nedjelja, 23.01.2011.
Mišićni sustav
- 752 mišića imamo u tijelu
- mišićna vlakna
- SKELETNO - poprečnoisprugano mišićno tkivo
- crveno je zbog mioglobina (Fe + protein)
- oko 600 skeletnih mišića u našem tijelu (drže se za kostur)
Građa skeletnog mišića:
MIOFIBRIL (aktin,miozin)
MIŠIĆNA VLAKNA
MIŠIĆNI SNOP
MIŠIĆ (lat. MUSCULUS)
Svojstva mišića:
- podražljivost
- provodljivost
- kontraktilnost (= zbog kretnje u zglobovima,da se jedna kost približi drugoj)
- elastičnost
Dijelovi mišića:
1) HVATIŠTE (ORIGO)
2) TRBUH
3) POLAZIŠTE (INSERTIO)
Vretenasti mišić = poprečnoisprugano mišićno tkivo+rahlo vezivno tkivo
TETIVA - čvrsta vezivna vrpca građena od gustog vezivnog tkiva (kolagenih vlakana)
APONEUROZA - široka vezivna ploča pomoću koje se široki plosnati mišići vežu za kosti
Opisati mišić znači:1 HRVATSKI I LATINSKI NAZIV
2 POLAZIŠTE
3 HVATIŠTE
4 PREKO KOJEG ZGLOBA PRELAZI
5 KOJE KRETNJE U ZGLOBU VRŠI
FIZIOLOGIJA NEUROMUSKULARNOG APARATA:
Svaki skeletni mišić inerviran je mješovitim živcem.
Mješoviti živac - pokretačka živčana vlakna
- podražaji koji će potaknuti mišić na
kontrakcije putuju iz mozga u mišić
- senzibilna živčana vlakna
- živčani podražaji putuju iz mišića u mozak
MOTORIČKA JEDINICA - tvore je sva mišićna vlakna i motorički
neuron koji pokreću mišić
AGONIST je onaj mišić koji u kretnjama više mišića obavlja funkciju
mišića glavnog pokretača,a sinergisti su ostali mišići.
ANTAGONIST - mišić koji obavlja suprotan pokret agonistu
ŽIVČANO - MIŠIĆNA SPOJNICA (sinapsa) luči neurotransmiter
acetilkolin.
Neurotransmiteri* - hormoni (proteini) koji omogućavaju prijenos
živčanog podražaja sa živčanog vlakna na mišićno vlakno
* neuro - živčani sustav
* transmiter - prenošenje u živčani sustav
Vrste mišića prema pokretima:
1) mišići aduktori (primicači)
2) mišići abduktori (odmicači)
3) mišići fleksori (pregibači)
Vrste mišića prema obliku:
- jednoglavi
- dvoglavi
- troglavi
- četveroglavi
- perasti
- s više tetivnih hvatišta
- plosnati
MIŠIĆNI GLIKOGEN
- izvor energije za rad skeletnih mišića
- polisaharid
- razgradnjom mliječne kiseline pomoću kisika nastaju ugljični
dioksid i voda te se oslobađa kemijska energija
ADP + P ---> <--- ATP (ADENOZIN TRIFOSFAT)
- spoj bogat energijom koja je potrebna za
rad mišića
- nastanak ATP-a iz ADP + P je
reverzibilna reakcija
Uzastopnim kontrakcijama bez faza odmora zbog slabe prokrvljenosti
mišića u mišićima se javlja bol zbog nakupljene velike količine
mliječne kiseline.
MIŠIĆNI TONUS (unutarnja napetost mišića) nastaje zato jer u
skeletne mišiće neprestano pristižu živčani podražaji malih
frekvencija koji omogućavaju napetost mišića,ali ne i njihovu
kontrakciju.
MIŠIĆI GLAVE: 1) MIMIČNA MUSKULATURA
2) ŽVAČNA MUSKULATURA
1) ili potkožni mišići
- mišićna vlakna završavaju pod kožom (vezivno tkivo)
- odgovorni za izraz naših emotivnih stanja
MUSCULUS FRONTALIS - čeoni mišić
MUSCULUS OCCIPITALIS - zatiljni mišić (rudimentarni -->
ne obavlja nikakvu funkciju)
MUSCULUS ORBICULARIS ORIS - kružni mišić usana
- prstenast mišić koji okružuje usta
- kontrakcija mišića zatvara i nabire usnice
MUSCULUS ORBICULARIS OCCULI - kružni mišić oka
- prstenast mišić koji okružuje oko
- kontrakcija mišića zatvara oko
- potiskivanje suzne žlijezde
- pridonosi vlaženju očne jabučice
MUSCULUS BUCCALIS - obrazni mišić
2) - odgovorna za kretnje žvakanja (mandibule u odnosu
na maxillu)
MUSCULUS MASSETER - pravi žvakač
- snažan,plosnat mišić
- smješten ispod uha
- razapet između jagodičnog luka i vanjske strane
donje čeljusti
MUSCULUS TEMPORALES - sljepoočni mišić
- lepezast mišić
- polazi s ljuske sljepoočne kosti i dijela tjemene kosti
- hvata se za koronoidni nastavak donje čeljusti
VRATNI MIŠIĆI: 1) PREDNJI VRATNI MIŠIĆI
2) SUBOKCIPITALNI MIŠIĆI
(lateralni i dubinski prednji vratni mišići)
1) - sudjeluju pri gutanju i govoru
Dijelimo ih na 2 grupe (s obzirom na os hyoideum):
SUPRAHIOIDNI (musculi suprahyoidei)
INFRAHIOIDNI (musculi infrahyoidei)
2) MUSCULUS STERNOCLEOMASTOIDEUS
- najveći vratni mišić
- polazište: gornji rubovi sternuma i clavicule
- hvatište: u području mastoidnih nastavaka
- obostrana kontrakcija mišića pregiba glavu
- jednostrana kontrakcija sagiba glavu na istu
stranu,a okreće je na suprotnu
- inervira ga n. accesorius (akcesorni živac)
MUSCULI SCALENI (skalenski mišići)
- tri mišića smještena postranično u dubinskom
dijelu vrata
- pregibaju glavu na vlastitu stranu
MIŠIĆI THORAXA (DIŠNA MUSKULATURA):
1) PRAVA DIŠNA MUSKULATURA - ona o kojoj ovisi vitalna
funkcija respiracije
2) POMOĆNA DIŠNA MUSKULATURA - mišići koji se
aktiviraju u stanjima otežanog disanja,jer tada maksimalno
šire thorax i rastežu pluća
2) MUSCULUS PECTORALIS MAJOR - veliki prsni mišić
- polazi sa clavicule,sternuma i rebranog luka
- hvata se na gornju trećinu humerusa
- prelazi preko articulatio humeri
- povlači naprijed i lateralno prsnu stijenku
- rotacija (pronacija)
MUSCULUS PECTORALIS MINOR - mali prsni mišić
- polazi sa gornjih rebara
- hvata se za stražnju površinu scapule
- kontrakcijom diže gornja rebra,širi thorax i pluća
1) MUSCULI INTERCOSTALES EXTERNI
- vanjski međurebreni mišići
- sudjeluju u inspiriju
- polaze s donjeg ruba costae
- usmjereni su koso,prema dolje i naprijed
- hvataju se za gornje rubove rebara
MUSCULI INTERCOSTALES INTERNI
- unutarnji međurebreni mišići
- polaze s unutarnje strane rebara
- usmjereni su koso,dolje,natrag
- hvataju se na gornji rub višeg rebra
- funkcije su fleksibilnost thoraxa (spuštaju ih) i
sudjelovanje pri disanju (expirij)
DIAPHRAGMA - OŠIT
- vezivno - mišićna ploča u formi kupole
- sudjeluje u udisaju (glavni udisajni mišić)
- povećava thorax i rasteže pluća
- 3 šupljine za prolaz važnih organa
- u slabinskom dijelu
aorte (hiatus aorticus)
oesophagusa (hiatus oesophagens)
- u tetivnom središtu
v. cave inferior (foramen venae cavae)
- široki plosnati mišić
- odvaja thorax od abdomena
- polazi sa slabinskih kralješaka,unutrašnje strane
rebranog luka te unutrašnje ploha truncusa
- hvatište je ksifoidni nastavak sternuma
Mišićna vlakna u sredini diaphragme prelaze u tetivu i
tvore CENTRUM TENDINEUM DIAPHRAGMAE (tetivno
središte ošita).
Pri kontrakciji diaphragme centum tendineum
diaphragmae se spušta i povećava se volumen thoraxa.
Vlakna musculi intercostales externi i musculi
intercostales interni sijeku se pod kutem od 90°.
RAMENI MIŠIĆI: 1) PREDNJI RAMENI MIŠIĆI
2) LATERALNI RAMENI MIŠIĆI
3) STRAŽNJI RAMENI MIŠIĆI
1) MIŠIĆI POMOĆNE DIŠNE MUSKULATURE
MUSCULUS PECTORALIS MAJOR
MUSCULUS PECTORALIS MINOR
MUSCULUS SUBSCAPULARIS
2) MUSCULUS DELTOIDEUS
- debeo trokutast mišić
- tvori reljef ramena
- polazi sa clavicule,acromiona i grebena scapule
- hvatište: tuberositas deltoidea humeri
- glavni abduktor nadlaktice
MUSCULUS SUPRASPINATUS
3) MUSCULUS TERES MAJOR
MUSCULUS TERES MINOR
MUSCULUS INFRASPINATUS
- sva tri mišića povezuju lopaticu s proksimalnim
dijelom humerusa i sudjeluje u raznim pokretima
nadlaktice
MUSCULUS LATISSIMUS DORSI
TRBUŠNI MIŠIĆI: 1) MIŠIĆI TRBUŠNE STIJENKE
2) MIŠIĆI ZDJELIČNE PREGRADE
3) MEĐIČNI MIŠIĆI
1) - snažni,široki i plosnati
- razapeti između costae,pelvisa i columne vertebralis
- grade prednju,postraničnu i stražnju trbušnu stijenku
- sudjeluju u: - izdisaju
- pražnjenju crijeva
- kihanju i kašljanju
- porođaju
- održavanju uspravnog položaja tijela
- pregibaju i rotiraju columnu vertebralis
- štite organe abdomena
- u središnjoj se crti hvataju za veliku vrpcu - LINEA ALBA
(bijela pruga)
MUSCULUS OBLIQUUS ABDOMINIS EXTERNUS
- vanjski kosi trbušni mišić
- širok i tanak mišić
- polazi sa vanjske strane donjih rebara
- hvata se za zdjelični obruč i lineu albu
MUSCULUS OBLIQUUS ABDOMINIS INTERNUS
- unutarnji kosi trbušni mišić
- polazi sa kostiju zdjeličnog obruča
- prelazi aponeurozu
- hvata se za lineu albu
MUSCULUS TRANSVERSUS ABDOMINIS
- poprječni trbušni mišić
- polazište: rebrene hrskavice donjih rebara,bočnog
grebena i preponske sveze
- vlakna mišića ulaze u sastav linee albe i ovojnice
ravnog trbušnog mišića
MUSCULUS RECTUS ABDOMINIS
- ravni trbušni mišić
- polazi sa vanjske strane donjih rebrenih hrskavica
- na prednjoj strani mišića se nalaze tetivne
intersekcije
2) DIAPHRAGMA PELVIS
- zdjelična pregrada
- zatvara dno male zdjelice
MIŠIĆI KOJI SUDJELUJU U IZGRADNJI ZDJELIČNE
PREGRADE: MUSCULUS LEVATOR ANI
MUSCULUS SPHINCTER ANI EXTERNUS
3) - stvaraju urogenitalnu pregradu
- sudjeluju u voljnoj kontroli mokrenja,erekciji kavernoznih
tijela penisa,klitorisa i pomažu ejakulaciji
LEĐNI MIŠIĆI: 1) IZVORNI (DUBINSKI) LEĐNI MIŠIĆI
2) PRIDRUŽENI (POVRŠINSKI) LEĐNI MIŠIĆI
1) - mali vretenasti mišići
- postavljeni uzdužno uz columnu vertebralis
- protežu se od zdjeličnog obruča do bassis cranii
- ispravljaju columnu vertebralis i održavaju njenu stabilnost
- inerviraju ih stražnje grane moždinskih živaca
2) - bliže površini od izvornih mišića
- 2 skupine površinskih leđnih mišića
1) SPINOKOSTALNI POVRŠINSKI LEĐNI MIŠIĆI
- polaze s columne vertebralis
- veže se za područje stražnjih dijelova costae
- sudjeluju u respiraciji (disanju)
2) SPINOHUMERALNI POVRŠINSKI LEĐNI MIŠIĆI
- polaze s columne vertebralis
- vežu se za kosti ramenog obruča
- povezuju trup s gornjim ekstremitetom
- sudjeluju u pokretanju gornjih ekstremiteta
i scapule (lopatice,lopatične kosti)
MUSCULUS TRAPEZIUS
- trokutast mišić smješten u donjem dijelu leđa
- sudjeluje u pokretima columne vertebralis,
scapule i ramena
MUSCULUS LATISSIMUS DORSI
- široki plosnati mišić
- retroflektira,aducira i rotira natkoljenicu
prema van
STRAŽNJA SKUPINA ZDJELIČNIH MIŠIĆA:
1) GLUTEALNI MIŠIĆI
2) ZDJELIČNO - TROKANTERIČNA SKUPINA MIŠIĆA
1) - obavljaju ekstenziju i abdukciju u articulatio coxae
MUSCULUS GLUTEUS MAXIMUS
- veliki glutealni mišić
- polazi s ruba os coxae te rubova os sacruma i
os coccygisa
- hvata se za stražnju stranu femura
- ekstendira i rotira natkoljenicu prema van
- važan u uspravnom održavanju tijela
MUSCULUS GLUTEUS MEDIUS
- srednji glutealni mišić
- polazi s vanjske strane bočne kosti
- hvata se za veliki obrtač femura
- glavni abduktor natkoljenice
- "zdjelični deltoid"
MUSCULUS GLUTEUS MINIMUS
- smješten ispod musculus gluteus mediusa
- polazi s vanjske strane bočne kosti
- hvata se za veliki obrtač femura
- sudjeluje kao abduktor femura
INTRAMUSKULARNA INJEKCIJA je unos lijeka u mišić,
pomoću štrcaljke i igle.Na taj način primijenjen lijek se
brže apsorbira nego supkutanim putem,a može se dati i
veća količina lijeka (do 5 ml).Uobičajena mjesta za
intramuskularne injekcije su deltoidni mišić i vanjski
gornji kvadrant glutealnog mišića u odraslih te vanjski dio
kvadricepsa u djece (razvijeniji je nego gluteus i
deltoideus).Kad se lijek daje intramuskularno,igla se
uvodi okomito,pod kutom od 90°.Pri injiciranju u gluteus
bolesnik leži potrbuške ili stoji,pri injiciranju u deltoidni
mišić bolesnik sjedi ili leži na leđima,kao i kad se
daje u kvadriceps.
2) - sastoji se od 5 malih mišića
- rotiraju natkoljenicu prema lateralno
