Dolphin2006
04.05.2006., četvrtak
DELFIN
MOŽDA NISTE ZNALI....kada je delfin bolestan ili povrijeđen, ostali delfini iz jata će mu pomoći tako da će ga nositi do površine vode, kako bi mogao disati. Delfini spavaju samo jednom polovinom mozga i sa jednim zatvorenim okom. Po pitanju međusobne komunikacije, istraživanja su pokazala da delfini koriste cijelu arhivu različitih zvukova da bi poslali određenu poruku: kratak ravan zvižduk visoke učestalosti, snažan zvižduk kao signal bola, cviljenje kao poziv na parenje, lavež kao izraz ljutnje i poseban zvižduk koji proizvodi majka na koji mladunac uvjek odgovori.   NAJDRAŽA ŽIVOTINJA !!! "Delfin" većinu ljudi asocijacira na veselu i inteligentnu životinju, uvjek spremne na igru. Takve osobine ga često ističu od ostalih životinja, pa smo ga spremni čak i ljudski tretirati. Po svojoj inteligenciji on se nekako svrstava uz čovjeka. Poznato je da pod vodom delfin emitira frekvencije zvukova koji mogu biti vrlo različiti: stenjanje, skičanje, krici, lajanje, piskovi, groktanje, klikovi, zavijanje, zvižduci, mjaukanje, gugutanje, škripanje, brujanje (motornog čamca). Pomislio bi čovjek da je u pitanju neki imitator a ne životinja. Ovi zvuci mogu biti emitirani na niskim frekvencijama (tako da ih čovjek može čuti) ili na ultrazvučnim frekvencijama. Emitiranjem ultrazvučnih signala delfini ostvaruju navigaciju, komuniciraju jedan s drugim unutar malog jata ili lociraju plijen, najčešće noću, u tami, ili u situaciji kada pomoću inače veoma oštrog čula vida nisu u stanju prikupiti informaciju o svojoj okolini.  Negdje u dubinama mozga Delfina krije se, slobodno možemo reći, njegova ličnost i sve one osobine koje ga čine partnerom homo sapiensa i stvaraju neki poseban odnos s njim, čak i kada je u pitanju obična dresura.  Ko je šta u tom odnosu?  Možda da probamo da odgovorimo navodeći jednu šalu. Stoje tako dva delfina uz ivicu bazena, promolili glave i posmatraju svoje ''dresere''. Jedan od njih kaže: Ovaj trik sa ribama su dobro shvatili, da probamo nešto teže?  |
