Marina kuhinja

nedjelja, 13.02.2011.

Čarobna Stevija!

Neki od vas su čuli za steviju, nekima je ovo prva informacija... U svakom slučaju korisno za znati i svakako i probati!


Stevija je prirodni zaslađivač (grmolika biljka), za razliku od šećera ne izaziva karijes niti nepoželjnu toleranciju na okus, sprečava nastajanje zubnog plaka, nema kalorija, nema štetnih nuspojava poput umjetnih zaslađivača i otporna je na visoke temperature.
300 puta je slada od šećera, a sladak okus potječe od glikozida stevozid i rebaudizid. Istraživanja su pokazala da ljudski organizam ne probavlja te slatke glikozide, tako da se oni ne pretvaraju u glukozu, što znači da je glikemički indeks stevije nula. Sadrži kalij, kalcij, krom, željezo, mangan, bjelančevine, beta karotene i sterole.

S obzirom da ne gubi svojstva ni na visokim temperaturama, njome se mogu zasladivati vrući čajevi, a služi i za pečenje kolača. Okus stevije istovjetan je okusu bijeloga šećera, pa je idealno sladilo za one koji vole slatkiše a pate od prekomjerne debljine, kao i za zdrave ljude koji to žele i ostati.

Nakon uzimanja stevije, slad ostaje puno duže prisutan u ustima ne isušuje ih kao asugrin, aspartam ili cyklamat koji su danas po izjavi samih proizvodjača možda kancerogeni.
Drugo važno svojstvo stevije je u dentalnoj higijeni. Ona jednostavno ubija karies. Kao ugljikohidratna jumbo-moekula ne mijenja kiselost u ustima za vrijeme jela. Žvakanje jednog lista stevije, ujutro prije doručka i pranja zubi, dovodi nakon šest tjedana upotrebe, do nestanka kariesa na zubima. Naravno, karies će se vratiti ako se ljubite s partnerom koji ne koristi steviju.
Treće važno svojstvo stevije je da pojačava perifernu cirkulaciju krvi, vraća boju kosi i regulira krvni tlak.
Ostalih 45 djelovanja su; osteosporoza, popuštanje tenzije mišića, smirivanje, stimulacija gušteraće i jetre. Poboljšan rad bubrega. Liječenje kožnih bolesti. Dobar dodatak za kupelji. Fantastično sredstvo za mršavljenje.

Što je dobro znati
U mljevenom listu stevije može se kod nekih proizvoda kupiti, sa neprerađenim sušenim listom stevije, pomiješan i prerađeni list stevije. To znači za jednu količinu prirodno osušenog lista, dodana je i pomiješana jedne količine lista iz kojeg je već prije sušenja izvađen slad. Takav list je otpad ali se dodaje kao punilo da poveća masu. Npr., u cigaretama nije sve duhan, veći dio su različita punila.
Preporuke:
1) Kupite čitav list i sameljite ga sami!
U otopljenom rastvoru stevije, može se rastopiti svašta. Npr. Cyklamati, Asugrini, Aspartami, koji su sada jako, jako jeftini i industrija ih se treba nekako riješiti.
2) Kupite exstrakt stevije u obliku krem bijelog praha i rastopite ga sami u tekučini!
U oba slučaja sigurno će te biti sigurni što stavljate u sebe.

Prvo dobiveni destilat iz stevije, koji sadrži svih osam vrsta ugljikohidrata je krem bijeli mat prah, koji se satoji iz sitnih štapića koji su na krajevima zaobljeni, i jednako ljekoviti kao i stevija.

Sve što je super bijelo, svjetlucavo i u malim kristalićima, slično šećeru, su dodatno destilirani proizvodi, razdvojeni ugljikohidrati koji su separirani po jačini slasti. Najslabije slatki Rebaudiosid F i Dolcheid koji imaju nadimak 'industrijski otpad, pakiraju se i prodaju na malo građanstvu.

Stevija - izazov i za Hrvatsku
U Hrvatskoj se proizvodi stevije (vodena otopina, uvoz iz Italije) ne mogu naći u ljekarnama, već jedino u specijaliziranim biljnim drogerijama. Obilježeni su kao dijetetski pripravci, što »u prijevodu« znači da se zakonski ne mogu koristiti kao zaslađivači. Rezultati ankete provedene u hrvatskim ljekarnama pokazali su da gotovo nijedna magistra farmacije nikada nije čula za steviju!

Uzgoj stevije i priprava zaslađivača jednostavni su i jeftini postupci.
Stevija je prilagodljiva na različite klimatske uvjete, a naši krajevi posebno pogoduju sadnji te biljke. To je grmolika biljka koja se sadi u proljeće, a u kasnu jesen, prije cvatnje, beru se listovi i suše na suncu nekoliko dana. Nažalost, nije poznato je li ijedan hektar naše zemlje zasijan sjemenom stevije!
Uočeno je da nasadi stevije odbijaju kukce nametnike, posebno skakavce (u Kanadi su otkrili da i jeleni izbjegavaju nasade stevije!), pa je ta biljka vrlo korisna za one koji su skloni organskoj, ekološkoj poljoprivredi. Uzgoj stevije pravi je izazov za poljoprivrednike, jer o načinu sadnje i obrade ovisi slatkoća njezinih listova. Iako je službeno zabranjena kao »zaslađivač«, stevija nije »zabranjeno voće«. Može se saditi, prodavati (kao dijetetski pripravak) te kupovati i konzumirati (kao sladilo).

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.