Dnevnik jedne kozmetičarke

utorak, 05.04.2005.

NOVI DAN

Imam herpes, podočnjake i bolne grčeve u trbuhu. Nadvladala sam udarce podsvjesti, nesuglasice ida, ega i super ega. Prihvatila sam sve loše vijesti, kojih ovaj vikend nije bilo malo, provela nedjelju na zraku, posadila divlje jagode u teglu.

Teško sam podnjela vijest o Papi. U trenutku objave njegove smrti, upalili smo televiziju: ni ranije, ni kasnije! Upalili smo svijeću, izmolili za njegovu dušu, uvukli se u krevet i razgovarali do kasno u noć. Plakala sam.
Teško sam podnjela vijest o bakinom moždanom udaru. Jakom. Teško sam podnjela vijest o nećaku koji je također završio u bolnici. Mali bebač... star tri mjeseca... Ostale loše vijesti ne želim objavljivati, jer prihvaćene su. Svaki puta kada me udari nešto neočekivano, zastanem na tren. Preispitujem učinjeno. Ja iznimno rijetko imam neki problem: snažnije me pogađaju opće stvari od vlastitih. Teško mi je kad ljudi koje volim pate.
no danas je napokon bio dan bez loših vijesti, bez loših stvari koje odmičem od sebe. Uživala sam promatrati ljude. Nevidljiva. Realna. Čak sam, ne znam zašto, posudila Kunderinu «Nepodnošljivu lakoću postojanja» a ne volim ga. Lijepo on piše, al znam ja i za bolje.
A na poslu... osjeti se proljeće: nema predaha, sve više radim. Neka. Osjećam se zadovoljnija. Ispunjenija. A da dan ne svrši loše, naravno, pročitah omiljene stihoklepce na blogu, a sada slijedi Donne u krevetu. Muž čita neke stručne publikacije, dakle... iz raja ću u raj! Živjele mirne noći!

SAMOLJUBLJE

Onaj ko ne može a da ne voli,
A ipak se tome opire,
Nikad neće moju maštu podstaći,
Jer on voli protiv svoje volje;
Ni onaj ko je sav svoj,
I može po volji da bira, -
Kad sam ja uhvaćena, on zna da ode;
I, kad se njemu hoće, odbije;
Ni onaj ko voli samo lepe,
Jer takve svi traže;
Ni onaj ko za ružnim zna da haje,
Jer je njegov sud tad ništavan;
Ni onaj ko ima duha, jer će me
Načinit predmetom svog podsmeha il robom;
Ni budala, jer kad drugi ...,
On ne može ni ...........;
Ni onaj ko još svoju daraganu plaća,
Jer je zasužnjena tako:
ni onaj ko ne plaća, jer kaže
Sebi da nije vredna više.
Zar onda ne postoje takvi ljudi
Koje dragovoljno mogu dobrim da smatram?
Daću tad toj sklonosti oduška
U vlastitom samoljublju.
- 23:33 - Komentari (4) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

< travanj, 2005 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30  


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

  • There are armies that must not be attacked, positions that must not be contested, commands of sovereign that must not be obeyed.
    The general who thoroughly understands the advantages that accompany variation of tactics, knows how to handle his troops.
    THE ART OF WAR
    Sun Tzu

Linkovi

Općenito

  • Ah... masaža! Veliki je to užitak. Nije lijepo samo biti dodirivan, već i dodirivati. Bitan je svaki pokret, svaki dah. To je velika sila koja se koncentrira i raspršuje. Često mi je žao što naši ljudi koji puno rade ili nemaju vremena masirati se ili im je to prevelik mjesečni izdatak. Kad bi samo znali koliko to snage da čovjeku. zapravo, ispravno bi bilo svakom čovjeku osigurati, ak treba preko socijalnog, masažu tijela tjedno! Kad je radim, imam osjećaj da iscjeljujem čovjeka. Ne samo to, budim u njima životnu energiju, oslobađam ih napetosti, izgrađujući zdravlje, umanjujući strahove i nesigurnosti. Masaža poveže fizičko i duhovno u čovjeku: bitno je da je to dvoje svjesno jedno drugoga. Kad jest tako, počinjemo se voljeti ali na način da cijenimo i upoznajemo svoje organe, osvjestimo disanje. Ne volim masirati nervozna ili neraspoložena. Volim kada mi je klijentica čista, smirena, kada prati moje pokrete i kada ne priča puno. Pričom se gubi sve ovo što sam navela ranije. Nastojim se držati one stare hrvatske: dobro se dobrim vraća! Ja isto masiram uvijek čista i uredna, oprane kose, čistih zubiju i nogu (masiram bosa). Ne respektiram ali toleriram one višeručne masaže, za mene je to prebrzo, prenapadno. Mislim da je manje-više.
    Razmišljam kako ja to jako volim: i masirat i depilirat i njegovati lica. Jako je naporno, jako teško, često i psihički. I svašta mi se nešto događa. I svašta nešto moram a ne želim to? Moram, pih!!! Ništa se ne mora osim mrijeti.