nedjelja, 23.01.2011.
Barok u hrvatskoj književnosti
KRATAK POVIJESNI PREGLED
Dalmacija pod Mlecima
Slavonija pod Turcima
središnja Hrvatska pod Habsburgovcima
Dubrovačka Republika slobodna
pod utjecajem Dubrovnika razvoj štokavskog narječja
nametanje štokavske ikavice pod utjecajem slavonskih i dalmatinskih gradova
razvoj lingvistike
BAROKNA LIRIKA
IVAN BUNIĆ – VUČIĆ (1592. – 1658.)
potječe iz dubrovačke vlastelinske obitelji
1611. u Dubrovniku obavljao različite državne službe
“Plandovanja” – zbirka ljubavnih pjesama
ostaci petrarkizma
ostvaruje visoki stupanj sažetosti izraza
pisan osmercem,odlikuje se muzikalnošću i simetričnošću
IGNJAT ĐURĐEVIĆ
školovao se u isusovačkoj gimnaziji u Dubrovniku
1667. – 1705. u isusovačkom redu
“Ljuvene pjesni”
ljubavni kanconijer
jedna od cijenjenijih dubrovačkih lirskih pjesama
stih po uzoru na Ivana Bunića - Vučića
BAROKNA EPIKA
IVAN GUNDULIĆ (1589. – 1638.)
rođen u plemićkoj obitelji
učen od Camillo Camilla i Petra Palikuće
1608. postaje član dubrovačkog Velikog vijeća
knez Konavala (1615. i 1619.)
1634. postaje dubrovački senator
bio izaslanik Republike kod bosanskog paše
Pokopan u crkvi sv. Franje na Stradunu
OSMAN – povijesno – romantični ep
sadrži 20 pjevanja i 10428 stihova
pisan osmeračkim katrenama s rimom abab
život,vladavina i smrt turskog sultana Osmana
najstariji prijepis Nikole Ohmučevića
1826. tiskano njegovo prvo izdanje s dopunama Pijerka Sorkočevića
nastajao od Hoćimske bitke 1621. do 1638.
Sažeto izrečene misli o postupcima ljudi i ljudskim vrijednostima
BAROKNA DRAMA
prednjači Dubrovnik
najznačajnija djela su tragikomedije
temelji se na libretima talijanskih opera
obrađuju mitološke i povijesne teme
obilje stilskih figura zasnovanih na suprotnosti
utjecaj talijanske komedije umijeća
prevladavaju prozne komedije
JUNIJE PALMOTIĆ
1607. – 1657.
rodio se u dubrovačkoj plemićkoj obitelji
obavljao različite upravne poslove
glumio u kazališnim predstavama koje su uprizorene po njegovim djelima
Djela
Kristijada,to jest život i djelo Isukrsta
Pavlimir
Barokni krugovi u književnosti
DALMATINSKO – DUBROVAČKI
KAJKAVSKI
OZALJSKI
SLAVONSKI
Dalmatinsko – dubrovački krug
Ivan Gundulić
Junije Palmotić
Ivan Bunić – Vučić
Ignjat Đurđević
Stijepo Đurđević – Derviš,parodija na Petrarcu
Vladislav Menčetić – Trublja slovinska
Petar Bogašinović – Beča grada obkruženje od cara Mehmeta i kara-Mustafe velikoga vezjera
Petar Kanavelić - Sveti Ivan biskup trogirski i kralj Koloman
Jerolim Kavanjin – Bogatstvo i uboštvo
Rafael Levaković - Nauk karstjanski kratak
Kajkavski krug
JURAJ HABDELIĆ – isusovac
rođen 1609.
studirao u Grazu i Trnavi (filozof,teolog)
Zrcalo Marijansko – tiskano 1662.
djela prožeta temama kršćanskog morala
zalagao se za hrvatsku lingvistiku
Ozaljski krug
Petar Zrinski
Ana Katarina Zrinska
Fran Krsto Frankopan
Ivan Belostenec
PETAR ZRINSKI
rodio se u Vrbovcu 6. lipnja 1621.
praunuk Nikole Šubića Zrinskog
školovao se kod Petra Domitrovića
1665. (1668.) proglašen banom
1660. s mađarskog prevodi i u “Mlecima” objavljuje spjev Sirena Jadranskog mora
umro 30. travnja 1671.
Ana Katarina Zrinska
rođena u Bosiljevu 1625.
prva žena u banskoj Hrvatskoj koja se bavila ne samo prevođenjem već i pisanjem književnih tekstova
aktivno govorila njemački,mađarski,
talijanski i latinski jezik
Putni tovaruš – 1660. – molitvenik kojeg je darovala pavlinu Ivanu Belostencu
Umrla 1673. kao redovnica u dominikanskom samostanu u Grazu
Fran Krsto Frankopan
rođen 4. ožujka 1643. u Bosiljevu
u Zagrebu polazio isusovačku gimnaziju
školovao se i u Italiji
ratovao protiv Turaka oko Otočca
spjev Elegia (1656.)
Gartlic za čas skratiti (prijevod Molierove komedije Georges Dandin)
umro 30. travnja 1671.
IVAN BELOSTENEC Joannis Bellosztenecz
rođen u Varaždinu 1593. (ili 1594.)
1616. stupio u pavlinski red
studirao u Rimu i Beču
utjecajan u crkvenim krugovima
Razvijao opći znak za jat (rogato E)
Deset propovijedi o euharistiji (1672.)
Gazophylacium (GAZOFILACIJ),seu latino-illyiricorum (latinsko-hrvatski) onomatum aerarium
dvosveščani riječnik
pisan tronarječno
završili ga pavlini Jerolim Orlović i Andrija Mužar
objavljen u Zagrebu 1740.
Slavonski krug
ANTUN KANIŽLIĆ – predstavnik
rođen u Požegi 20. studenog 1699.
gimnaziju završio u Požegi
studirao u Grazu i Trnavi (filozof,teolog)
pisao molitvenike,prevodio s njemačkog
Sveta Rožalija Panormitanska divica nakićena i ispivana po Antunu Kanižliću Požežaninu
Kamen pravi, smutnje velike
