljudi i spominjanje njegova imena u kontekstu stradanja djece u koncentracijskim logorima. Osim toga, ne samo da je vrijedna pozornosti, nego je pravo iznenađenje činjenica da odgovorni hrvatske vlade dopuštaju u Hrvatskoj iznošenje neistina i vrijeđanje hrvatskih građana i to od strane predstavnika vlasti druge države. Iznenađenje je još veće zbog toga što su poznati i raniji istupi toga istog ministra tijekom posjeta našoj zemlji. Takav nemaran odnos hrvatskih vlasti prema istini o blaženomu Alojziju Stepincu i prema hrvatskoj prošlosti znak je nepoštivanja dostojanstva vlastitoga naroda i domovine. Nadamo se da stavove koje je u toj prigodi iznio ministar Vulin ne dijele ostali sudionici iste komemoracije, posebice ne predstavnici vjerskih zajednica. U župnoj srkvi sv. Ilije u Sincu danas je kršten Robert Šakić iz Sinca, rođen 11. Mali Robert drugo je dijete Jadranke r. Tonković i Dragana Šakića. Kuma na krštenju bila je Ana Orešković iz Ličkog Lešća a obred krštenja predvodio je župnik Stanko Smiljanić. Nakon krštenja obitelj, rodbina i prijatelji okupili su se oko zajedničkog stola proslaviti ovaj važan dan u njihovu životu. Malom Robertu želimo sretne i vesele prve korake po sinčeranskim prostranstvima i Gackom dolinom. Danas su u Ličkom Lešću u zajednički život krenuli Sandra Matasić i Hrvoje Kostelac. Sandra je kći Mirka i Ankice Matasić, rođena 02. Hrvoje je sin Jure i Anđelke Kostelac, rođen 28. Obred vjenčanja predvodio je lešćeranski župnik vlč. Ivica Miškulin dok je u glazbenom dijelu sudjelovao VIS Trinitas iz Otočca. Sandri i Hrvoju želimo sretan i ljubavlju ispunjen zajednički život. Članovi KUU Gacka zajedno sa svojim prijateljima i gostima okupili su se na zajedničku proslavu 35. Zanimljivo društvo kojeg uspješno vodi gospodin Ivan Marković radi na očuvanju tradicijske pjesme i plesova ovog kraja. Iza njih su brojni nastupi ali i planovi za budućnost te okupljanje mladih u rad udruge. Najpoznatiji član ovog društva Tomo Jagodić-Tule ujedno je i njihov zaštitni znak. Ovogodišnju proslavu uz domaćine nastupili su KUD-ovi iz Galovca Zadar i Perušića te ženska klapa Senjkinje iz Senja. U večernjim satima okupljene je pjesmom raspoložio poznati pjevač Krunoslav Kićo Slabinac. Uz mnogobrojne uzvanike na proslavu su došli i čestitali ovoj veseloj ekipi rođendan i župnici L. Lešća i Sinca vlč. Ivica Miškulin i vlč. Danas su u Ličkom Lešću u zajednički život krenuli Sandra Matasić i Hrvoje Kostelac. Sandra je kći Mirka i Ankice Matasić, rođena 02. Hrvoje je sin Jure i Anđelke Kostelac, rođen 28. Obred vjenčanja predvodio je lešćeranski župnik vlč. Ivica Miškulin dok je u glazbenom dijelu sudjelovao VIS Trinitas iz Otočca. Sandri i Hrvoju želimo sretan i ljubavlju ispunjen zajednički život. Članovi KUU Gacka zajedno sa svojim prijateljima i gostima okupili su se na zajedničku proslavu 35. Zanimljivo društvo kojeg uspješno vodi gospodin Ivan Marković radi na očuvanju tradicijske pjesme i plesova ovog kraja. Iza njih su brojni nastupi ali i planovi za budućnost te okupljanje mladih u rad udruge. Najpoznatiji član ovog društva Tomo Jagodić-Tule ujedno je i njihov zaštitni znak. Ovogodišnju proslavu uz domaćine nastupili su KUD-ovi iz Galovca Zadar i Perušića te ženska klapa Senjkinje iz Senja. U večernjim satima okupljene je pjesmom raspoložio poznati pjevač Krunoslav Kićo Slabinac. Uz mnogobrojne uzvanike na proslavu su došli i čestitali ovoj veseloj ekipi rođendan i župnici L. Lešća i Sinca vlč. Ivica Miškulin i vlč. Petar i Pavao: Imendani naših svećenika 29. Svetkovina prvaka apostola sv. Petra i Pavla u našoj Biskupiji slavi se kao zaštitnici u Ličkom Ribniku, Rudopolju, na Prijebiju i Vrhovinama. Uz slavlje apostola vjernici obilježavaju i sjećeju se obljetnice zaređenja našeg biskupa Mile Bogovića koji je zaređen na današnji dan 1999. Misno slavlje na Vrhovinama predvodio je vlč. Pero Brajko, svećenik sarajevske nadbiskupije, povjesničar i član Komisije za hrvatski martirologij HBK koji je ujedno kod nas proslavio i svoj imendan. Brajku svoj imendan proslavila su još dvojica naših svećenika. Pejo Ivkić, župnik u Brinju i vlč. Pero Šporčić, župnik u Josipdolu. Pejo ove godine slavi i 30. Slunjski kanonici posjetili Sinac 02. Članovi Senjskog kaptola danas su u Senju održali redoviti godišnji sastanak koji je vodio biskup Mile Bogović. Šest svećenika koji su imenovani kanonicima raspravljali su o Pastoralnoj godini u našoj biskupiji te planovima za sljedeću godinu. Nakon sastanka dvojica kanonika iz slunjskog dekanata mons. Mile Pecić nekadašnji župnik Sinca i mons. Marijan Ožura iz Cetingrada navratili su u Sinac pozdraviti župnika te vidjeti obnovljeni zvonik naše crkve. U ugodnom razgovoru ovi dragi gosti najavili su svoj dolazak i na proslavu sv. Ilije, kada će biskup Mile Bogović podijeliti sakrament sv. Potvrde krizme u 11. Nikola Prša, župni vikar u Senju. Svetkovina Gospe Karmelske svečano se slavi kao zaštitnica župe u Smiljanu i Kuterevu. Kao suzaštitnica misnim slavljem slave je brojne župe u našoj Biskupiji. Tako u Ramljanima,uz sv. Mihovila,zaštitnika župe,vjernici na poseban način proslavljaju ovu svetkovinu u velikom broju. Misno slavlje prevodio je župnik vlč. Stanko Smiljanić dok je pjesmom i sviranjem misno slavlje uzveličala č. Cecilija Pleša i Mihaela Jurković,ovogodišnja krizmanica. Mise vjernici su se zadržali u ugodnom razgovoru i pričama iz svakodnevnog života. Glavna tema bilo je crkveno zvono,koje je puklo i treba ga popraviti. Spomenimo i kako je Ministarstvo kulture poslalo riješenje kojim se utvrđuje kako crkva sv. Mihovila u Ramljanima ima svojstvo kulturnog dobra RH. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović na svetkovinu nebeskog zaštitnika sv. Ilije podijelit će sakrament sv. Potvrde krizme ovogodišnjim krizmanicima, njih 12. Naši kandidati strpljivo su se pripremali za ovaj dan te se ispovijedili zajedno sa kumovima i roditeljima. Naši ovogodišnji krizmanici: Katarina Dubravčić, Marina Brajković, Bruno Valinčić, Denis Grahovac, Patrik Ilić, Marija Samaržija, Sebastijan Grčević, Milan Balenović, Matej Kostelac, Tomislav Matasić, Mihaela Jurković, Dario Jerbić i Antonija Grahovac. Na početku misnog slavlja biskupa će pozdraviti Marija Samaržija dok će mu poklon dobrodošlice uručiti Katarina Dubravčić i Marina Brajković. Iliji zaštitniku župe Sinac 18. Tebi je Bog govorio u tišini pustinje, u lahoru vjetra i u tami nevjere. Ti si ga čuo, poslušao i govorio. Moli za nas, da nas Svevišnji nadahne da shvatimo svoju zadaću, da otkrijemo koliko je bogatstvo njemu služiti bilo gdje da se nalazimo. Da budemo gorljivi u svjedočenju Božje ljubavi i Njegova milosrđa, te da jače revnujemo za dom Njegov i tako na kraju ugledamo slavu Njegovu. Čuvaj nas od svih nepogoda, materijalnih i duhovnih, sada i u vijeke vijekova. Ilije — Krizma u Sincu 20. Danas na dan Svetog Ilije nebeskog zaštitnika naše župe u župnoj crkvi bilo je posebno svečano i radosno. Osim obilježavanja Svetog Ilije sakramente Svete potvrde ili Krizme primilo je dvanaestero krizmanika. Svečanu Svetu Misu predvodio je naš Biskup dr. Mile Bogović uz koncelebraciju deset svećenika. Osim svećenika slavlje su uveličale časne sestre i bogoslovi. Pjevanje je predvodila č. Krizmanici, kumovi, roditelji i sav vjerni narod srdačno, čvrsto i ponosno pokazali su svoju odanost i vjeru u Isusa Krista. Posebno nam je drago što su nas posjetili mons. Mile Pecić i mons. Marijan Ožura svećenici Slunjskog dekanata. Hvala dragom Bogu na današnjem danu, zajedništvu i milosti koju nam je dao. Ilije u Sincu danas su u zajednički život krenuli Ružica Majer i Juraj Tonković. Ružica je kći Stipe i Ankice Majer iz Sinca rođena 09. Juraj je sin Ivana i Biserke Tonković, rođen 23. Kumovi na vjenčanju bili su Katarina Matasić iz Ličkog Lešća i Nikola Pintar iz Sinca a vjenčao ih je župnik vlč. Našim mladencima želimo skladan i ljubavlju ispunjen zajednički život a raduje nas što će to zajednišvo ostati u Sincu. Nakon sinoćnjeg veličanstvenog mimohoda u Zagrebu danas se diljem Domovine obilježava Dan pobjede, Domovinske zahvalnosti, Dan Hrvatskih branitelja i dvadeseta godišnjica vojno-redarstvene operacije Oluja. Danas u 9 sati u Zalužnici kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Oluji položeni su vijenci zapaljene svijeće izrečena molitva za poginule. Obilježavanju su prisustvovali roditelji, rodbina poginulih branitelja , predstavnici ratnih vojnih i policijskih postrojbi, udruge branitelja te civilni predstavnici županije Ličko-senjske, gradova Otočca, Senja, Novog Vinodolskog i Crikvenice, općine Brinje, općine Vinodolske i općine Vrhovine. Riječi sjećanja na VRA Oluja izrekao je pukovnik Ivica Brajković. Molitvu za poginule branitelje predvodio je župnik Sinca Stanko Smiljanić. Župni zbor župe Sinac i KUD Lipa Sinac otpjevali su Himnu i Bože čuvaj Hrvatsku. Nakon svih ovih događaja ponosno gledajmo u budućnost, zahvalimo svima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, molimo za sve koji su položili život za Hrvatsku. Odgajajmo djecu da ne mrze nikoga, ali i da nikad ne zaborave što se ovdje događalo da je naša sloboda i država nastala u krvi Hrvatskog naroda. Molitvom za poginule branitelje i misnim slavljem obilježena je dvadeseta obljetnica VRA Oluja na Ljubovu. Misno slavlje predvodio je vlč. Stipe Zeba, župnik iz Korenice i sam suadionik ratnih napada na Gospić. Zeba obratio se obiteljima poginulih, braniteljima među kojima je je bio i general Mladen Markač , predstavnicima vojnih i civilih vlasti riječima poznatog pjevača Marka Perkovića: Prijatelji, kako ste mi danas... Prijatelji, često mislim na vas! Na kraju misnog slavlja vlč. Zeba pozvao je na zajedništvo te izgradnju zajedničkog spomenika svim poginulim braniteljima koji su dali život na ličkom području. Nakon Ljubova posjetili smo Knin, gdje se održavala središnja proslava. Središnja proslava u Kninu završila je koncertom Thomspona, na kojem se okupilo oko 90. U programu su sudjelovali i članovi KUU Gacka iz Ličkog Lešća. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović dekretom o imenovanju i razrešenju župnika ove godine imenovao je nove župnike u našoj biskupiji. Zbog malog broja svećenika nije bilo nekih velikih promjenaU otočkom dekanatu svi svećenici nastavljaju svoju službu u dosadašnjim župama. Dosadašnji župnik na Plitvicama vlč. Josip Štefančić imenovan je župnikom u Perušiću i Kaluđerovcu službu preuzima u 9. Dino Rupčić, dosadašnji župni vikar u Ogulinu imenovan je župnikom Zavalja, Donjeg Lapca i Boričevca službu preuzima krajem kolovoza. Novim župnicima želimo plodonosan rad na novim službama i dobru suradnju sa vjernicima. Ivice Miškulina-župnici ne idu na godišnji 11. Ivica Miškulin rođen 10. Stipe Zeba i vlč. Proslava rođendana prilika je da se ljudi susretnu te popričaju o svakodnevnom životu u našim župama a neizostavna tema su i godišnji odmori. Kako smo pisali i prošlo ljeto o godišnjim odmorima naših svećenika ponovno smo ih priupitali o njihovom ljetnom rasporedu i odmoru. Ivica Miškulin ne koristi godišnji odmor, ovo ljeto radi na obnovi krova župnog stana u Ličkom Lešću. Stipe Zeba počeo je sa gradnjom crkve u Donjem Lapcu te kao i dosadašnjih godina ne ide na godišnji odmor. Stanko Smiljanić nastavio je praksu svojih kolega te ne ide na godišnji odmor i radi na obnovi župne crkve u Sincu. Uz slavljenike okupila se mnogobrojna rodbina i prijatelji te cijela župna zajednica. Milka i Mića imaju troje djece Katica, Marina i Slaven i jedanestero unučadi. Misno slavlje i obred obnove bračnih zavjeta predvodio je župnik vlč. Milki i Mići želimo još puno zajedničkih godina i nadamo se dijamantnom jubileju 60. Milka i Mića aktivni su članovi župne zajednice te redovito sudjeluju na nadjeljnim sv. Misama Milka je i članica crkvenog zbora župe Sinac. Najtužnije razdoblje povijesti Europe jesu dvije zločinačke ideologije: komunizam i fašizam koje su u njoj nikle, dobile zastrašujuće oblike i ostavile milijune gorobova. Nažalost, oni koji imaju vlast i moć u hrvatskom društvu danas ne dopuštaju da se suočimo s istinom o zločinima komunizma. Oni su upakirali i još dalje pakiraju komunističko zlo zastrašujućih oblika u celofan antifašizma. Dok su žrtve drugih ideologija obrađene i iznesena istina, o iznošenju istine o žrtvama komunizma vlada zavjera šutnje ili otpora. Današnji dan žrtava totalitarnih režima prigoda je da se hrvatski narod oslobodi zabluda i laži te da dođe do istine o ovim strašnim zlima. Komunizam se još uvijek u nekim medijima predstavlja kao nešto lijepo i dobro. Time ovi sudjeluju svijesno ili nesvijesno u daljnjem ubijanju žrtava koje je komunizam ostavio u masovnim grobnicama. Na Dan hrvatskih mučenika na Udbini među brojnim hodočasnicima bili su i branitelji iz Domovinskog rata predvođeni Dražimirom Jukićem, predsjednikom udruge Hrvatskih gardijskih brigada. Naši branitelji svake godine posjete ovo svetište. Ove godine su hodočastili pješice od Ljubova do Udbine. Nakon misnog slavlja gospodin Jukić i župnik Čanka vlč. Stanko Smiljanić posjetili su Milana Furlana, hrvatskog branitelja iz Čanka koji živi na Udbini. Nažalost još uvijek hrvatski branitelji imaju problema sa riješavanjem statusa i zbrinjavanja što se pokušava riješiti kroz njihov prosvjed u Zagrebu. Uz ugodan prijateljski razgovor sljedeći susret dogovoren je u Zagrebu a potporu rješavanju problema naših branitelja dao je i Ante Deur, savjetnik predsjenice Kolinde Grabar-Kitarović. U župnoj crkvi sv. Ilije u Sincu sakrament ženidbe skolopili su Tatjana Tonković i Ivan Pintar iz Sinca. Tatjana je kći Josipa i Ksenije Tonković iz Sinca,rođena 23. Ivan je sin Frane i Ike Pintar iz Sinca rođen 06. Kumovi svjedoci na vjenčanju bili su Nikolina Orešković iz Sesveta i Tin Tonković iz Sinca. Nakon vjenčanja krštena je mala Gabrijela Pintar,rođena 12. Mladoj obitelji želimo skladan i ljubavlju ispunjen zajednički život a maloj Gabrijeli veselo djetinjstvo u Gackoj dolini. U župnoj crkvi sv. Ilije vjenčali su se Mihaela Rožman i Mate Rajan. Mihaela je kći Josipa i Gordane Rožman iz Lipovlja,rođena 06. Mate je sin Milana i Milke Rajan iz Sinca,rođen 02. Kumovi svjedoci na vjenčanju bili su Ankica i Davor Rožman iz Prozora. Nakon obreda vjenčanja krštena je mala Katarina,kći Mihaele i Mate,rođena 14. Nakon vjenčanja i krštenja obitelj Rajan zajedničku večeru priredila je u obiteljskom domu. Nakon ljetnog odmora počela je nova školska godina u našim školama. Uvod je bio već u nedjelju kad su se slavile sv. Mise uz blagoslov djece u našim crkvama. Kao i svake godine najviše uzbuđenja je kod naših prvačića koji po prvi put dolaze u školske klupe. Ove školske godine u Čovićima je upisano dvoje učenika u prvi razred,u Ličkom Lešću pet te u Sincu isto pet. Nadamo se da će se naši najmlađi učenici brzo priviknuti školskom rasporedu a u tom će im pomoći njihovi učitelji Mira Matasić Čovići ,Ivana Dubravčić Ličko Lešće i Petra Burić Sinac. Nakon godišnjeg odmora provedenog u Gackoj dolini,na odlasku u Kanadu župni ured posjetili su Jelena i Božo Kolaković,organizatori donatorske večeri za našu župnu crkvu. Uz razmijenu darova te pozdrave svima koji su se uključili i sudjelovali u obnovi naše crkve župnik je naglasio važnost povezanosti iseljene i domovinske Hrvatske što su naši sinčerani pokazali uključujući se i u projekt obnove crkve. Brzina je,naravno,najveći problem i uzrok prometnih nezgoda. Ovi vrijedni ljudi ovo su ljeto označavali prometnice u cijeloj županiji pa tako i prijelaze i znakove kod naših škola te posao uspješno završili prije početka školske godine. Poštujte naše znakove-poručili su naši djelatnici ali i sinčeranski prvačići: Katica Bobinac, Luka Matasić, Stipe Rajan, Marko Orešković i Dejan Šakić. Župu Sinac danas su posjetili djelatnici Srednje škole iz Slunja. Ova vesela ekipa profesora može se pohvaliti izradom električnog automobila kojeg su napravili zajedno sa svojim učenicima. Slunj i Sinac veže dugogodišnje prijateljstvo njihovih župnika, mons. Mile Pecića, koji je bio župnik u Sincu i vlč. Stanka Smiljanića, koji je bio vjeroučitelj u Srednjoj školi u Slunju. Nakon prijateljskog razgovora i posjete rijeci Gackoj sljedeći susret dogovoren je u Slunju uz prezentaciju električnog automobila. Don Ljubo Planinić, župnik župe sv. Ilije u Kruševu kod Mostara danas je posjetio župni ured u Sincu gdje su ga dočekali župnik Sinca vlč. Ivica Miškulin, župnik L. Lešća i Prozora, vlč. Stipe Zeba, župnik Korenice i njegov stari prijatelj Tomo Jagodić-Tule. Don Ljubo poznati je hercegovački svećenik i vrsni propovijednik te dobar domaćin svim ličanima koji posjete njegovu župu i pastoralni centar. Prošle godine predvodio je sv. Mise za Lozariju u Ličkom Lešću i Čanku zajedno sa klapom Studenac. Uz prijateljski razgovor i razmjenu iskustava sa svojih župa domaćini su zahvalili i na hercegovačkim darovima koje je donio dragi gost Gacke doline. Vid iz Rijeke, zajedno sa udovicama poginulih pripadnika, njihovom djecom te prijateljima posjetili su Čanak i položaje na kojima su branili Liku za vrijeme Domovinskog rata. Na ličkom području poginulo je 67. Molitvu kod spomenika poginulim braniteljima u Čanku predvodio je župnik vlč. Stanko Smiljanić te pozvao prijatelje iz Rijeke na proslavu Lozarije. Uz članove udruge i rodbinu poginulih ove godine Čanak je posjetio i predsjednik skupštine Primorsko-goranske županije Erik Fabijanić, koji je bio sudionik Domovinskog rata. Nakon razgovora i sjećanja na boravak u Čanku gosti su se uputili prema Perušiću i Gospiću. Stanko Smiljanić posjetio je hrvatske branitelje koji prosvjeduju u Savskoj 66, u Zagrebu te im dao podršku u njihovim zahtjevima prema državnim institucijama. Župnika je primio Đuro Glogoški, predsjednik udruge stopostotnih invalida Domovinskog rata prve skupine! Tatjana i Đuro zajedno su u braku 30. Godine od ranjavanja Tatjana skrbi o svom mužu sa velikom radošću i ljubavlju. Uz ugodan razgovor dragi domaćini obećali su posjet Gackoj dolini te pozdravili sve hrvatske branitelje, posebno one kojima je još uvijek potrebna pomoć, i bližnjih i institucija. Mihovila Župa Ramljani svečano je proslavila svog nebeskog zaštitnika sv. Mihovila misnim slavljem koje je predvodio Damjan Kružičević,benediktinac iz samostana Ćokovac na otoku Pašmanu zajedno sa župnikom vlč. Stankom i župnikom Lešća i Prozora vlč. U nadahnutoj propovjedi vlč. Damjan približio je jednostavnim govorom značenje anđela te djelotvornu vjeru svakog čovjeka. Misno slavlje glazbom i pjesmom uzveličao je sastav VIS Trinitas iz Otočca. Nakon misnog slavlja župljani su rado porazgovarali sa dragim gostom. Red benediktinaca dugo je prisutan u Hrvatskoj i ima ih samo osam u samostanu na Pašmanu. Najpoznatiji su po svom utemeljitelju sv. Benedikt i njegovom geslu ORA ET LABORA-moli i radi. Više o ovom zanimljivom redu kao i o posjeti samostanu možete pronaći na www. Pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović otvorena je danas na Trgu Stjepana Radića u Gospiću 17. Na Izložbi sudjeluju i izlagači iz svih dijelova Hrvatske koji izlažu autohtone poljoprivredne, prehrambene, ili ukrasne proizvode karakteristične za podneblje iz kojeg dolaze. U autentičnoj atmosferi brojni posjetitelji će imati prigodu čuti izvornu narodnu pjesmu, ples ličkog kraja i nastupe kulturno-umjetničkih društava županije, ali i vidjeti izradu proizvoda od gline, bukare, tamburice, pletenje košara, predenje vune i sl. Župljani Čanka svečanosu proslavili svoj blagdan Blaženu Djevicu Mariju od Krunice-Lozariju misnim slavljem u prepunoj crkvi. Misu predvodio je vlč. Josip Štefančić, župnik Perušića zajedno sa domaćim župnikom vlč Stankom Smiljanićem. U svojoj propovijedi vlč. Josip je naglasio važnost molitve krunice te njeno značenje kroz povijest našeg naroda. Uz mnogobrojne goste na misnom slavlju sudjelovali su članovi KUD-a iz Korenice i župni zbor iz Sinca koji je svojom pjesmom uzveličao današnji dan. Mise brojni raseljeni župljani Čanka koji svake godine posjete rodnu grudu ostali u uz ugodan razgovor i pjesmu do dugo u noć. Treću godinu svećenici iz Dalmatinske zagore i Like održavaju zajedničke susrete, uz sportske aktivnosti nogomet i razgovor o pastoralnim događanjima na svojim župama. Inicijatori i organizatori ovih susreta su fra Jozo Jukić i vlč. Stipe Zeba koji se trude da susret protekne u najboljem ozračju. Od početka susreta svećenicima se pridružio i poznati pjevač Marko Perković, koji je domaćin ovih susreta u Čavoglavama. Iako rezultat na ovakvim prijateljskim utakmicama nije bitan, spomenimo kako su ličani pobjedili domaćine rezultatom 8-7, dok su na posljednjem susretu u Gospiću gosti pobjedili ličane istim rezultatom. Na zajedničkoj večeri uz domaću klapu pjesmi su se pridružili Marko Perković i Tomo Jagodić-Tule-najpjevač i najbrk, kako nazivaju ova dva prijatelja. Učenici područnih škola Čovići, Ličko Lešće, Sinac i Vrhovine svečano su obilježili dane kruha i dane zahvalnosti za plodove zemlje. Obilježavanje ovog dana ima edikativnu i odgojiteljsku dimenziju. Uz zahvalu učitelji poučavaju djecu o važnosti plodova zemlje te njihovu pripravu. Tako su učenici uz roditelje i učitelje pravili razne kolače, kruh, palaćinke i ostale delicije. Uz rad učenici su pripremili i mali program uz pjesmu i recitaciju. Plodove njihova rada na kraju su blagoslovili Ivica Miškulin, župnik Lešća i Prozora i vlč. Stanko Smiljanić, vjeroučitelj i župnik Sinca. Kiša koja je uzrokovala velike poplave u Gackoj dolini nije zaobišla ni Sinac. Šteta u kućama i obiteljskim objektima još se procjenjuje te se očekuje bolje vrijeme. Uz kišu problem su stvorili i izvori koji se aktiviraju kod ovakvog vremena. Gacka se izlila iz korita, cesta i potoci puni su vode kao i poljoprivredne površine. Ljudi su zabrinuti te se traži neko dugotrajnije rešenje zaštite obiteljskih kuća. Zbog onečišćenja voda nije za piće pa ljudi moraju kupovati u trgovini. Možda bi u sljedećim ovakvim ne prilikama nadležni trebali ranije reagirati sa zaštitom kuća vrećama sa pijeskom , čišćenjem kanala koji se prema priči mještana, nisu čistili godinama te osiguranjem pitke vode u ovakvim situacijama, posebno starijim osobama koje žive sami. Gospićko-senjski biskup Mile Bogović sazvao je godišnju skupštinu svećenika naše biskupije koja se danas održala u biskupijskom ordinarijatu u Gospiću i na koju su se odazvali gotovo svi svećenici. Susret je počeo molitvom i biskupovim pozdravom nakon kojeg je predavanje svećenicima održao vlč. Richard Pavlić, senjski župnik i profesor na Teologiji u Rijeci. Uz raspravu o tekućim problemima i potrebama slijedila su izvješća iz biskupijskih ustanova, ureda i povjerenstava te najava biskupijskog hodočašća u Poljsku 18-22. Susret je završio zajedničkim objedom kojeg su pripremile časne sestre koje vrijedno rade u našem Ordinarijatu. Ovakvi susreti prilika su da svećenici razmijene svoja iskustva sa terena te daju savijet jedni drugima. Oko naše kamere tako je zabilježilo ugodne razgovore mons. Mile Pecića iz Slunja, vlč. Stipe Zebe iz Korenice i vlč. Ivice Miškulina iz Ličkog Lešća. Misa i lički ručak sa braniteljima 20. Branitelji Domovinskog rata obilježili su godinu dana od početka njihova prosvjeda u Savskoj 66 tiskovnom konferencijom i misnim slavljem u 18. Misu predvodio je i propovijedao pater Ike Mandurić zajedno sa sinčeranskim župnikom vlč. Vi ste najbolji primjer kako se voli Hrvatska i bez vas je ne bi bilo. Zahvaljujemo Bogu za vas a vi tražite Božju pomoć u svim nedaćama i nerazumjevanju današnjih vlasti prema vama-naglasio je pater Ike. Na misnom slavlju sudjelovali su brojni branitelji iz cijele Hrvatske, kao i predstavnici HVO-a predvođeni Đurom Glogoškim, Dražimirom Jukićem, Markom Radošem, Josipom Klemomm i Antom Deurom, savjetnikom Predsjednice za branitelje. Vjeroučitelji Gospićko-senjske biskupije održali u pastoralnom centru na Plitvicama sručno vijeće i duhovnu obnovu. Program je počeo u petak i završio u nedjelju zajedničkim misnim slavljem. Duhovne vježbe našim vjeroučiteljima predvodio je pater Sebastijan Šujević, ravnatelj Isusovačke klasične gimnazije iz Osijeka. Uz duhovnu obnovu ovakvi susreti prilika su da vjeroučitelji razmijene svoja iskustva iz škola te potaknu jedni druge savjetima za što bolji rad u školi. U tom će im sigurno pomoći i predavanja patera Sebastijana, koji i sam sudjeluje u radu škole kao ravnatelj. Na susretu su bile i naše vjeroučiteljice Silvija Vašarević Ličko Lešće i Bojana Barak Vrhovine. Crkva danas slavi svetkovinu Svih Svetih, onih koji su svojim životom svjedočili i živjeli svoju vjeru. Svetost nije stvar prošlosti nego je svetost i naša zadaća u današnjem društvu svjedočiti i živjeti svoju vjeru. I danas se kao i kroz povijest svetost postiže u skladu s blaženstvima iz evanđelja. Svetost se već vidi na licima siromaha duhom, ožalošćenih, krotkih, gladnih i žednih pravednosti, milosrdnih, čistih srcem, mirotvoraca, progonjenih zbog pravednosti. Na poseban način u ovim danima sjećamo se i molimo za svoje pokojne s pouzdanjem u zagovor svetih i našim molitvama, nadajući se da ćemo nakon zemaljskog putovanja zaživjeti vječno zajedništvo s Bogom. Mihovila u Ramljanima sakrament ženidbe skolopili su Sandra Grahovac iz Ramljana i Goran Piršljin iz Otočca. Sandra je kći Jadranke i Petra Grahovca, rođena 13. Goran je sin Nade i Nikole Piršljin, rođen 02. Kumovi na vjenčanju bili su Sanja Pleša iz Otočca i Kristijan Marincel iz Otočca. U prepunoj župnoj crkvi misno slavlje predvodio je župnik vlč. Stanko Smiljanić dok su pjesmom i sviranjem slavlje uzveličali Mihaela Jurković i č. Sandri i Goranu želimo sretan zajednički život kojeg će nastaviti u Otočcu. U župnoj crkvi sv. Ilije u Sincu krštena je mala Emanuela Tonković rođena 08. Emanuela je prvo dijete Ružice r. Majer i Jure Tonkovića iz Sinca, koji su se vjenčali 01. Kuma na krštenju maloj Emanueli bila je Branka Bučić iz Trogira dok je misno slavlje i obred krštenja predvodio župnik. Uz rodbinu i prijatelje radost krštenja podijelilia je i cijela župna zajednica. Maloj Emanueli želimo sretne i vesele prve korake Gackom dolinom. Današnjim danom posebno se sjećamo svih naših poginulih koji su dali svoje živote za nezavisnu Domovinu. Uz Vukovar, koji je simbol stradanja našeg naroda od velikosrpske agresije i pobunjenih srba sjećamo se svih nevino stradalih kao i nestalih od Vukovara, Škabrinje, Slunja i drugih mjesta koje spominjemo u svojim molitvama. Učenici i profesori naših škola Čovići, Ličko Lešće i Sinac molitvom i paljenjem svijeća danas su se sjetili svih koji su svoje živote ugradili u našu slobodu i bolju budućnost. Učenici škole u Sincu, uz pomoć Srednje škole iz Otočca, napravili su vodotoranj, simbol grada Vukovara koji su uz svijeće postavili u crkvi sv. Krajem listopada ove godine završena je kompletna obnova zvonika na crkvi sv. Novi zvonik koji je postao pravim simbolom mjesta krasit će i katolički kalendar za 2016. Tako će uz novi izgled doći u svaki naš dom u župi i iseljeništvu. Dizajn i tisak kalendara napravio je Pavao Brnada iz Zagreba a kalendar će izići iz tiska početkom Došašća i moći će se uzeti u župnom uredu u Sincu, Kanadi i Zagrebu. Nakon misnog slavlja u Ramljanima posjetili smo Branka Petrlića, poznatog župljanina po svojoj jednostavnosti i radu. Branko je rođen 1941. Njegove godine i zdravstveni problemi ne smetaju veseloj naravi i uvijek nekoj šali. Pored operirana oba kuka i dalje je aktivan u svojoj pilani gdje sam radi. Pohvalio se kako je od prolića napravio tri tisuće paleta te i dalje razmišlja o poslovnim planovima. Radost i podrška našem Branku svakako su njegovi sinovi, nevjeste i unučad koji ga redovito posjećuju i pomažu u poslovima na pilani i u kući. Tradicionalni početak Došašća obilježen je u Sincu paljenjem prve adventske svijeće. Dosadašnjih godina svijeće ispred crkve palili su naši gosti i prijatelji dok smo od ove godine odlučili da to naprave naši najmlađi župljani. Kako naša škola ima četiri razreda, koliko je i nedjelja u Došašću, od ove godine čast paljenja svijeća pripada našim učenicima. Prvu svijeću zapalili su Marko Orešković prvi razred i Ivana Kostelac četvrti razred dok je molitvu predvodio župnik. Kako večernja fotografija nije uspjela naši učenici stali su pred objektiv za danjeg svijetla. Župljani Sinca koji su danas posjetili naše groblje i došli se pomoliti za svoje najmilije ostali su iznenađeni onim što su vidjeli. Veći dio grobnica je uništen, odnijeto je sa grobnica sve što su lopovi, ili kako bi ih već nazvali, tražili. Prema viđenom odnijeti su svi kipovi, ukrasi i ostali dijelovi od materijala koji se mogu istopiti i prodati. Centralni križ je rastavljen te je sa njega ukraden Spasitelj. Nepoznati počinitelji, kako policija zna reći, pomno su birali grobnice i tražili vrijedne materijale dok su plastične i kamene ostavili na grobnicama. Začuđuje i što je skoro svaka grobnica oštećena te cvijeće i svijeće pobacani po groblju. Svi koji imaju obiteljske grobnice mogu svoja oštećenja prijaviti policiji u Otočcu koja je napravila očevid a nama ostaje tužna misao i pitanje: u kakvom mi to svijetu živimo. Drugu adventsku svijeću ispred župne crkve upalio je Marko Orešković, učenik prvog razreda naše škole, koji je upalio i prvu te obećao sudjelovati i u paljenju preostale dvije svijeće. Nakon paljenja svijeće župnik je kazao kako živimo u nesigurnom vremenu. Dok mi obilazimo svoja groblja i ukrašavamo ih, drugi nam ih uništavaju, dok palimo svijeće, simbol svijetla, drugi hoće da živimo u mraku, dok s radošću čekamo Božić, drugi žele da budemo tužni-rekao je župnik. Sinčeranska crkva koja je do sada bila otvorena tijekom dana za posjetitelje, iz sigurnosnih raloga bit će zatvorena tijekom tjedna. Klapa Studenac iz Kruševa kod Mostara gostovala je ovaj vikend u Austriji te u povratku najavila posjet našem kraju. Ova zanimljiva ekipa mladih koju vode profesor glazbe Karlo Miličević i njihov župnik vlč. Ljubo Planinić gostovala je prošle godine u našim župama te su nam se pohvalili da im je posjet Lici i Gackoj dolini bio najdraži. Drage goste dočekali su Tomo Jagodić-Tule i župnik Sinca vlč. Klapa Studenac jedina je u Hrvatskoj koja pjeva klapske crkvene pjesme na misnim slavljima te su zbog toga postali poznati i prepoznatljivi. Uz razgovor ova vesela ekipa zapjevala je nekoliko pjesama te na rastanku zaključila pjesmom Zemlja Hercegovina. Nikole svečano je proslavljen u našim župama prigodnim programom te misnim slavljima. U Sincu program je počeo u prostorijama KUD-a gdje su djeca pripremila veseli program uz pjesmu i recitacije te nakon toga sudjelovali na sv. U Ličkom Lešću sve se odvijalo u crkvi pa je nakon misnog slavlja upriličen program i svečani doček sv. Radost ovog blagdana uz najmlađe podijelili su i njihovi roditelji te naše župne zajednice. Svećenici otočkog dekanata danas su u župnom uredu u Ličkom Lešću održali svoj redoviti dekanatski sastanak na kojem su dogovorili termine božićnih ispovijedi u svim župama, koji donosimo po redoslijedu: 15. Sve ispovijedi će biti u 17. Župljani Čanka obilježili su 24. Misu za sve poginule branitelje i civile te Prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana predvodio je župnik Perušića vlč. Josip Štefančić zajedno sa vlč. Ivicom Miškulinom, župnikom Ličkog Lešća i vlč. Stankom Smiljanićem, župnikom Čanka. Prije misnog slavlja položeni su vijenci i zapaljene svijeće na spomeniku svim poginulima te održani prigodni govori. Među okupljenim vjernicima vjence su položili: Milan Franić, izaslanik Predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, Milan Kolić, župan ličko-senjske županije, Boris Luketić, načelnik općine Plitvička Jezera, braniteljske udruge iz Rijeke, Gospića, Otočca, Plitvičkih Jezera te mještani. Za zločine u Čanku koje su počinili srpski pobunjenici još nitko nije odgovarao. Uoči treće nedjelje došašća upaljena je treća adventska svijeća ispred župne crkve u Sincu. Ove godine svijeće pale naši učenici a među njima najaktivniji su prvačići. Uz pjesmu župnog zbora i molitvu župnika svijeću su upalili Marko Orešković, koji je sudjelovao u paljenju i predhodne dvije, i Luka Matasić. Marko i Luka idu u prvi razred naše škole te se rado uključe u sve aktivnosti u župi. Pred njima je još uporan rad pripreme za Božić u školi gdje pripremaju veseli program zadnjeg dana škole 23. Svećenici Gospićko - senjske biskupije, zajedsno sa svojim biskupom Milom Bogovićem okupili su se na predbožićnom suasretu u Gospiću. Program je počeo u katedrali zajedničkom molitvom i pokorničkim bogoslužjem te nastavljen u Ordinarijatu. Predavanje na temu Brak i obitelj u svjetlu Biskupske sinode održao je dr. Nikola Vranješ, profesor pastoralne teologije u Rijeci. Susret je završio zajedničkim objedom na kojem je biskup Mile Bogović svima čestitao Božić i Novu godinu te preko svećenika pozdrave i čestitke uputio svim vjernicima. Biskupovu poslanicu za Božić pročitat će svi župnici na svojim župama. Pojam Gospićko - senjske biskupije kod vjernika često se veže uz ime našeg biskupa Milu Bogovića. Marinka Miličevića i ekonoma vlč. Nikolu Turkalja u našem Ordinarijatu djeluju još tri časne sestre s. Viliberta i gospođa Nada Brkljačić. Koliko posla svakodnevno obavljaju te brinu o svim stvarima može se samo zamisliti. Uz uredske poslove i primanje stranaka ovoj veseloj maloj ekipi nije problem pripremiti ručak za pedesetak svećenika koji dođu nekoliko puta godišnje na sastanke u Ordinarijat. Oko naše kamere zabilježilo je vrijedan rad u kuhinji nakon ručka ove drage ekipe u društvu mons. Mile Pecića, koji se došao zahvaliti na svemu što čine na dobrobit svih nas. Učenici područne škole Sinac užurbano se pripremaju za blagdan Božića zajedno sa svojim učiteljima. Nikole u tijeku su pripreme za božićnu priredbu koja će biti u srijedu 23. Uz božićne pjesme, igrokaze i racitacije koje će pokazati svojim roditeljim a i učiteljima naši učenici ukrasili su unutrašnjost škole pravim umjetničkim djelima. Uz neizostavni adventski vijenac, bor te druge ukrase našla su se i dva soba na unutarnjim vratima. Našim posjetiteljima ostavljamo,uz gledanje fotografija, malo pitanje: kako nazivamo soba u ženskom rodu? Četvrtu adventsku svijeću ispred župne crkve u Sincu zapalili su opet naši najmlađi župljani, učenici naše škole. Od ove godine, kako smo već objavili, adventske svijeće zapale učenici naše škole. Uz molitvu i pjesmu ova vesela ekipa koja sprema progam i u školi rado dođe i u crkvu i sudjeluje u svim aktivnostima. U iščekivanju i radosti Božića naša djeca pokazuju svojim trudom kako se može jednostavno i skromno priključiti svim aktivnostima župne zajednice. Župljani Sinca ovih dana uredili su unutrašnjost crkve za Božić. Veliki posao koji zahtijeva puno rada i truda okončan je postavljenim jaslicama , okićenim borovima te ostalim uređenjem, od čišćenja crkve i postavljanjem podmetača na klupe. Pripreme za uređenje i kićenje borova trajale su danima te se na kraju trud naših vrijednih suradnika isplatio. Ovakav trud poticaj je svima nama da se još više uključimo u život župne zajednice. Zadnji dan u našim školama pred Božić naši učenici priredili su zanimljiv program za svoje roditelje i učitelje. Uz pjesmu, recitacije i igrokaze neizostavna je bila i čestitka svima za Božić i Novu godinu. Nakon napornih priprema i proba sve je prošlo bez problema. Prvo polugodište tako je završilo u veselom raspoloženju i naši učenici odlaze na zaslužen odmor. Ova vesela ekipa naših učenika može biti primjer i starijima kako zajedno proslaviti rođenje Kristovo, u poštovanju i veselju, jedni s drugima. Malo koji dan, blagdan ili svetkovina može se usporđivati s Kristovim rođenjem Božićom. Današnji dan je prilika da ljudi zaborave svakodnevne probleme i dijele radost jedni s drugima te sa samim Bogom. U mnogim krajevima na današnji dan ljudi posjećuju jedni druge. Negdje je običaj da se ljudi izmire jedni s drugima ako imaju kakvih nesuglasica. U našim župama radost Božića svečano je proslavljena sv. Misama polnoćkama u Ramljanima u 21. Na sami Božić služene su sv. Mise na Vrhovinama u 9. Neka radost Kristova rođenja bdije i svijetli u našim srcima, kako ovih dana, tako i u sljedećoj 2016. © župa svetog ilije sinac 2012-2017. Izrada i ažuriranje stranice: www.
A Darwinian theory of beauty
Mislim da su nam svima potrebne te duhovne obnove. MM se nije bunio. Priča gospodina Serđe, bila je uzbudljivija i nešto opširnija, njegov mlađi kolega nije se htio sa Serđom nadgornjavati kako bi rekao naš pisac Jergović , a Serđo, opet, uz svoje doista bogato višegodišnje iskustvo nije mogao prestati s iznošenjem činjenica, uspomena i doživljaja iz izgradnje te pogona i održavanja, osobito agregata TE Plomin 2. Zabranu kretanja ignorirao je. A da ne govorim o svakodnevnom životu di uvijek moraš vukljati dijete sa sobom, npr. Bin Laden, jer ko zna da li on postoji i da li je ikada postojao, već su jedni od najvećih svetskih terorista Soroš i kompanija. Radovi su potrajali gotovo tjedan dana, a sve što sam imao namjeru baciti izgurao sam na balkon našeg stana u visokom prizemlju. Završilo se tako da je policija napisala prijavu kako sam sletio u kanal kraj ceste i ništa više.
[Parenje zivotinja i ljudi|Upoznavanje roditelja prije vjencanja|Oglasi Masaža ]
Oznake: www.tebe-www.datingvr.ru
komentiraj (0) * ispiši * #
Udane zene traze muskarce - Stvarne djevojke
Sex oglasi Zadar
Click here: Udane zene traze muskarce
Sex oglasi Zadar Iz Vaše fotelje - Sex oglasi Zadar Ako tražite osobu za intimni kontakt u Zadru, na pravom ste mjestu. Ukoliko tražiš stalno otvorene skijaške barove, klubove i zabavu, obavezno poseti Verbije. Ne osuđujte me, on je meni prvi prišao.
Visok 188, tezina oko 94, obdarenost neupitna, deblji penis. Što napisati o sebi? Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa.
sam, imam dvoje djece i spavam s frajerom kojeg sam upoznala preko - Radujem se ugodnom obostranom uzitku. Zovi me neodoljivom Nisu muževi mišići ili auto koji vozi ono što potiče seksualnu želju kod žena — nego ono što kažu!
Prvi sam put prevarila muža prije godinu dana. Frendica je slavila djevojačku večer u klubu s mnogo cuge i mnogo plesa s uskim krugom prijateljica. U jednom sam trenutku skužila da me vrlo zgodan i mlad frajer strijelja pogledom. Prišao mi je i nakon te večeri vidjeli smo se još nekoliko puta. Strašno mi je i priznati koliko sam malo krivnje osjećala nalazeći se s njim. Umrla bih od tuge da moja djeca doznaju što radim. Bio je to neplaniran rizik, ali svejedno sam ga nastavila viđati. Dečko iz kluba je inicirao, ali ja sam spremno prihvatila igru. U braku sam sedam godina i imam dvoje klinaca. Čini mi se kao da smo se suprug i ja totalno isključili iz našeg braka. Nema više seksa, a ne sjećam se kad smo se posljednji put zagrlili i poljubili. Ne držimo se ni za ruke. Jedino o čemu razgovaramo su treba li srediti nešto oko kuće ili tko će iznijeti smeće, dakle minimalna svakodnevna konverzacija. Nekoliko sam ga puta pokušala na to upozoriti, reći da mi treba više pažnje, ali ništa se ne mijenja, a ja sam umorna od traženja. Uza sve, on se i fizički dosta zapustio. Kad mi je prijateljica rekla za stranicu na kojoj udane žene i oženjeni frajeri traže zabavu sa strane, istog sam dana napravila profil. Tako sam upoznala Tomicu, frajera s kojim se već mjesecima jednom tjedno seksam. Njemu je 35, oženjen je, ima troje djece, kaže da njegova žena ne uživa u seksu i stalno mu prigovara. Ali zbog djece smo ostali u brakovima. Sa suprugom sam pokrenula privatni biznis, što nas dodatno veže. Ali riječ razvod polako se počela pojavljivati u našim razgovorima. Svake srijede, dok mi je mali u vrtiću, a kći u školi, provedem neko vrijeme s Tomicom. Nađemo se u hotelu koji je na pola puta od njegova posla do moje kuće. Koristimo messenger za dogovor i istog trena kad se dogovorimo, obrišem povijest razgovora. Tijekom tjedna znam mu poslati svoju sliku pod tušem ili na krevetu, ili fotku mojih grudi — da ga malo zagolicam. Obožavam to napraviti, pogotovo ako znam da je na sastanku — nije fer prema njemu, ali me zabavlja. Svake srijede ujutro obučem djecu, a potom uredim sebe. Noć prije stavim masku na lice, depiliram bikini zonu, a ujutro obrijem noge i stavim losion bez mirisa. Tomica ne želi da koristim ikakve mirise da njegova žena ne bi štogod osjetila. Djecu ostavim u vrtiću i školi, navratim do ureda i javim se suprugu, a potom izmislim da imam neke obaveze. On nikada nije postavljao dodatna pitanja. Tomica uvijek prvi dođe u hotel, a plaća gotovinom. Pošalje mi SMS s brojem sobe i stoji pokraj vrata čekajući da me skine iste sekunde kad uđem. Ne koristimo kodome jer sam na pilulama, a za Tomicu sam pouzdano sigurna da nema nikakvu seksualno prenosivu bolest. Čekanje srijede dosta je naporno oboma pa seks zbog toga zna biti vrlo žestok, čak i grub — žestoki poljupci, povremeno pljeskanje rukom po stražnjici, pa i više... Zato nijedno od nas nema dugačke nokte. Znalo mi se dogoditi da dođem kući s crvenim otiskom Tomičine ruke na stražnjici — da je muž skužio, okrivila bih neku prijateljicu. Vrući susreti Nakon što svršimo, u krevetu otvorimo bocu vina i gledamo isječke na YouTubeu. Zanimljivo — gledali smo i moju i njegovu djecu, koje smo nas dvoje snimili mobitelima. I da budem totalno iskrena, znali smo razgovarati o njegovoj supruzi i o mojem suprugu — zvuči pomalo nadrealno, ali jesmo. Često ponovimo seks, čak nekoliko puta — uza zid, na krevetu, na komodi, u kupaonici, ja na njemu, on na meni... Dan nakon toga nikada nisam išla u teretanu jer sam bila iscrpljena. Ritual za rastanak Tomičino je tuširanje i naranča koju bi pojeo. Kaže da ona poništava sve mirise na njegovoj koži i usnama, i seksa i mene. Meni takvi rituali ne trebaju — suprug mi je toliko nezainteresiran da se uopće ne može sjetiti kako sam mirisala, a kamoli da vidi promjenu. Odvezemo se kući, a putem frendici pošaljem poruku da je sve u redu. Tomica mi zna poslati poruku da je sve u redu, da je umoran, da je bilo fantastično, da jedva čeka sljedeći susret... Nitko to ne primijeti, ali čini mi se da sam srijedom navečer opuštenija i ljubaznija. U krevet odlazim potpuno iscrpljena. Već neko vrijeme muž spava u drugoj sobi — užasno hrče. Iz kreveta znam poslati Tomici poruku, ali samo ako sam sigurna da nema opasnosti, odnosno da mu žena nije kod kuće.
Devojka sa Sela Traži Muža da Živi i Radi sa Njom! A Ona za Uzvrat Nudi Ovo!
Visok 188, tezina oko 94, obdarenost neupitna, deblji penis. Pošalje mi SMS s brojem sobe i stoji pokraj vrata čekajući da me skine iste sekunde kad uđem. Ali riječ razvod polako se počela pojavljivati u našim razgovorima. Neke se srame svojih veza iako u njima neizmjerno uživaju dok su druge ponosne što izlaze s mladim dečkima, piše. Neprocjenjivo je vidjeti izraze lica drugih ljudi kad saznaju kolika je razlika u godina. Želim upoznati muškarca koji zna što želi.
[Lider nekretnine čakovec|Masaze|Kako zadovoljiti zenu oralnim sexom]
Oznake: sam, imam, dvoje, djece, i, spavam, s, frajerom, kojeg, upoznala, preko
komentiraj (0) * ispiši * #
Rijaliti sex - Pronađi pratnju
Click here: Rijaliti sex
Onda stupa na scenu Matora koja iz uloge civave ili pitbul terijera,zavisi od Ruzicinog raspolozenja, pise pismo u Filipovo i svoje ime u kome su sadrzani elementi njihovog poniznog uvazavanja njene samovolje prema njima pa shodno tome oni su joj i dalje na raspolaganju. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja. To je u redu.
Mislila sam da si gladan. Luckily you can have FREE 7 day access! Free 7 day premium access No Ads + Exclusive Content + HD Videos + Cancel Anytime Watch this exclusive video only on pornhub premium. Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede.
- Uputstvo za gledanje TV kanala na internetu. Pored toga morate imati na vašem računaru instalirane sljedeće programe: Balkan TV je web stranica koja svojim korisnicima pruža mogućnost da gledaju najbolje TV kanale.
To je u redu. Mislila sam da si gladan. I bio si nervozan zbog Jelene Golubović. Neuračunljiv sam kad sam gladan. Zbog toga se i sklanjam od svih. Ali to ne znači da ne želim sa tobom da provodim vreme. Da se češkamo, mazimo... Komentari koji sadrže psovke, uvredljive, vulgarne, preteće, rasističke ili šovinističke poruke neće biti objavljeni. Strogo je zabranjeno lažno predstavljanje, tj. Komentari koji su napisani velikim slovima neće biti odobreni. Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije alo. Administratorima se možete obratiti ovde: online alo.
Ava Karabatic i Uros - Sex u kuci VIP Veliki Brat 2013
Mislila sam da si gladan. Luckily you can have FREE 7 day access! Watch this 1080p video only on pornhub premium. Neuračunljiv sam kad sam gladan. Administratorima se možete obratiti ovde: online alo.
[Kako zaraditi na youtubeu|Kako zadovoljiti muskarca oralno|Karaoke i midi fajlovi 1295 fajlova u paketu- premium]
komentiraj (0) * ispiši * #
Kako zapoceti razgovor na sajtovima za upoznavanje - Stranica za upoznavanje
Forum Klix.ba
Click here: Kako zapoceti razgovor na sajtovima za upoznavanje
Neka poruka bude veoma jednostavna , zabavna i kratka za početak. Budite maximalno fokusirani na nju i budite u sadašnjem trenutku da bi što bolje te signale pročitali i da bi što bolje usmerili spiku u pravom pravcu. Na Tinderu naravno ima i sponzoruša koje čekaju. Iz knjige: Autor i : , Kako uspostaviti kontakt?
Sve u svemu, kako ćete stvari postaviti zavisi i od vas samih. Zato nemojte gubiti vreme sa foliranjem, na internetu ima milijardu devojaka koje samo čekaju da pronađu nekoga kao što ste vi. Probali ste, nije išlo, krenite dalje!
Upoznavanje za uspešne muškarce i lepe devojke - Lepotica i Zver - Idemo kod tebe pa ćemo vidjeti gdje mi sve možeš staviti penis.
Nakon sto ste za vas, prva stvar koju treba da uradite jeste da predstavite sebe i da se upoznate sa njom, ukoliko vam se ta devojka stvarno svidja, trebalo bi i da se potrudite malo oko nje. Zapocnite pricu tako sto cete je pitati da li se poznajete iz skole, sa posla, ili iz kraja. Trudite se da ostavite sto bolji utisak tako sto cete biti opusteni i odrzavati kontakt ocima. Ukoliko predstavljanje prodje u najboljem redu, oboje cete mnogo lakse i opustenije uci u dalju konverzaciju i sve ce biti dosta prirodnije. Ja uglavnom imam uvek spremne tri teme, kojima bi i njih naveo da pricaju i ukljucuju se u , tako da to isto savetujem i vama. Na primer pitajte je za misljenje o nekoj osobi koja je tu trenutno u vasoj blizini, ili pricajte o filmovima, muzici, knjigama, njenim interesovanjima. Zaista je veliki opseg tema koje mozete izabrati, samo se trudite da bude sto spontanije. Potrudite se da ispricate neku smesnu pricu ili bilo sta smesno, zene vole, kao i momke koji su duhoviti, to ce vam biti veliki plus. Sledeca stvar je da kroz razgovor saznate sta je interesuje najvise da bi znali o cemu pricati sa devojkom, onda pokrenite neku pricu na tu temu i saslusajte je sa razumevanjem, na taj nacin ona sa vama deli nesto sto je njoj vazno i tako se povezujete dosta lakse. Na ovaj nacin cete se malo osloboditi pritiska, i pustiti nju da vodi konverzaciju. Mozete pricati o porodici, vasem odrastanju, na primer recite neku dogodovstinu iz detinjstva, nema veze ukoliko je neka prica gde ste izblamirali kao dete, to zene cene,na svoj racun uvek dobro prolazi. Ukoliko nemate neku odredjenu ideju za razgovor, onda je neophodno da izbegavate da postavljate pitanja tipa: 1 Odakle si? I slicna njima, jer ce ona uvek brzo odgovoriti na njih, uglavnom sa jednom ili dve , i vi cete tako ostati bez teme za pricu. Znaci budite kreativni, verovatno cete joj se svideti, onda mozete da se nadate. =>=8<0= Imam pitanje,ako moze odgovor sto pre. Ja imama 14 god i jako mi se svidja jedna devojka iz razreda. Mi smo super ekipa stalno se druzimo zezazamo,salimo se... Ona je kulturniji tip mrzi pervezne ludake ali nije opet zatvorena na tu temu. Ja se trudim da se istaknem pred njom. Oboje smo odlicni djaci ali ja sam malo bolji pa se uvek trudim dajoj pomognem na testu. Sada pitanje dali trebam jos nesto da radim sem dobre sale,pomoći i slično. I o čemu ovakav tip devojaka voli da priča???? =>=8<0= Evo vam jedna malo dijalog da navedete neku devojku da se vidite Ja-Cao Cao.
Ne shvaćajte stvari osobno Ako vam stranac ne odgovori na pitanja ili vas totalno ignorira i ne želi s vama imati posla, ne uzimajte to k srcu. Ovdje je zaista večeras gužva. Pravite se duhoviti KAKO SE TO RADI: Morate biti opušteni, skoro toliko da budete kul. Možda tako da smisliš neku foricu pa se priča imesti iz teretane... Iako se savetuje da izbegavate fore kao što su MARKO 69, SIMA 20 CENTIMA IMA, HOT DARKO, SEXY MARKO… iz iskustva znamo da se na takve nadimke hvataju ribice željne kres kombinacije.
[Žene oglasi karlovac|Dnevne novine u hrvatskoj|Sex and the city serija online sa prevodom sezona 1]
Oznake: upoznavanje, za, uspešne, muškarce, i, lepe, devojke, &, Lepotica, Zver
komentiraj (0) * ispiši * #
Seks vo trevata vo park - Stvarne djevojke
>X>B =5 A<@48
Click here: Seks vo trevata vo park
Sega ste samo moi; veli, no leka-poleka }e stanete i nivni. Smetam oti tokmu taa prepoznatliva kombina- cija bitno ja opredelila, duri i ja moderirala idnata uspe{na i dolga kariera na akterkata Bedia Begovska. Neverojatna smeja pristigna od strana na su{testvoto koe to po~na da ~ita na glas: E sega e slu{ne{ ne{to mnogu interesno! Marko Cepenkov e eden od najvidnite makedonski sobira~i na narodno tvore{tvo.
Za toa {to e toj-proteraniot! Taa neverojatnost go natera da vleze ute podlaboko vo ulicata. Si bile dvajca braa koi{to bile vo stranstvo i rabotele vo ista fabrika.
Akt - Vracajuci se ova dvojica,pita ih jedan posmatrac: - Je li, kako onaj uspe , a vi ne?
So toa pravilno usno govorewe i piuvawe na bukvite kaj u~enicite postapno se razviva kulturata na usnoto i pismenoto izrazuvawe. Sekako, tuka stanuva zbor za programskoto podra~je Izrazuvawe i tvorewe koe vo publikacijava e dadeno pod imeto Bidi kreativen i koncizen. Pritoa, posebno treba da se obrne vnimanie na pravopisot, odnosno na jazi~nite normi, po~ituvaji gi interpunkciskite znaci. Site programski barawa se dadeni niz nekolku rubriki: Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i; Zapomni; Proveri gi svoite znaewa; Zada~i i sl. Makedonskata azbuka ima 31 bukva. Vv Pero i Sa{ka se na livada. Cc Pero i Sa{ka se dobri deca. Sa{ka ima pomalku od est godini. Tie zaedno e po~nat da u~at. Pero znae da pliva. Sa{ka znae da igra tenis. Maicata na Pero e od Makedonija. Fustan~eto na Saka e od Amerika. Jj Yy Ana ja pee pesnata za yvezdata. Qq Site deca peat za qubovta pome u lu eto. Mm MAMO, alo, mamo! Tt TATO, alo, tato! Bb BATO, alo, bato! Aa, Mm, Ll, Oo, Tt, Bb 6 bukvi. Site golemi i mali bukvi po forma se ednakvi, osven bukvite Aa, Bb i Ee. Ee Ss Ema se smee. Ii Kk Ema se slika. Nn Zz Pp Nina nema zabi. Nina ima kapa, no ne saka da ja nosi Ee, Ss, Ii, Kk, Nn, Zz, Dd, Pp 8 bukvi 13 MOJATA TATKOVINA MAKEDONIJA PODGOTOVKA ZA TRKI Ww Xx Maja e ~len na klubot SOKOL. Kowot se vika XORXO. Maja i Xorxo se sreni. Tie se razbiraat so glasot i so zborovite na Maja. Trkite so kowi se interesni. Niv gi gledaat mnogu gleda~i. Ww Xx - 2 bukvi Zada~a: Pro~itaj go tekstot za kowskite trki. Pro~itaj gi ovie dve pesni koi{to gi napi{ale u~enici od R. Sega ~itaj knigi so pesni, so basni i so raskazi. Za pi{uvawe se koristat rakopisni bukvi. Makedonskata azbuka so rakopisni bukvi: Mama me saka. Jas gi sakam site: i mama, i tato i bato. Sekoj den pi{uvaj po edna re~enica! Jas u~am sekoj den. U~eweto e korisno i interesno. Na{iot u~itel u~itelka ni pomaga da zboruvame, da ~itame i da pi{uvame na makedonski jazik. I roditelite mi pomagaat vo u~eweto na na{iot maj~in jazik. Re~enici: Nina pie voda od ~ema Vane piuva domana rabota Mojot vujko vozi xip Nad naevo u~ilite sleta helikopter Tatko mi i majka mi rabotat vo fabrika Jas i moite roditeli v leto e odime vo Makedonija Majka mi v~era nasadi cvee vo saksija Narodni pogovorki: Koj u~i, e nau~i. Koj e nau~i, e znae. Dene{nata rabota, ne ostavaj ja za utre. Sekoj den pi{uvaj po edna re~enica. Smisli edna re~enica za u~eweto i napi{i ja. Koj saka neka napie povee re~enici. Za trite knigi treba da go znaeme slednovo: 1. Da go napi{eme naslovot na sekoja kniga; 2. Ako knigata e so pesni, odgovori{ na pra{aweto: Koja pesna za mene e najinteresna? KNIGA Knigata e {aren cvet taa pretstvavuva najbogat svet. Taa so mene redovno drugaruva i mnogu znaewe sekoga{ mi daruva. Knigata me vodi niz poliwa rodni i niz mnogu zemji plodni. So knigata milna nasekade letam i so sigurnost svetot go etam. Odbirawe na trite knigi Zaedno so u~itelot odlu~uvame koi tri knigi e gi ~itame. Rasko Lozanoski Narodna pogovorka: Knigata e najgolem izvor na znaewe. Nastojuvaj tvoite pra{awa da bidat jasni i konkretni, a ne dvosmisleni! Pra{awa: Kako se vika? Zada~a: Postavi povee pra{awa za u~enicite na fotografijava. Toga{ imame godi{en odmor. Zna~i, sega treba da im napiam pismo. Tie se sami i po cel den razgovaraat za nas. Toa niv e gi raduva. Zada~a: Zamisli deka i ti si so ovie u~enici i u~estvuvaj vo razgovorot. Izmisli go toj razgovor. Istoto primenuvaj go i koga ne{to opi{uva{! Toj grad se nao a pokraj Ohridskoto Ezero. Vodata vo Ezeroto be{e prijatna za plivawe. Vozrasnite plivaa vo dlabokiot del. Decata plivaa vo plitkiot del. Tie igraa so plasti~na topka. Novodojdenite letuva~i ostanuvaa pod senkite na topolite. Nave~er se etavme pokraj kejot na rekata Drim. Nabquduvajte nekoj predmet: slika na yid, cvee vo vazna, rascvetano drvo, ~ovek, ovo{je, zelen~uk, priroda, vozilo i sl. Mesto kade se nao a predmetot ; 2. Izgled kakva forma ima: golemina, boja i sl. Sostav od {to e napraveno ; 4. Predmeti: forma, golemina, boja. Lu e deca i vozrasni : viso~ina, debelina, boja na kosa i o~i, izgled na likot i stavata, vozrast... Za planinata se opi{uva: viso~inata mnogu visoka, srednovisoka, niska ; po{umena ili karpesta; izgled na planinata vo zima, vo esen, vo prolet i vo leto. Se opi{uvaat i drugi prirodni predeli. Patni~ko vozilo: marka, boja, forma, golemina, namena i sl. Sekoga{ koga recitira{ ili zboruva{, nastojuvaj pravilno da gi izgovara{ glasovite i zborovite. Vnimavaj kako treba da zastane{ pred javnosta! Kiro Donev ZA LAGATA KAJ DA TRGNE LAGATA Ą SE ZNAE TRAGATA. NA GOSTI JA PRATILE JA VRATILE. NA PAZAR JA PRATILE KRADELA JA VRATILE KRADELA I JADELA PRAVDATA JA BRKALA. KAJ DA TRGNE LAGATA Ą SE ZNAE TRAGATA. Lagata najgolemi rogovi ima. So laga aga ne beduva. Vistinata e posjajna i od sonceto. Sekoja brzozborka se izgovaraj ja po ~etiri pati: najprvo bavno, pa brzo, pa pobrzo i najbrzo, no nastojuvaj sekoj zbor pravilno da go izgovara{. BEL PETEL, BELA PEPEL PRETA. NA VRV BRDA, VRBA MRDA. Osven toa, ovoj del od naukata za jazikot go prou~uva i akcentot na zborovite {to e mnogu zna~aen pri kulturata na usnoto izrazuvawe. Izgovor e koga od usnata praznina ispu{tame nekoj glas so otvorena ili poluotvorena usta. A, glas e najmal i nedeliv del od govorot. Vo makedonskiot literaturen jazik sekoj glas ima svoj znak koj{to se vika bukva. Kolku ima bukvi 31 tolku ima i glasovi. Vo makedonskiot literaturen jazik glasovite i bukvite imaat svoj izgovor i pravopis. Qubica, Koqo, Suqo, viqu{ka, biqbiq, qubov, teq, boqme, qubitel, Qup~o i dr. Sowa, Wego{, Wutn, siwak, sviwa, P~iwa, jadewe, jaglewe, kamewa i dr. Filip, fasada, Serafim, Frosina, Rafa, fabrika, fanela, Sofronija, nafta i dr. {uma, {iva~, lo{, ko, o{, To{o, vo{ka, To{ka, Rao i dr. Gevgelija, Angelina, Germanija, general, Angel, Genadija, gemixija, breg, sneg i dr. Smeknatiot izgovor ja pretstavuva razlikata me u glasovite: k, g i ,. Na ~as bri{ev so male~ko gum~e, a sega nosam voda so male~ko um~e. Soglaskata j redovno se upotrebuva pome u samoglaskite i i a Makedonija, hemija, Marija i dr. Toga j se upotrebuva pome u pretposlednata i poslednata samoglaska peeja, mieja, veeja ; Kaj imenkite vo forma na obraawa Marijo, Makedonijo i dr. Soglaskite predizvikuvaat razliki i vo zna~eweto na zborot i taka sozdavaat dvojki od zborovi. Zada~a: So Vaiot nastavnik na ~as izrabotete eden diktat na tekst niz koj e se proverat va{ite znaewa za zna~eweto na soglaskite po zvu~nost! Eden slog vo sekoj zbor go izgovarame so pogolema vozduna struja. Toj slog pri izgovorot posebno go naglasuvame. Toa, posilno izgovarawe na eden slog vo zborot se vika akcentirawe, odnosno akcent; Slogot to se akcentira se vika akcentiran slog. Akcentiraweto e osobina pri kulturata na usnoto izrazuvawe. Primeri: rîka, rakôvodstvo, rakovôditel... Akcent akcentiraweto e naglasuvaweto na opredelen slog vo zborot i toj pretstavuva bitna osobina na makedonskiot literaturen jazik; Akcentot vo makedonskiot literaturen jazik e dinami~en; Akcentiraniot slog se narekuva akcentiran slog; Vo makedonskiot literaturen jazik akcentot pa a na tretiot slog od krajot na zborot. AKCENT NA ZBOROVI Pro~itaj, sporedi, razmisli i zaklu~i! Akcentiraj gi zborovite: reka, kola, kniga, vodomer; vagata, vodenica, domain, domainka i domovi. Lu eto vo svoite dvorovi od vikendicite podgotvuvaat zimnica. Jas i mojot brat sedime doma i u~ime, a tatko mi i majka mi se na rabota. Potoa razmenete gi ulogite. Zborovite {to ozna~uvaat imiwa na lica, su{testva, predmeti, pojavi i poimi se vikaat imenki. Podelba na imenkite sopstveni Filip, Ohrid, Prespa, Dor~o, Lesi. Sopstvenite imenki sekoga{ se pi{uvaat so golema po~etna bukva. Zada~a: Dogovorete se vo oddelenieto da rabotite vo tandem parovi i da izgovarate: a prviot par sopstveni imenki; b vtoriot par op{ti imenki; v tretiot par konkretni imenki; g ~etvrtiot par apstraktni imenki; d pettiot par zbirni imenki. Razgledaj ja kartava na RM, pro~itaj gi imenkite i napi{i gi na opredelenoto mesto! Napi{i imiwa na pet gradovi! Napi{i imiwa na pet ezera! Napi{i imiwa na pet planini! Napi{i imiwa na pet sela! Napi{i imiwa na pet reki! So kakva po~etna bukva se piuvaat geografskite imiwa? Proveri gi svoite znaewa! Koku rodovi razlikuvaat imenkite? Koi imenki vo makedonskiot literaturen jazik se ~lenuvaat? Slavata mu e vo bogatstvoto, vo vodata, bez nego e be{e grda prirodata. Plivajte vo nego, plivajte, lovete, no najubavite zborovi ~uvajte mu gi za mostovite. Za da ne mu na{tetat na Vardar neprijatelite, su{ata, makedonskiot narod ~esto si go zatvoril vo pesnite, vo du{ata! Boko Smaoski 29 MOJATA TATKOVINA MAKEDONIJA GLAGOLI Pro~itaj, sporedi, razmisli i zaklu~i! Vane u~i makedonski jazik. Vane u~ee makedonski jazik. Vane e u~i makedonski jazik. Svr{eni i nesvr{eni glagoli poim; Upotreba na glagolite. Proveri gi svoite znaewa! Po to gi identifikuvame, odnosno koi gramati~ki kategorii gi imaat glagolite? Misli: ,,Ne e vreme da se skita! Na klupata srede parkot knigata ja ma~i Marko: ~ita, ~ita, pa e zapre pominuva nekoj napred! Da zapomne ne e lesno: gledaj, tr~a nekoj desno! Kaj zastana dolgo bara: levo mom~e so gitara! I toa mu be{e kuso: mina mome, ute ruso!... Dve stranici za dva ~asa! Boko Smaoski Vo slednive stihovi od pesnata ,, elba°, od Pero Milenkoski transformiraj gi glagolite od segano vo minato vreme: ELBA Pod ~ador~e detence se krie, ~ador~eto rosi~ka go mie. Jas sum odli~en u~enik. Ti si najvisok vo oddelenieto. Vane e prv vo fudbal. Nie sme ponazad od vas. Vie ste pred nas. Tie se prvi dojdeni. Nie sme vo u~ilnica. Jas sum ~ital vo povee vesnici za Republika Makedonija. Nikola i Nikolina otidoa vo Gradskiot park. Tie tamu nasadija brezi i se vratija doma. Vane i Vawa bea vo Gradskiot park. Tie tamu sadea brezi i so zadovolstvo se vraaa doma. Vremetraeweto na glagolskite dejstva; Poim za minato opredeleno svr{eno vreme; Poim za minato opredeleno nesvr{eno vreme; Prepoznavawe na dejstvoto. Proveri gi svoite znaewa! Vo tekstov {to sleduva, otkrij gi site glagoli, a potoa spored vremetraeweto na nivnoto dejstvo, podredi gi vo dve koloni! Gradot Skopje, vo znak na golema blagodarnost Ł izgradi spomenik statua, kako na golem ~ovek koja na cel svet mu stana vistinska majka. Spomenikot go izraboti akademikot Tome Serafimovski. Celata sve~enost skopjani so zadovolstvo ja sledea i se voodu{evuvaa. Podelete se vo parovi i vo tandem niz igra edniot neka izgovara svr{eni glagoli, a drugiot istite glagoli da gi transformira vo nesvr{eni. Primeri: ~ita pro~ita; piuva napia; doa ae dojde.... TATKOVINA Koga pristigna brodot vo taa dale~na zemja toj vide nepoznat narod posednat na bregot i jadri yvezdi na neboto. Tatkovinata e taa, re~e toj, i cela no po~na grutka po grutka da sobira. Ante Popovski IDNO VREME Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Kako bevme posvreni, sega e se razdelime, jas od tebe, ti od mene. e ti pratam ubav erdan em da nosi, em da pla~e. Narodna pesna 34 MAKEDONSKI JAZIK Idno vreme poim; Obrazuvawe; Zna~ewe; Prepoznavawe. Proveri gi svoite znaewa! Napii pet re~enici vo koi e upotrebi glagoli vo idno vreme. Vo slednava narodna pesna otkrij gi glagolite to se vo idno vreme. Zato mi se, sinko, alt'ni koga e bidam bez tebe, a ti, sinko more bez mene. GLAGOLSKI PRILOG Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Minatoto leto so moite roditeli prestojuvav vo Republika Makedonija. Tamu bevme na Ohridskoto Ezero. Tie denovi mininuvaa etaji se niz gradot Ohrid, gledaji gi prekrasnite ohridski biseri i kapeji se vo bistrite vodi na Ezeroto. Zvucite od planinata Gali~ica me nosea vo svetot na fantazijata ne dozvoluvaji nikakov zamor. Nave~er sedeji na balkonot od kuata na naite rodnini, gledav vo ubavata Gali~ica. Drugo dejstvo vo li~na glagolska forma. Slednive zapo~nati re~enici dopolni gi so po eden glagolski prilog to e go zapie na mestoto od liniite! So glagolskite prilozi: ~itaji, odeji i gledaji konstruiraj re~enici. PRIDAVKI Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Pridavkite se zborovi koi ozna~uvaat nekoi karakteristiki na imenkite, odnosno na predmetite, su{testvata i pojavite; Tie ja razubavuvaat re~enicata. Proveri gi svoite znaewa! Koi vidovi zborovi vo re~enicata gi pojasnuvaat? OHRID Dreven gradu, te pliska son~ev bran Vo srceto ti spie ubavina. Galebite v kosi ti svile gnezda. Dreven gradu, cuti vo belina me u dvorci i manastiri. Ve~en voin si pred sinoto oko na Ezeroto. Tome Bogdanovski 37 MOJATA TATKOVINA MAKEDONIJA BROEVI Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Si bile dvajca braa koi{to bile vo stranstvo i rabotele vo ista fabrika. Pomladiot brat za dvaeset i pet rabotni dena zarabotuval iljada i sto evra, a postariot za dvaeset i tri dena odvaj zemal {estotini evra. Proveri gi svoite znaewa! Vo sledniov prozen tekst otkrij gi broevite, no pritoa posebno izdvoj gi ~lenuvanite broevi. To~no be{e osum ~asot i petnaeset minuti koga izlegov od doma. Na ulica sretnav edno mom~e na dva-trinaeset godini. Vo ednata raka nose{e eden buket od pet cvetovi. Pette cvetovi bea raznobojni i bea mnogu ubavi. Napii re~enici vo koi e gi upotrebi broevite: dva, pet, est i sto! Napii so zborovi koga e tvojot rodenden. Vremeto deneska i utre e bide ubavo. Nie e izlezeme nagore nad gradot. Tamu malku e proetame i e se odmorime. Prilozite se zborovi koi naj~esto stojat do glagolot vo re~enicata i go opredeluvaat vremeto, mestoto, na~inot i stepenot koli~estvoto na vreweto na dejstvoto; Tie zna~itelno se razlikuvaat od drugite zborovi. Zada~a: Napii re~enici vo koi e upotrebi po eden od slednive prilozi: daleku, v~era, nadolu, napladne, nekako, povee! PREDLOZI Sporedi, razmisli i zaklu~i! Proveri gi svoite znaewa! Vo sledniov tekst na praznite mesta vo re~enicite, vnesi gi predlozite. ATRIBUT I APOZICIJA Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Miladinov 40 MAKEDONSKI JAZIK Konstantin Miladinov, avtorot na poznatata pesna ,,T'ga a jug°, e roden 1830g. Dvajcata braa, Konstantin i Dimitar Miladinovi, umrele 1862 godina vo Carigradskite zandani. So najubavata pesna na K. Miladinov, ,,T'ga za jug°, sekoga{ po~nuvaat ,,Stru{kite ve~eri na poezijata°. Funkcijata na atributot i apozicijata vo re~enicata; Mestoto na atributot i apozicijata vo re~enicata; Pravopis. Atributot i apozicijata se imenski dodatoci koi ja pojasnuvaat imenkata i Ł davaat poto~na opredelba; So re~enicata i so nejzinite dodatoci se zanimava sintaksata. Proveri gi svoite znaewa! Vo slednava pesna otkrij gi atributite: RODNIOT JAZIK Rodniot jazik e biseren erdan od zborovi plodovi so~ni, mislite tie ti gi redat vo sliki jasni i to~ni. Toj e vrutok nepresu{en, ve~en, niz bistri kapki zborovi te~at. Toj ni e zavet od dedovcite kako tlamnikot na ogni{teto. Vidoe Podgorec 41 MOJATA TATKOVINA MAKEDONIJA Vo slednive ~etiri re~enici nedostasuva apozicijata. Prepi{i gi re~enicive i dopolni gi so potrebnite apozicii. V~era iznenada so moite roditeli otidovme na izlet. Ottamu donesovme nekolku ubavi planinski cvetovi. Majka mi, koga se vrativme, vedna{ gi stavi vo vazna so voda. Vidovi prilo{ki opredelbi: a za vreme koga? Vedna{ lavot se razbudil, go fatil i se podgotvil za jadewe. No glu{ecot go zamolil da ne go jade poradi dobrinata to toj e mu ja napravel. Toga{ lavot mnogu se nasmeal i go pu{til. Po kuso vreme lavot navistina se spasil so pomo{ na glu{ecot. Sega znaj deka i kaj glu{ecot postoi blagodarnost. Ezop 42 MAKEDONSKI JAZIK DIREKTEN I INDIREKTEN GOVOR Pro~itaj, sporedi, razmisli i zaklu~i! Za letniot raspust toj si idel v selo. Sinko, mu rekol edna{ tatko mu, zemi ja vilata i ajde na lvada da go sobereme senoto. Na sina mu ne mu se rabotelo i rekol: Jas tolku mnogu nauki u~ev vo gradot i site selski zborovi gi zaboraviv. Ne znam {to e toa vila. Po malku vreme sinot trgnal kon plevnata i se sopnal na edna vila {to bila ispravena kraj yidot. Taa padnala i go udrila po glava. Toj se fatil za glava i rekol: Koj ja ostavil ovde ovaa vila?! Mnogu arno ti se stori! rekol tatko mu. Od vilata treba da se nau~i{ deka najgolemata nauka e nikoga{ da ne zaboravi{ da raboti{. Za letniot raspust toj si idel v selo. Tatko mu mu rekol na sinot da ja zeme vilata i da odat na livada da go soberat senoto. Sinot mu rekol deka v grad nau~il mnogu nauki i site selski zborovi gi zaboravil i ne znael {to e toa vila. Po malku vreme sinot trgnal kon plevnata i se sopnal na edna vila {to bila ispravena kraj yidot. Taa padnala i go udrila po glava. Toj se fatil za glavata i rekol koj ja ostavil tuka taa vila. Tatko mu mu rekol deka mnogu arno mu se storilo i deka od vilata ja nau~il najgolemata nauka i nikoga{ ne treba da zaboravi da raboti takvi selski raboti. Poim za direkten govor; Poim za indirekten govor; Pravopis. Slednive dve re~enici od direkten transformiraj gi vo indirekten govor i obratno! Nikola se vrati od u~ilite i veselo re~e: ,,Mamo, utre celoto oddelenie organizirano odime na izlet. Dedoto na svojot sin mu rekol da pojde vo prodavnica i da mu kupi vesnik. Tekstov to sleduva, transformiraj go od direkten vo indirekten govor. Tatkoto mu rekol na svojot sin: Na, sinko, za 100 denari kupi mi maslinki. Ne alva, tuku maslinki! mu rekol povtorno dedoto. pak, rekol sinot. A, bre, maslinki, ti velam! Da te zeme avolot sose taa tvoja alva. Zar tebe tolku mnogu ti se jade alva. PRAVOGOVOR I PRAVOPIS UPOTREBA NA INTERPUNKCISKI ZNACI Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Dedo mi ~ita vesnik. Sinko, kolku ~asovi imate utre? Of, kako se ~uvstvuvam zamoren! Elena na majka si Ł re~e: ,,Mamo, popladne e odam kaj mojata drugarka. ° Pravogovor; Pravopis; Interpunkciski znaci upotreba. Pravogovor e pravilno izgovarawe na glasovite i na zborovite. Pravopis e sistem od jazi~ni normi, interpunkciski znaci i zakonitosti koi pri pismenoto izrazuvawe treba da se po~ituvaat. Makedonskiot pravopis e donesen na 7 juni 1945 godina. Diktat na prozen tekst vo koj dominiraat povee interpunkciski znaci. Od oxakot izleguvae gust ~ad. Pred dvaeset godini bev mnogu mlad, a sega sum mnogu star. Sinonimi poim; Homonimi poim; Antonimi poim. Otkrij ja poveezna~ajnosta na zborovite vo slednive re~enici: 1. Jas treba da crtam na blok ,,5°, pa zatoa brzam da stignam do zgradite na blok ,,5°, za{to gi zaboraviv boicite. Napi{i po dve re~enici so upotreba na sinonimi i antonimi. NOVOSOZDADENI ZBOROVI NEOLOGIZMI Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Toj odamna raboti na kompjuter. Nase ima golem avtoritet. Toj so godini neguva afiniteti. Videoto odamna ne sme go upotrebile, zato imame dividi. Neologizmite se novosozdadeni zborovi koi so tekot na vremeto navleguvaat vo jazikot i go zbogatuvaat. Bev vo Dramski teatar. Sekoj fakultet ima dekan. Tatko mi e profesor po filozofija. Internacionalizmi se zborovi koi postapno navleguvaat vo sekoj jazik i se prisposobuvaat na sredinata i uslovite na toj jazik. Tie zborovi se sreavaat vo site razvieni standardni jazici, pa zatoa u{te se vikaat i me unarodni zborovi. BIDI KREATIVEN I KONCIZEN! Vo vrska so toa se koristat i tekstovi kako inspiracija pottik za piuvawe. Alo, ,,Mars°, ovde Vera Mimi! So nau~nici smeli Vo skafanderi beli. Alo, Mimi i Vera! Kiril Pej~inovi Tetoec e me u prvite pretstavnici koi{to go vovele narodniot jazik vo crkvite i u~ili{tata vo XIX vek. Oti{ol vo Sveta Gora vo manastirot ,,Hilendar°, kade {to se zakalu eril. Podocna oti{ol vo rodnoto mesto kade {to go obnovil manastirot ,,Sv. Poznat e i negoviot nadgroben epitaf koj e prv obid za pi{uvawe stihotvorba vo makedonskata literatura na makedonski naroden jazik. Ot negovo svoe ot{estvie, do Hristovo vtoro, priestvie, molit vas braa negoi qubimija hotja{tija pro~itati sija, da re~ete: Bog da bi go prostil, zere u grob crvite gi gostil. Da Bog da za dobroe delo. Kako nekoe vreme vo stari Rim, ima{e eden car, ime mu be{e Koriolan, i negova majka imeto i be{e Veturia. Teodosie Sinaitski se pretpostavuva deka e roden 1850 godina vo Dojran. Se vikal Teohar, no podocna oti{ol na poluostrovot Sinaj, kade {to stanal stareina na manastirot i vo spomen na toa se narekol Sinaitski. Razgovaral so mnogu Makedonci i sobiral milostina od niv. Edno vreme rabotel i vo Solun, kade to se zapoznal so Kiril Pej~inovi i Jordan Haxi Konstantinov Xinot. Koja e ulogata i zna~eweto na Kiril Pej~inovi i Teodosie Sinaitski? Koi dela gi napial Kiril Pej~inovi? JORDAN HAXI KONSTANTINOV XINOT Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Jordan Haxi Konstantinov Xinot e eden od najaktivnite dejci na prerodbata vo Makedonija. Roden e 1820 godina vo Veles. Obrazovanieto go zavril vo Veles i vo Skopje. Aktivno rabotel za obrazovanieto na makedonskiot narod iako bil poveepati kleveten od tie {to go {irele tu oto vlijanie gr~ko, bugarsko i srpsko , no nikoga{ ne podlegnal. Xinot bil prosvetitel na decata vo Makedonija. Umrel 1882 godina vo svojot roden grad. Toj e prv makedonski dramski pisatel na piesi ,,Minerva i devet muzi°, ,,Basna° i ,,U~ili{te i u~enie° i dr. Isto taka pi{uval stihotvorbi, aforizmi, patopisi i sl. Za{to mi projde toliko vreme koe ne mogoh da go poznajam? Znak e da jo{t ne sam se poznal. Ne treba se bojati. Zato drevoto planinsko ako bi prava greda bilo, ne bi go delkale. Se vraa vo svojata tatkovina i raboti kako profesor vo gimnazijata vo Bitola. Vo deloto Misirkov go razrabotuva pra{aweto za voveduvawe na makedonskiot jazik. Umrel 1926 godina vo Bugarija. Zaslugata na Misirkov za Makedoncite e golema, zatoa {to u{te ottoga{ toj go zapo~nal interesot za kodifikacija na makedonskiot jazik. Prilog: ,,ZA MAKEDONCKITE RABOTI° izvadok... Okolu centralnoto nari~je trebit da se grupiraat site na{i nau~ni i literaturni sili, za da go o~istat i obogatat so sokroi{~a od druzite makedoncki nare~ija i da sozdadat od nego i jeden ubav literaturen jazik. Proveri gi svoite znaewa! Vo {to se sostoi golemoto zna~ewe na Misirkov za Makedoncite? Na koj govori e zasnovan makedonskiot literaturen jazik? Od kolku statii se sostoi negovoto zna~ajno delo? KONESKI kako lingvist Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Roden e 1921 godina vo s. Nebregovo, nedaleku od Prilep kade {to zavr{il osnovno u~ilite. Gimnazija zavril vo Kraguevac, a slavistika studiral vo Belgrad i Sofija. Koneski vo Skopje rabotel kako profesor na Filozofskiot fakultet od negovoto osnovawe 1946. Bil pretsedatel na Sojuzot na pisatelite na Jugoslavija. Negovata zasluga za makedonskiot jazik e ogromna, bideji povee dela posvetil za jazikot na makedonskiot narod. Ja napi{al Gramatikata na makedonskiot literaturen jazik I i II kniga , i deloto Istorijata na makedonskiot jazik. Koavtor e na Makedonskiot pravopis so pravopisen re~nik, redaktor e na Re~nikot na makedonskiot jazik. Umrel 1993 godina vo Skopje. Primeri: leb lebovi lebot; sneg snegovi snegot itn. Proveri gi svoite znaewa! Obidi se glasno da gi izgovori{ istaknatite zborovi vo ovoj tekst, a potoa, ako misli{ deka se napraveni greki vo piuvaweto, popravi gi. Tatko mi raboti vo druk grat. Toj mora da stigne navreme na rabota i koga e golem stut, grat, mras i snek. Fabrikata vo kojato raboti se nao a na eden mal brek, vo ~ija blizina ima eden golem star dap. Koga e dojde, sekoga vo torbata nosi ubav, bel lep, a od desniot xep vadi i redovno mi dava nekoja bonbona. Godinava e odime so moite roditeli kaj vujko mi vo R. Odeji po ulica se sretnav so Elena. Toj ima golema kultura. Vesna ima nov kompjuter. De gidi, sine, Nikola, krvava rano na srce. Izlezi, sine, ne ~ekaj, stradna si majka pre~ekaj. Od tebe zedov sto denari. Do vas sednav. So nego otidov v grad. Pred nego re~e deka e dojde. Od niv pobarav pomo. Nemu mu rekov da pomogne. Nea ja sretnav na ulica. Podavaji ja topkata padnav. Vikni gi da vlezat. Go povikav da dojde. Dolgite formi od li~nite zamenki se upotrebuvaat vo slednive slu~ai: a koga pred niv stoi predlogot: od, do, so, pred, na, pod, bez, kaj i sl. Te{ko mene i sl. Dolgi formi od li~nite zamenki se: tebe, mene, nego, vas, nea, nemu, sebe, nas, vas, niv i sl. Kratki formi od li~nite zamenki se: te, me, go, ja, ve, mu, ne, im i sl. Proveri gi svoite znaewa! IZVICI Pro~itaj, sogledaj, razmisli i zaklu~i! Ej, majstore go soyida li oxakot? Of, {to da prvam sega! Tu, bre, u{te go nema da dojde! Bum, padna tavanot od sobata! Iako veterot silno svire{e, fi u u, ama selanecot ode{e po potot i glasno vikae po kowot: Di i i! Proveri gi svoite znaewa! Vo slednava narodna prikazna otkrij gi izvicite! Pred da ja dovri rabotata, oxakot po~nal da se navaluva. Majstorot go potprel so pleite i po~nal da vika. Dojdi gore da mi plati! Slezi dolu, majstore, e ti platam! More, nosi pari vamu ili e go turnam! se slunalo na pokrivot od kuata. Ah, {to mi napravi! Lele, air da ne vidi{, bre majstore! Koga ti velev da donese{ pari, ti ne slu{a{ i bidi sega bez oxak, odgovoril naluteno majstorot. Narodna prikazna Zada~a: Napi{i re~enici so upotreba na slednive izvici: of, lele, ih, ah, i{, kikiriku i aj. Jas vo ranecot nosam: knigi, tetratki, moliv, penkalo i guma. Bisera pi{uva, a Kostadin ~ita. I Filip neka dojde so nas. Edna{, barem, da poigra{ so mene! Zarem ne ti e grev za mene? Vie ni trebate da ni pomognete. Eve ti go gostinot dojde. Jas bi donesol ne{to za vas za jadewe. Za popregledno da bide, toa stori go vo tabelava {to ti e dadena: IZLET Vo edno proletno popladne iznenada izlegov v grad. Tamu se najdov so eden moj sou~enik. Toj mi re~e: Lele, kako me boli glavata! Ah, dobro to se vidovme. Aj, odvedi me vo ambulanta na lekar! Sigurno e mi pomogne lekarot. mu rekov i trgnavme. Jas bi sakal da dojdam kaj tebe, no nemam vreme. Koga bi do{ol, bi porazgovarale za Republika Makedonija i bi ja na{le na karta. Me utoa, od tvojata biblioteka bi pro~itale ne{to za Kru{evo i za Ilindenskoto vostanie, no bi napiale i ubav sostav za Makedonija. Ovaa zapoved e indirektna. Ej, ~uj me, majko, po~uj me, od tebe nema posrena na ovaa zemja plamnata. UPOTREBA NA INTERPUNKCISKI ZNACI Razgovarame zaklu~uvame: Interpunciski znaci se: to~ka, dve to~ki, zapirka, navodnici, akcent, pra{alnik, izvi~nik i dr. Proveri gi svoite znaewa! Fali me usto oti te raskinam. Proveri gi svoite znaewa! Vo slednive re~enici, popravi gi gre{kite {to se napraveni za sleano i razdeleno pi{uvawe: Dedo mi bee drvo delec. Makedonia vo seloto Seno kos blisku do gradot Prilep. Za da na pravi neto, ne saka mnogu da mu objasnuva. Odma sfaa to treba da stori. Sigurno dedomi e me odnese na Markovi kuli, a povee vreme e prestojuvame vo Dojran i Gevgelija. Filip go ispe~e lebot. Filip go ispe~e zanaetot. Despina e itro devoj~e. Ti si mnogu pla{livo dete. Re~nik e kniga vo koja po azbu~en red se pomesteni zborovi. A, stil, vo literaturata, e na~in na izrazuvawe. Toj se gradi so ~itawe knigi. Stil e na~in na pismeno i ili usmeno pi{uvawe. Zada~i: Napi{i pet re~enici so upotreba na zborovi so prenosno zna~ewe. Toj bil u~itel, u~ebnikar, roden vo Ohrid 1834 godina. Obrazovanieto go zavr{il vo Ohrid i vo Bitola. Okolu 30 godini rabotel kako u~itel vo Ohrid, Struga, Bitola, Solun i Kuku{. Objavil osum u~ebnici za potrebite na u~ili{tata vo Makedonija i ja napial biografijata za Braata Miladinovci. Od sobranite golem broj makedonski narodni umotvorbi vo Sofija objavil Zbornik vo 1894 godina, kojto se sostoel od osum knigi. Umrel vo Sofija 1909 godina. Sobral nad 1300 narodni pesni, nad 300 narodni prikazni, nad 700 pesni, 1156 poslovici, 29 detski igri itn. Toj mu bil zet za erka na Dimitar Miladinov. Jas je rekov, nadrekov: - Nemoj, mome, ne begaj, ti si moe, pak moe! Sno~i sum bil doma ti, rojno vino sum pilo; nemav da si poplatam, reim sabja ostaiv na sabjata mahrama, na mahrama hiljada, vo hiljada zlat prsten. Mahramata tatku ti, a sabjata bratu ti, hiljadata majke ti, zlati prsten za tebe, a ti, mome, za mene! A koga umrel tatko im, pogolemiot se storil domain, a pomaliot rabotel, mnogu go slual brata si i retko doa al doma. Golemiot nito ne rabotel, samo si sedel doma, pre~ekuval prijateli: si imal arni kowi, zagari i sokoli za na lov i si pominuval gospodski. Po nekolku godini tie se zbogatile ute povee. Maliot si idel doma ot sveden na sveden. Edna na eden sveden, koga si dool v selo, go sretnale nekoi selani to im zaviduvale i sakale da im natetat i mu rekle: ,,Ti ne si li sin na tatko ti? ° ,,Kako ne,° rekol toj. Kog e odi tamu, na momino selo, na momina kua, na momini dvorja, tamo e izleze mominijo tatko, mominata majka, mominite bratja, mominite sestri; ~aa e ti dade! ° Maliot brat nito ne im rekol. Ama po~nal da razmisluva. Otiol doma, prespal nota i utredenta, koga se razbudil, go praal brata mu: ,,Kako pomina, brate, noeska? ° A toj mu rekol: ,,Ah, brate! Oko ne sum klal. ° go praal golemiot. Kako e gledam kua, koga nikogo ne poznavam i od kunata rabota ne se razbiram? Toa misleji, sano ne sum zaspal i pomisliv da te pomolam tebe, da se smenime so rabotive: jas nekoja godina da posedam doma, a ti da pojde na mojata rabota! Jas e pojadam deneska na lov i na brat mi mu rekov oti e si dojdam za ru~ek; ama samo ti da znae, nema da si dojdam za ru~ek; a ti e ispe~e edno jagne, e mu turi vnatre otrov, e ja stavi sofrata i e go pokani{ brat mi da ru~a. Proveri gi svoite znaewa! Ovaa prikazna e realisti~na. Koj gi vloil odnosite me u dvajcata braa? Koi se pri~inite za toa? Koi se glavnite likovi vo ovaa prikazna? Marko Cepenkov e eden od najvidnite makedonski sobira~i na narodno tvore{tvo. Toj e roden vo Kruevo, 1829 godina. Pismenosta ja steknal vo gr~ki elijni u~ilita. Tokmu tuka se zapoznal so Dimitar Miladinov, kojto u~itelstvuval vo gradot, i mu dal pottik na Marko Cepenkov da sobira narodni umotvorbi. Samo toga izlegle nad 500 stranici od tie sobrani narodni umotvorbi. Umrel 1920 godina vo Sofija. Ah, bre ~edo, da imav troa brano i maslo mu rekla tiki da napravev zelnik, so edni vitki golemi, taka tolkai, pa da si ru~avme, pa e se skinevme voda pieji. Deteto ja gledalo majka si pravo v usta, nebare taa navistina e mu mesi zelnik i Ł reklo: E, majko, koga e mesi, pa koga e si skr{am od vitkata taka tolkavo par~e za da si jadam... Kako biduvalo da skr{i{ tolkavo par~e, nenasitniku, malo par~e se kr{i, neranimajko eden! i mu vrzala edna lakanica preku usta. Deteto se rasplakalo, kuata se krevala! Go ~ul tatko mu od bav~ata kade {to rabotel, dotr~al da vidi zo{to pla~e deteto. Tatkoto se razlutil: Zo{to ne go ostavi{ deteto da si jade vitki kakvi to saka i da mi rasne? Sega e vidi{ ti... More ~oveku, zastani! go pra{ale sosedite. Otkako go ~ule toa, sosedite se iznasmeale: E, e, e, na neroden Petko kapa mu kupile! LISICATA NA SUD Ja sudele lisicata zatoa {to od eden selski koko{arnik ukrala nekolku koko{ki. Ne sum vinovna, ~esen zbor! Vo toa vreme jas bev vo drug koko{arnik. A ima{ li svedoci? ja praal sudijata. Svedocite gi izedov! Dimitar Miladinov 1810 1862 e glavnata li~nost na makedonskata prerodba. Bil u~itel vo povee mesta vo Makedonija i sobira~ na narodni umotvorbi. Zaedno so bratot Konstantin go oformil poznatiot ,,Zbornik na narodni umotvorbi otpe~aten vo 1861 godina vo Zagreb. Pesnite na Konstantin: T'ga za jug°, Golap~e°, elanie°, Dumanie°, Bisera°, Na s'nceto°, Kletva°, Ne, nepijan°, Skrsti°, Sira~e° i E ptin delija° zaedno so ,,Zbornikot°, {to go podgotvil i go i izdal so svojot brat Dimitrija, pretstavuva kapitalno delo za Makedoncite i toa ima nad 510 stranici. ° Tam deka moma prede{e, Nevesta mom~e fale{e: Imam si mom~e rabotno, na den mi brazda ora{e, a vo nedela lei~ka, i vo mesecot pogon~e, a vo godina navi~ka°. Tam deka mom~e ora{e, 72 MAKEDONSKI JAZIK te{ka e dremka napadna, butna si urka v pepelot, ta legna moma, ta zaspa. Pustata urka niknala, rodila drenki zreani! Kako se moma razbudi zreli se drenki nazoba. Koga se mom~e razbudi, zreli se kru{i najade. POVEJ MI, POVEJ, VETRE MEGLENE Povej mi, povej, vetre Meglene, Po more silen, po pole laden; Da mi oladi beli argati; Po pore silen, po gemixii. Tumba, tumba za tri dni, of lele za s˘ dni. Kak' e drobi, tak' e jadi{. Stradna majka za keljago sina. Koj prait palica za svojata glavica. Kakva glava takov bri~. Zol trn, zla kopa~ka. Rani ku~e da te lait. Ivo se vodit so devet nozi, i odnapred odit, i nazad odit, sam bog se ~udit kako se vozit. Kuso me~e dren tresit. Kopam dupka do kolena. Kuso prase po rid pasit. D'lga Neda senka nemat. Vieno, pleteno, na sudni m'ki kalaeno. D'lg Todor bez koski. Tokmu sum si naprela: na dedo koula, na baba marama. Seto selo sobrano, seno slama sobira. Samo Simo sedi srede selo sam. Grigor Prli~ev e poznat makedonski pisatel od XIX vek. Roden e vo Ohrid 1830 godina. Rano ostanal bez tatko. Za da go prehrani, majka mu morala da raboti kako sluginka po bogatite kui. U~itelstvuval vo Ohrid i vo Bitola i toga se borel protiv gr~koto vlijanie koe s˘ povee navleguvalo vo crkvite i vo u~ili{tata. Vo toa vreme toj bil nakleveten na Turcite, pa zatoa bil zatvoren vo Debarskiot zatvor. Negovi najpoznati dela se poemata Serdarot° i Aftobiografijata°. Umrel vo Ohrid 1893 godina. Prilog izvadok od poemata Serdarot°: Piskotnici se sluaat od Gali~nik vo Reka. Il roj od skakulci se vdal? Ta Kuzman, junak slaven, padna ubien od Gega, toj serdar pro~ut padna v boj i e gi zgazi pqa~ka{ot planinite ni sega, a da gi brani nema koj. So race na kolena, pukata svetnata, ladna taa ja miluva blago. Na sredna e doba; jadra, i sosema zdrava, krna i herojski silna. Izvajana e amazonskata nejzina stava: vistinska li~ota milna. Toa e kutrata Neda, nesrenata, dostojna majka na Kuzman. Sedeji v haos od mislite ma~ni vo zemjata o~ite bee gi vpila, bideji sonila sonita mra~ni: Potpornite gredi od nivnata kua se vedat, {umno se ru{at vo mrakot, sal nasrede u{te ostanala samotna greda, ama {to potpira jako. Avtorot najavuva nekoja neprijatnost koja so tie neprijatni i potresni zborovi ja upotrebil stilskata figura slovenska antiteza. Slovenskata antiteza e takva stilska figura so koja se postavuva pra{awe, se negira pra{aweto i se dobiva vistinski to~en odgovor. Proveri gi svoite znaewa! Koja e osnovnata tema vo poemata Serdarot°? Odvoi go nerealnoto od realnoto, odnosno otkrij gi simbolite od sonot na Neda, majkata na Kuzman. Objasni gi stihovite: I vezden ti da pla~e{ ima{ zoto°. Kako poetot go naslikal fizi~kiot izgled i duhovnata cvrstina na majkata Neda? Koi se zborovite, stihovite, so koi Neda go povikuva narodot vo natamona borba? Izvle~i ja porakata do narodot od oplakuvaweto na majkata Neda nad mrtvoto telo na sinot! Dali e grutka, grutka snegova, ili e kamen, kamen belutrak? Ko~o Racin e poznat makedonski poet i revolucioner, roden 1908 godina vo Veles. Ottuka toj bil prinuden da bide pokraj negovoto grn~arsko kolce i da mu pomaga vo negoviot zanaet. Racin so toa ne bil zadovolen, pa zatoa noe sedel so svea na tavanot i ~ital knigi. Toa na Racin mu dalo pottik i golema inspiracija da ja napi{e stihozbirkata Beli mugri°. Zbirkata pesni e otpe~atena 1939 godina vo Samobor, blizu Zagreb. Tragi~no zaginal na 13 juni 1943 godina na planinata Lopu{nik, kaj Ki~evo. Denovi li se denovi argatski maki golemi! Za tu i beli dvorovi kopaj si crni grobovi! Ne be{e Lenka rodena za tija pusti tutuni! Prva godina pomina grutka v srceto Ł legna, vtora godina namina bolest ja v gradi iskina. Treta godina zemjata na Lenka pokri snagata. Se ruti karpa mrak! I petli v selo peat i zorata se zori nad karpa v krv se mie i temninata pie silno svetnal den! Probudete se morni kopa~ki i kopa~i na trudot crn narod! So motika na rmo za korka suva leb, po patitata strmni po poliwata ramni, u vivnaliov den da trgneme i nie stradalnici od vek! Na deda Bogomil zemjata rovka, meka, nababrena za rod so stradna dua ~eka udarite ni jaki 78 MAKEDONSKI JAZIK Zada~a: Nastojuvaj da gi pro~ita site 12 pesni pomesteni vo stihozbirkata Beli mugri°. BIDI KREATIVEN I KONCIZEN! Podra~jeto za pismeno i usno izrazuvawe vo ovaa vozrast treba da bide postaveno so pogolemi odgovornosti, pritoa, po~ituvaji gi jazi~nite normi i interpunkciskite znaci vo makedonskiot literaturen jazik. Prvo to napravi, izleze na terasata. Si zamisluvae deka pred zgradata e vidi park~e i deca kako si igraat vo nego. No, od terasata se gledaa samo gramada naredeni tici, pesok i edna maina za drobewe kamen. Nikade naokolu nemae treva i drvja. A za da porasnat, si razmisluvae, potrebno e vreme. Vo novoto maalo e nema i drugari, nitu pak e ima so kogo da si igra. Kako zanesena pesna vo sinoto more na gorite tone zalezot... Od trevite do kavalot, od stadoto do oblakot s˘ e bujno, zapaleno. Od gradite do pesnata, od ~ekorot do ~emata, s˘ e ~udno razgaleno.
Sex vo Park. Napaleni deca
Vee celi dva dena sum vo celosno op~ineta sostojba. Gledano vo makrokontekst, romanot zemen kako celina e paradigma na Bahtinovata teza za poveejazi~- nosta pri koja se prepletuvaat povee jazici ili jazi~ni svesti. Kako i da e, ne postoi nikakva restrikcija za na~inot na koj e odlu~i da ja ~ita knigava ako vee si spremen. Nekoj sosed mu kazuva deka tie se preselile ushte pred 3 meseci. Sve dok jednog prijepodneva u kabinu slucajno ne udje kapetan broda. Tatkovinata e taa, re~e toj, i cela no po~na grutka po grutka da sobira. Vlasta ispraa elektronski poraki so crven izvi~nik. Vo nego povee ne ostana ni trunka sigurnost, ekot na negoviot o'd {to go slu{a{e po ulicite mu zvu~e{e kako na nekakov galop od kowi-samovili, koi zvukot go davaa so slikata, a ne so ~ekorot.
[Kako pitati za vezu|Iznajmljivanje stanova mostar|Zena trazi mladjeg muskarca zagreb]
Oznake: akt
komentiraj (0) * ispiši * #
