mentalni

Ova skraćenica se može okretati na više načina, ali prema neogeopop teoriji koju su razvili Gavro i Mentalni predstavlja nulti poučak u shvaćanju punka kao načina života i djelovanja. Teorija se znanstveno oslanja na empirizam i kvalitativne metode brojnih studija slučaja, terenskog istraživanja, fokus grupa i višedesetljetnog sudjelujućeg promatranja, a izbjegava znanstvene i pseudoznanstvene teorije koje su od poznatijih hrvatskih i pulskih sociologa razvijali Benjamin Perasović, Edgar Buršić Rošo i Ivica Petrinić. Poučak se zasniva na nekoliko libertarijanskih i anarhoindividualističkih paradigmi (ne radi se znanstvenim i dogmatskim paradigmama nego o fluktuirajućim postavkama koje su podložne modifikacijama u prostoru i vremenu) od kojih je najvažniji R.I.S. model, višestruko dokazan u praksi i verificiran u brojnim pojavnostima življenja punka. Model ima tri osnovne sastavnice svake punkerske osobnosti i ekspresije:
R je ideal različitosti po kojem svaka jedinka u pokretu je različita i sebi svojstvena, usprkos prividne i površnom analizom ustanovljene uniformiranosti i jednolične ikonografije otjelotvorene kroz stereotipne predodžbe o sličnim vanjskim i unutrašnjim izražajima punka. Ovakve krive predodžbe nastale su u pokušaju pojednostavljivanja punka kroz znanstvenu publicistiku, masovne medije te na taj način oblikovanog javnog mnijenja. To naravno ne negira određenu oznaku „modne“ prepoznatljivosti među pripadnicima punk plemena (primjereniji je naziv Punk people). Upravo suprotno, no ikonografija punka ima ipak tu usku nevidljivu crtu odvajanja punkerskog od ostalog. Unutarnje granice prepoznaju se samo interno. Autori ističu da je upravo različitost bila jedna od osnovnih odrednica očuvanja i prepoznatljivosti punka. Različitost se u daljnjoj klasifikaciji uvjetno može uvjetno podijeliti na stilsku, odjevnu, umjetničku, idejnu, dobnu, kulturno geografsku, spolnu i slično.
I je oznaka individualnosti svake pojave i osobe unutar punka koja je na sociopsihološkoj i životnoj razini beskompromisna u tumačenju svog stila života. Suprotno uvriježenom mišljenju da je punk gomila uličnih mladaca koja snifa, pije i žive od danas do sutra, ukratko primitivno boemska gomila, stvarnost zajednice je puno kompleksnija na svim razinama pojavnosti. Premda individualnost i njezina svestranost i osebujnost dopuštaju i takav stil, to je samo jedan od više desetaka tipova individualiteta punka. Čak i protivnici modela slažu se da je svaka jedinka i pojava unutar punka jedinstvena za sebe i da je upravo to privlačilo i novačilo pripadnike te održavalo u kontinuitetu stare.
S je sloboda (u nekih autora slobodarstvo) koju se za razliku od mnogih ideja ne usvaja, stječe oružjem, upija odgojem (drilom) nego je sama po sebi imanentna cijelom pokretu kao njegova osnovna odrednica. U tom se pogledu prve dvije sastavnice mogu u izvjesnom smislu smatrati podređenom i rezultatom slobode. Sloboda je oduvijek bio razlog negacije punka jer se građanska elita i njoj podređeni režimski slojevi nisu mogli nositi s idejom slobodarske zajednice iz brojnih razloga, a najčešće zbog straha od socijalne zaraze koja je za njih predstavljala prijetnju sistemu podređivanja i podložnosti.
Osnovna kritika i možebitni nedostatak R.I.S. modela je njegova prividna neoriginalnost jer su slične postavke, ali drugačije oblikovane imale brojne pojave i pokreti u povijesti. No, osnovna pogreška u toj kritici je njeno oslanjanje na ustaljene norme i vrijednosti koje bezuvjetno propisuju znanost, obrazovni sustav, režimske institucije (mediji, vojska, policija, formalna religija), multinacionalne kompanije i slično. Iz toga dogmatskog pristupa ne može se ni shvatiti, a kamoli tumačiti model.
Za bolje razumijevanje modela valja uočiti da se ovdje ne spominje otrcana i posve besmislena riječ pravo. Naime, punk nema pravo, jer se pravo dodjeljuje kao nekakva zasluga, milost, oprost ili dužnost. Ili se izbori silom. U punku su različitost, individualnost i sloboda utjelovljene i oživotvorene u samoj ideji i praksi zajednice bez traženja prava na njih. Dosta je bilo političke vlasti, uzmimo prostor za anarhiju i punk.

Oznake: SMISAO JE BESMISAO