MEDENA.....

ČOKOLADA
Zarazna ugoda

Govori se da je čokolada "energent" za muškarce, a ženama dragocjeni "pomoćnik" u rješavanju njihovih mjesečnih problema. Sigurno je samo da u njoj podjednako uživaju i oni i one. Što to čokoladu čini tako traženom, vječnom i potrebnom? Zbog čega su neke zemlje prepoznatljive po čokoladi i zašto postoji Udruženje ovisnika o čokoladi?

Mnogi vjeruju da je čokolada afrodizijak, a pažljivim promatranjem može se vidjeti da je muškarci uzimaju prije upuštanja u ljubavnu igru. To nije novo ponašanje, već je čuveni zavodnik Giacomo Casanova konzumirao čokoladu prije osvajanja žena. Ne zna se kakve su doista bile njegove ljubavne performanse, ali može se pretpostaviti da je trebao snažnu psihološku podršku, a našao ju je upravo u čokoladi.

Povijest čokolade
Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visokorazvijena civilizacija Maja imala je i boga (Ek Chuah) zaduženog za čokoladu, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo je donio na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistador Hernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.

Čokolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljujući Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828. g. patentirao hidrauličnu prešu koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847. g. otkrili kako taj prah miješati sa šećerom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova čokolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva čokolada za jelo. Švicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u čokoladi i uspio je proizvesti prvu mliječnu čokoladu 1875. g.

Dalje su Švicarci usavršavali proizvodnju čokolade i 1879. g. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica čokolade) je napravio čokoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").

Zov čokolade gotovo je univerzalan, ali često je užitak jedenja praćen osjećajem krivnje. I što je na koncu čokolada - zlo ili užitak?

Mnogim je osobama čokolada užitak kojeg se ne mogu ili ne žele odreći. Društvenim kondicioniranjem čokolada je postala usko povezana s nagradom ili mitom, što počinje obično u dječjoj dobi. Većina ljudi vjeruje kako čokolada deblja, uzrokuje osip, akne, karijes, glavobolje itd. - a ipak je vrlo poželjna hrana. Na glasu je kao afrodizijak, a isto tako se povezuje s osjećajima ugode, antidepresivnim učinkom i rješenjem za dosadu. A zbog mnogih loših strana koje se pripisuju čokoladi (mnoge od njih još nisu dokazane), ljubitelji čokolade su uvjereni kako čokoladu treba jesti u vrlo malim količinama, ako i uopće. Baš ova zabrana čini čokoladu "slatkim zlom" i vrlo neodoljivom.
Potraga za odgovorima
Znanstvenici i poznavaoci vina reći će vam kako je crveno vino dobro za vas jer sadrži fenole koji štite od srčanih bolesti. Dobra je vijest da i čokolada sadrži antioksidante. Znanstvenici su otkrili kako jedna "kockica" čokolade sadrži jednaku količinu fenola kao i čaša crvenog vina te da obična smeđa čokolada sadrži još veće udjele nego ostale vrste.
Po jednoj teoriji fenoli sprječavaju oksidaciju lipoproteina male gustoće u "loše" masnoće koje začepljuju srčane arterije i uzrokuju srčane bolesti. Ovo je dakle argument protiv tvrdnji kako alkoholni sastav crvenog vina povisuje masnoće u krvi.
A ako osjećate kako vam čokolada daje "krila", može biti da baš to i čini.

Neodoljivost
U zapadnom se svijetu široko priznaje nemogućnost odolijevanja čokoladi. Neki ljudi kažu kako imaju žarku potrebu za čokoladom, ili čak da su ovisni o njoj. Zašto čokolada ima ovako adiktivnu sposobnost? Čokoladna industrija, a isto tako i zdravstveni stručnjaci i potrošači žele odgovore na niz sličnih pitanja.
U potrazi za rješenjima čokolada i njen kemijski sastav su pod povećalom već duže vrijeme. Znanost potvrđuje ili odbacuje brojne mitove vezane uz čokoladu, a pronalazi i neke utješene obrane kojima možemo braniti svoje jedenje čokolade.

ZAKLJUČAK:Odustajem od čokolade ali nisam pouzdan....

Medeni ne brini volim ja i tebe.... :)znam da ne vjeruješ ali više od čokolade..i pročitaj post ispod...
pusa svima...medenome...i pozzz opaljenoj curi koja ima šiške od kad zna za sebe....