Rabi Dr. Moshe Margel (30.04.1939.-30.04.2012.)

Opasna tendencija favorizovanja ustaške ideologije u Hrvatskoj

SRNA - 28.04.2012
ZAGREB - Oslobađajuća presuda Opštinskog suda u Splitu članu navijačke grupe "Torcida" Antoniju Vujčiću (24) za učešće u postavljanju transparenta "Srbe na vrbe", poznate krilatice ustaškog doglavnika Mile Budaka, užasno je opasna tendencija favorizovanja ustaške ideologije u Hrvatskoj, smatra direktor Margelovog instituta iz Zagreba Alen Budaj.
"Mi smatramo da je to bježanje od odgovornosti, jer sud koji donosi odluke u ime Republike Hrvatske, u ime te iste Republike ustaški pozdrav proglašava `povijesnim` i `domoljubnim` pozdravom, te samim tim naglašava da je dopušten, što je užasno opasna tendencija favorizovanja ustaške ideologije", rekao je Budaj za Srnu.
On naglašava da nimalo ne začuđuje sudska odluka kojom se Vujčić, kao promoter krilatice ustaškog doglavnika Budaka "Srbe na vrbe", oslobađa optužbe.
"Drugim riječima, u Hrvatskoj imamo pravosuđe koje ne samo da se pravi slijepo na neonacističke ispade, nego ih još podstiče i odobrava", ističe direktor Margelovog istituta, nevladine organizacija jevrejske nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Ovom sudskom odlukom, kako kaže Budaj, promoter notorne ustaške krilatice, kojom se poziva na masovno ubijanje Srba, prolazi nekažnjeno, jer sudija štiti mladog neonacistu.
"Pomoćnik ministra pravosuđa Hrvatske Ivan Crnčec na naše protestno reagovanje povodom odluke Prekršajnog suda u Kninu, kojom se ustaški pozdrav `Za dom spremni` proglašava `povijesnim hrvatskim pozdravom`, odgovara nam da se ne slaže sa našom ocjenom da je to `crni udar sudskih službenika na antifašističke temelje hrvatskog Ustava` i da su to, prema njegovom mišljenju, samo pojedinačni slučajevi", kaže Budaj.
Antonio Vujčić /24/, nezaposleni elektroinstalater i član navijačke grupe "Torcida", juče je u Opštinskom sudu u Splitu, u ponovljenom suđenju, oslobođen optužbe za učešće u postavljanju transparenta "Srbe na vrbe, nikad zaboravit', nikad oprostit'".
Kako je prenijela splitska "Slobodna Dalmacija", tužilaštvo je "šokirano" ovakvom presudom i najavilo je žalbu.
Transparent je bio postavljen na nadvožnjak na Pujankama u julu 2010. godine. Optužnica Opšinskog državnog tužilaštva Vujčića je teretila da je zajedno i u dogovoru sa nepoznatim osobama, zarad izazivanja bezobzirne nesnošljivosti prema pripadnicima srpskog naroda, postavio transparent dimenzija 20 puta četiri metra.

http://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/Opasna-tendencija-favorizovanja-ustaske-ideologije-u-Hrvatskoj-139039.html

ZNAČAJ MARGELOVOG RJEČNIKA



Ove godine navršilo se točno 106 godina od izlaska iz štampe njemačko-hebrejskog rječnika (Deutsch-Hebräisches Wörterbuch), veličanstvenog djela našeg domaćeg hebreiste Požežanina i nadrabina Kotarskog rabinata Židovske bogoštovne općine Požega dr. Mojsija Margela. Rabbi Margel je to svoje djelo štampao u Požegi 1906. godine u tiskari Lavoslava Kleina, koje je u ono vrijeme bilo vrhunski podvig, zapravo jedinstven rječnik za ono doba među Židovima Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, budući da je tada ali i kasnije autor smatran za vrhunskog stručnjaka hebrejskog jezika. Mnoge je riječi osobno stvorio, a one su zatim ušle u literaturu i dnevnu uporabu, pa se i danas rabe. Upravo tadašnja Austro-Ugarska Monarhija koja je postojala do 1918. godine diktirala je da rabbi Margel stvori upravo njemačko-hebrejski rječnik, iako ga je prerana smrt 1939. godine spriječila da dovrši svoj hrvatsko-hebrejski rječnik. Zbog toga je Hrvatska takav rječnik dobila tek 1997. godine.

Njemačko-hebrejski rječnik postao je njegovim životnim djelom, i jedini je takve vrste u nas sve do danas, a rabbi Margel smatrao se za zakašnjelog pripadnika židovskog prosvjetiteljskog pokreta Haskala. Uz obiman literarni rad, zaslužan je i za osnutak Židovskog literarnog kluba koji je pod njemačkim nazivom u Požegi vodio rabbi dr. Margel kao predsjednik, što je na tu funkciju izabran upravo kao bebrejski spisatelj i učenjak te autor njemačko-hebrejskog rječnika. Suradnik redakcije Židovske enciklopedije u New Yorku, vjeroučitelj i kasnije direktor Židovske škole u Zagrebu, dr. Margel bio je duša hrvatskog židovstva onog vremena. Iako cionist po uvjerenju bio je i izrazit domoljub, rođen u Galiciji današnjoj Poljskoj, školovan u Berlinu, Beču i Bernu, s prvom rabinskom službom u Slovačkoj imao je širinu kozmopolita, koji je uz hebrejski govorio i njemački, poljski, češki, slovački, a služio se latinskim te starogrčkim jezikom. Uvelike je zaslužan i kao znanstveni savjetnik u hrvatskom prijevodu “Bar Kohbe”, djela češkog dramatičara Jaroslava Vrchlickog (pravim imenom Emil Bohuslav Frída), koja je u Požegi izašla 1912. godine kao prijevod gimnazijskog profesora Makse Kuntarića, uz Margelov opširan dodatak. O rabinu Margelu autor Alen Budaj pisao je opširno u povijesnoj monografiji “Vallis Judaea – Povijest požeške židovske zajednice”, izdana 2007. godine u Zagrebu.


Margelov riječnik danas je iznimno rijetka knjiga. U Hrvatskoj jedan jedini primjerak posjeduje Margelov institut, znanstveno-kulturna udruga koja nosi njegovo ime, i koja se bavi borbom protiv antisemitizma i rasizma, pandan židovskog Centra Simon Wiesenthal. Mi bismo željeli da izdamo reprint rječnika, što je vrlo zahtijevan poduhvat i skup izdavački projekt. Knjiga ima 885 stranice (zajedno s prazninama), 23 x 15 cm veličine. Stanje uveza originala je loše zbog zuba vremena, stranice knjige su vrlo tanke i osjetljive, stoga bi reprint ove knjige bio odlučujući i hvale vrijedan poduhvat da nakon 106 godina ponovo oživimo djelo ovog vrhunskog znanstvenika. Dakako da će ovaj rječnik biti od koristi struci i znanosti, kršćanskim teolozima i hebreistima, a i svakome onome tko uz njemački jezik uči novohebrejski (ivrit). Ime dr. Mojsija Margela bilo je zaboravljeno ali danas je vrijeme da tog zaboravljenog znanstvenika, učenjaka i pregaoca otrgnemo zaboravu.


DOPIS MINISTARSTVU KULTURE RH

Ministarstvo kulture Zagreb, 18. 02. 2012.
Runjaninova 2
Kabinet ministrice
10 000 Zagreb

Poštovana gđo ministrice,

S obzirom na rezultate Javnog poziva za potporu izdavanju knjiga u 2012. godini i odbijenicu Vijeća za knjigu i nakladništvo (prema dopisu od 2. 04. 2012) naših dvaju naslova od požeškog nadrabina rabina dr. Mojsija Margela “Deutsch-Hebräisches Wörterbuch” i zbirka pjesama Salamona Jazbeca “Diktatura poetarijata”, protestiramo zbog ne uvrštavanja u Program kulturnog razvitka za 2012. godinu naših naslova.

Smatramo da je reprint Njemačko-hebrejskog rječnika od dr. Margela iz 1906. godine starog 106 godina, nastalog u požeškoj slavonskoj Ateni, zapravo dio kulturnog blaga Republike Hrvatske, te se ne uvrštavanjem tog naslova pokazujemo kao sredina koja židovsko kulturno blago i židovsku povijesnu ostavštinu ne valorizira kao svoju, ali zato u dobroj mjeri podupire krupne kapitalističke izdavače kao stalne i višegodišnje abonente potpora u izdavaštvu. Ili pak “Hrvatsko slovo”, što spada u rigidno nacionalističko glasilo, u kojemu su svojevremeno u “humorističnom” kutku zbijane šale o gradnji zagrebačke sinagoge od srušenih palestinskih kuća.

Kako smo pregledom odobrenih i odbijenih programa ustanovili da smo odbijeni skupa sa Židovskom općinom Zagreb i Židovskom zajednicom Beth Israel, želimo konstatirati: Misli li Vijeće za knjigu da knjiga od dr. Renee Weisz Maleček “Židovska općina Križevci”, jedna od mnogobrojnih hrvatskih židovskih općina koje su uništene u užasu Holokausta, ne zaslužuje potporu Ministarstva kulture?! Ili da Židovska vjerska zajednica Bet Israel ne zaslužuje potporu tjednom časopisu vjerskog sadržaja, i to kao manjinskoj vjerskoj zajednici kojoj je vjerska komponenta i te kako bitna za održavanjem samobitnosti, budući da su toliki židovski vjerski službenici i vjernici pobijeni, a vjerske ustanove uništene tokom postojanja Nezavisne Države Hrvatske?!

Smatrate li da Vijeće za knjigu i nakladništvo marginalizira židovske vjerske organizacije? Mi smatramo da jest tako, a s obzirom da nije odobren niti jedan projekt koji ima striktno židovski kulturni karakter i njeguje židovsku kulturnu baštinu, koje je bila i koja je sastavni dio hrvatske kulturne baštine. Nije dostatno da država izgradi samo jednu sinagogu u Praškoj, potrebno je učiniti puno više da se zaliječe rane židovskog naroda iz Drugog svjetskog rata. O značaju Margelovog rječnika, šaljemo Vam u privitku dopisa tekst. Smatramo da za ovakova djela kao što je Margelov rječnik, država tu mora biti od pomoći.

S poštovanjem,

DIREKTOR

Alen Budaj


P.S.

Da se zna - tko su članovi Vijeća za knjigu i nakladništvo:

Predsjednik Vijeća
akademik Tonko Maroević

Članovi:
dr. sc. Nadežda Čačinović
dr. sc. Stipe Botica
Mira Švob
Borben Vladović