nedjelja, 10.04.2011.
Zdravstvena njega neuroloških bolesnika
ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD CEREBROVASKULARNOG INZULTA/CVI (MOŽDANOG UDARA)
- ishemijski poremećaj cirkulacije u mozgu
- ishemija (grč. ishein-obustaviti , haima-krv) = manjak krvi u tkivima
- duži nedostatak krvi ŕ odumiranje moždanog tkiva ŕ INFARKT MOZGA
- TIA (tranzitorna/prolazna ishemijska ataka/napad) – simptomi nestaju u roku 48 sati
ETIOLOGIJA
a) začepljenje krvne žile ugruškom krvi (embolusom,trombom) – 80% svih CVI
b) hipertenzijsko krvarenje – 20% svih CVI
KLINIČKA SLIKA
1) poremećaji motorike ŕ hemiplegija i hemipareza suprotne strane tijela
2) poremećaji senzibiliteta ŕ suprotne strane tijela
3) poremećaji govora ŕ afazije
4) poremećaji svijesti ŕ sve do kome
ZADACI MEDICINSKE SESTRE – TEHNIČARA kod pacijenata sa CVI:
1) CJELOVITO PROMATRANJE (VF,pokretljivost,svijest)
2) OSOBNA HIGIJENA (polupokretnih,nepokretnih ; pacijenti sa CVI-om smanjeno pokretni)
3) SPRJEČAVANJE KDL (dekubitus,tromboza,tromboflebitis,kontrakture,nesvjestica,
respiratorne infekcije)
4) PRIPREMA ZA dg ZAHVATE
a. NEUROLOŠKI PREGLED
b. LAB. PRETRAGE KRVI I URINA
c. LP (između 4. I 5. lumb. kralješka ŕ krv u likvoru ŕ hipert. krvarenje)
d. CT (odmah 1. dan ŕ najbolje vidljiva ishemija),MR,scintigrafija mozga,EEG, cerebralna angiografija,dopler,…
5) PRIMJENA Th
a. ANTIKOAGULANTNA SREDSTVA (Heparin)
b. ANTIAGREGACIJSKA SREDSTVA – pripravci acetilsalicilne kiseline (Aspirin) ŕ sprečava agregaciju (sljepljivanje) trombocita
c. KORTIKOSTEROIDI (Deksametazon) ŕ protiv edema mozga
d. ANTIBIOTICI
e. KARDIOTONICI,ANTIHIPERTENZIVI
6) PREHRANA BOLESNIKA
o prirodna pasivna
o umjetni načini prehrane
7) RHB – započeti je što ranije (unutar 48 sati) bez obzira na stanje i stupanj pokretljivosti + govorna RHB
8) ZDRAVSTVENI ODGOJ
a. regulacija hipertenzije i ‘ kolesterola
b. lij. diabetesa mellitusa i srčanih bolesti
c. redukcijska dijeta (smanjen ukupni unos hrane) ŕ izbjegavanje šećera,soli, masti
d. zabraniti alkohol i pušenje (nikotin sužuje k.ž.)
e. regulacija načina života (rekreacija,šetnje,…)
PREVENCIJA
1) PRIMARNA PREVENCIJA
o identifikacija osoba sklonih CVI-ju
o korekcija činitelja koji pogoduju pojavi CVI-a (hipertenzija,hiperlipidemija, pretilost)
2) SEKUNDARNA PREVENCIJA
o osobe koje su preboljele CVI
§ da se spriječi progresija bolesti
§ da ne bi došlo do ponavljanja incidenta
MJERE SEKUNDARNE PREVENCIJE
- pridržavanje uputa o liječenju bolesti/stanja koja su izazvala CVI
- redovne zdr. kontrole
- uspostavljanje i održavanje motivacije za život
- izbjegavanje stresa
- postizanje i održavanje idealne tjelesne mase
- zdrava prehrana
- nepušenje
- aktivnost primjerena dobi
- potpora od strane obitelji
ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD EPILEPSIJE (PADAVICE)
- epileptičari u povijesti: Vincent van Gogh,Aleksandar Veliki,Gaj Julije Cezar,Fjodor Mihajlovič Dostojevski,Lord Byron,Alfred Nobel
- EPILEPSIA,grč. obuzetost,napad
- jedna od najčešćih neuroloških bolesti
EPILEPSIJA KROZ POVIJEST
- Hamurabijev zakonik ŕ „morbus sacer“
- Hipokrat ŕ uzrok u mozgu
- srednji vijek ŕ utjecaj đavola,opsjednutost (ŕ egzorcizam)
- predrasude!!!
EPILEPSIJA
- nasljeđuje se predispozicija u 5% slučajeva (niži prag podražljivosti neurona)
- živi prijenos podražaja u moždanim živčanim stanicama
- obilježena povremenim i opetovanim izbijanjem snažnih impulsa u manjim ili većim skupinama moždanih stanica
- iznenadni poremećaj djelovanja CNS-a
- napad kratko traje,spontano nestaje
ETIOLOGIJA EPILEPSIJE
- IDIOPATSKA ŕ uzrok nepoznat u 70% slučajeva
- SIMPTOMATSKA
o tumori
o moždani udar
o krvarenja
o trauma mozga
o upale
o alkoholizam
PODJELA EPILEPSIJA
1) GENERALIZIRANE
a. VELIKI EPI-NAPAD („GRAND MAL“)
b. MALI EPI-NAPAD („PETIT MAL“)
2) PARCIJALNE
a. PSIHOMOTORNA – temporalna,aura,psihomotorni napad,sužena svijest (opasnost od sumračnih stanja)
b. JACKSONOVA – simptomatska,svijest očuvana,klonički trzaji mišića
MALI EPI-NAPAD
- iznenadna kratkotrajna psihička odsutnost
o Traje nekoliko sekundi
- pacijent ne reagira na podražaje
- prazan pogled u daljinu
- prisutna potpuna amnezija
VELIKI EPI-NAPAD
- AURA – skup simptoma koji prethodi napadu,predosjećaj (šum u ušima,bljeskanje pred očima,znojenje)
- nagli gubitak svijesti i pad (pacijent pri padu može i kriknuti)
- generalizirani tonički grč – pacijent se ukoči i ispruži (10-20 s)
- klonički grčevi (traju do 30 s) – trzaji cijelog mišićja
- pjena na ustima (zbog grčeva žvačne muskulature) ŕ može biti krvava (jer si pacijent može pregristi jezik)
- disanje otežano
- zjenice proširene
- mikcija i defekacija ponekad
- pacijent dođe k svijesti (nakon oko 30 s – 1 min)
- nakon buđenja pacijent neko vrijeme u dubokom snu (nekoliko min. – nekoliko h)
- amnezija na događaj (pacijent se sjeća samo aure)
- nakon toga pacijent može biti:
o iscrpljen,umoran
o dezorijentiran,smeten
o agresivan
o glavobolja
PROVOKATORI VELIKOG EPI-NAPADA
- visoka temperatura (ne smijemo dozvoliti da epileptičaru naraste temp. da ne bi došlo do velikog epi-napada)
- alkohol (ac. pijano stanje kod epileptičara) i droge (narkomanija)
- bljeskajuća svjetla (disko,televizija,kompjuter)
- prekomjerno izlaganje suncu (ljeti)
- hiperventilacija (produbljeno i ubrzano disanje kod fizičkog napora i psihičkog uznemiravanja)
- ozljede (udarci – od blažih do težih) u glavi
- izostanak sna (nus-pojava antiepileptika je san)
INTERVENCIJE ZA VRIJEME I NAKON NAPADA
- osigurati privatnost
- u auri pacijenta pripremiti za pad (u bolničkim uvjetima + orofaringealni tubus – „airway“-otvoriti dišne putove)
- zaštititi glavu da ne udari o tvrdu podlogu
- olabaviti napetu odjeću
- odmaknuti namještaj
- ne nasilno otvarati čeljust
- ne ograničavati bolesnikove pokrete
- nakon napada STABILAN BOČNI POLOŽAJ
- omogućiti miran san
- orijentirati pacijenta nakon buđenja
Dg:
1) ANAMNEZA (HETEROANAMNEZA – zbog mogućnosti afazije,amnezije,…)
2) EEG
3) CT i MR
Th:
- kod simptomatske epilepsije ŕ kauzalno (uzročno) liječenje
- ANTIEPILEPTICI (Phemiton,Tegretol)
o potiskuju opću i žarišnu prenadraženost mozga
o najbolji „antiepileptik“ ŕ najmanja doza + najmanja pospanost = prevencija napada
o nus pojave: pospanost
o važna je redovita primjena bez obzira na učestalost napada (i ako nema napada antiepileptici se moraju redovito uzimati)
o ne smije se naglo izostaviti ili promijeniti lijek;NE DOZVOLITI DA PACIJENT OSTANE BEZ LIJEKA
ZDRAVSTVENI ODGOJ:
- usvajanje znanja o epilepsiji
o kroničan tijek (bolest je dugotrajna!!!)
o poduka pacijenta i obitelji (jako je bitna podrška obitelji!)
o nužnost uzimanja lijekova i redovitih kontrola ŕ prevencija epi statusa
- razumijevanje stanja uvjetovanih bolešću
o napad = neugodno iskustvo
o pacijent se srami,napet je ŕ može razviti depresiju
o pacijent taji bolest!
o REAKCIJA OBITELJI VRLO VAŽNA
o informiranje bliže okoline
o životni stil u skladu s bolesti (pacijent treba raditi sve ono u čemu ga bolest ne sputava) ŕ samopouzdanje
- nadzor nad napadima
o ponekad se aura može javiti ranije pa se pacijent stigne skloniti s opasnih mjesta i leći prije nego što započne napad
o izbjegavanje činitelja koji provociraju napad
- psihosocijalna prilagodba
o socijalni i psihološki problemi ponekad veća teškoća nego napad
o nije prepreka za rad,ali broj zanimanja ograničen
§ ne preporuča se rad na mjestima gdje bi za vrijeme napada pacijent mogao ozlijediti sebe i druge ljude te izazvati štetu
o ne preporuča se vožnja motornih vozila
o uslijed psihičkih problema razgovor s pacijentom je često onemogućen
§ „ljepljivost“ – pacijent se ne može odvojiti od jedne teme
§ okolišavajuće mišljenje i govor
§ razdražljivost
ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD PROGRESIVNE MIŠIĆNE DISTROFIJE
DISTROFIJA (grč. dys – ne ; trefo – hranim)
- označava poremećaj ishrane mišićnog tkiva
o nasljedna i kronična bolest
o početak u djetinjstvu i pubertetu
o degenerativne promjene na mišićima – njihovo slabljenje
§ najprije mišići zdjelice i ramena,zatim lice i cijelo tijelo
o smanjena pokretnost do nepokretnosti
ZADACI MEDICINSKE SESTRE-TEHNIČARA kod progresivne mišićne distrofije:
1) CJELOVITO PROMATRANJE BOLESNIKA – pokretljivost,hod
2) NADZIRANJE ILI PROVOĐENJE OSOBNE HIGIJENE PACIJENTA
3) SPREČAVANJE KDL
4) PRIMJENA LIJEKOVA
5) PREHRANA PACIJENTA (kalorična,vitamini,minerali,Fe,tekućina)
6) RHB – što ranije da ne dođe do atrofije mišića; MJERE FIZIKALNE TERAPIJE
7) ZDRAVSTVENI ODGOJ + PSIHOTERAPIJA
ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD MULTIPLE SKLEROZE
(doslovni prijevod sa latinskog je MNOGOSTRUKO OTVRDNUĆE,ali taj naziv nitko ne koristi)
- česta bolest CNS-a
- javlja se u dobi od 20. do 40. god. (u tom razdoblju se javljaju prvi simptomi – „BOLEST MLADIH LJUDI“)
- češća od žena
- polovica oboljelih postaje invalidna 5-6 godina od pojave bolesti,a ovisna o drugima 15-20 godina od pojave bolesti
- bolest DEMIJELINIZACIJE (propadanje mijelinske ovojnice-mijelina)
ETIOLOGIJA:
- nepoznata! ŕ pretpostavka jesu virusi,psihičke i fizičke traume,autoimunitet, genetska sklonost!
- bolest češća u krajevima gdje je razvijeno ovčarstvo,gdje ima smole,dima ; a od nutritivnih činitelja spominju se krumpir,kupus,…
- u RH endemski prisutna u Gorskom kotaru
KLINIČKA SLIKA:
- parestezije (mravinjanje,žarenje,peckanje) u rukama i nogama
- glavobolje
- mučnine
- povraćanja
- smetnje vida (dvoslike) i govora
- poremećaji motorike (hemi,para,mono,…)
- poremećaji hoda (nesigurnost)
- smetnje mikcije i defekacije
- psihički poremećaji ŕ od euforije (bezrazložno veselo raspoloženje) i razdražljivosti do tjeskobe i depresije
- bolest se pogoršava svakim tjelesnim naporom (PUNO ODMORA!!!) i graviditet
ZADAĆE MEDICINSKE SESTRE-TEHNIČARA kod pacijenta oboljelog od multiple skleroze:
1) CJELOVITO PROMATRANJE BOLESNIKA
a. hod (POMOĆ!!!)
b. pokretljivost ; bolovi
c. psihičko stanje
d. izlučine
2) ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE
o njega bolesnika ovisno o stupnju bolesti
o regulacija defekacije i mikcije
o kod INKONTINENCIJE ŕ kateterizacija
o kod OPSTIPACIJE ŕ prehrana,laksativi,klizma
o redovna toaleta ano-genitalne regije
3) SPREČAVANJE KDL – tromboflebitis
4) PRIMJENA LIJEKOVA – antibiotska zaštita od infekcija
5) RHB – mjere fizikalne terapije
o aktivne vježbe
o pasivno pokretanje
o održavanje zglobne pokretljivosti
o pri težoj invalidnosti invalidska pomagala
6) PREHRANA BOLESNIKA – prirodna pasivna ; kalorična
7) ZDRAVSTVENI ODGOJ BOLESNIKA
o poduka pacijenta i obitelji o
§ čuvanju općeg zdravstvenog stanja
§ ishrani
§ što dužem održanju pokretljivosti stalnom i prikladnom fizioterapijom
o profilaktičke mjere
§ urinokultura
§ hitno liječenje za sprječavanje komplikacija ŕ UROINFEKTI
o psihoterapija
o klubovi bolesnika osnovani zbog pomoći i samopomoći
ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA OBOLJELOG OD PARKINSONOVE BOLESTI
- bolest poremećaja BAZNIH GANGLIJA ŕ velike nakupine sive tvari u dubini mozgovine u obje polutke
- djelatnost baznih ganglija prvenstveno namijenjena pokretačkoj djelatnosti tijela ŕ usklađuju osnovne tjelesne motorike te se putem njih ostvaruju svrsishodne kretnje
- djelatnost se temelji na djelovanju NEUROTRANSMITERSKIH SUSTAVA
o KOLINERGIČKOG sustava
o DOPAMINERGIČKOG sustava
- dio baznih ganglija degenerira i dolazi do gubitka dopaminskog neurotransmitora koji ima ulogu inhibirati (umiriti) djelovanje
KLINIČKA SLIKA:
1) AKINEZA – otežano pokretanje
o sve voljne kretnje usporene ili izvedene oslabljenom snagom
o posljedice:
§ HOD – nesiguran,spor,sitni koraci,tapkanje na mjestu,sukretnje pri hodu zaostaju
§ RAVNOTEŽA – padovi pri promjeni smjera kretanja
§ DRŽANJE – pogrbljeno
§ LICE – ukočen i prazan izraz lica,osiromašena mimika
2) RIGOR – povećanje napetosti mišića
o pacijent ne može opustiti mišiće i ima osjećaj ukočenosti
o jednolično raspoređen po mišićima trupa i udova ŕ pridonosi daljnjem oštećenju motorike
3) TREMOR – drhtanje,trešnja
o posebice ruku i glave (kao njihanje oko nestvarne osi)
o javlja se u mirovanju
o pri izvođenju voljnih radnji i u snu se povlači
o pojačava ga svako uzbuđenje
ZDRAVSTVENA NJEGA PACIJENTA S PARKINSONOVOM BOLESTI:
1) CJELOVITO PROMATRANJE – pokretljivost,hod,položaj u krevetu,psihički poremećaji,..
2) ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE – smanjeno pokretan pacijent
3) SPRJEČAVANJE KDL
4) PRIMJENA LIJEKOVA
a. DOPAMIN
b. ANTIKOLINERGICI
c. ANTIDEPRESIVI
d. SEDATIVI
5) PRIRODNA PASIVNA PREHRANA BOLESNIKA
o smjestiti bolesnika u sjedeći ili polusjedeći položaj
o ponuditi pranje ruku
o zaštititi prsište pacijenta ubrusom (čisti ručnik,kuhinjska krpa,staničevina, papirnati ručnik ; NE! jastučnica,plahta,mokri korišteni ručnik)
o biti uz pacijenta cijelo vrijeme hranjenja
o ne požurivati pacijenta
o ne naguravati hranu u usta
o kontrola da li pacijent guta (zbog oslabljenog reflexa gutanja te žvakanja)
o razgovor s pacijentom o ugodnim temama
o potaknuti pacijenta da pojede cijeli obrok
o dati pacijentu tekućinu
o ponuditi pacijentu pranje zubiju
o smjestiti ga u ležeći položaj
o raspremiti pribor
6) RHB BOLESNIKA – mjere fizikalne terapije
7) ZDRAVSTVENI ODGOJ
o poduka bolesnika i obitelji o njezi i prehrani
o česta depresivna stanja,zaboravnost,pacijent često nejasno govori
