MalaPolitika

Industrijska razvijenost i industrijski razvoj ne mora biti nužno suprotstavljen zahtjevima za čistiji okoliš, jer su najrazvijenije i najbogatije zemlje u pravilu i ekološki najosvještenije sa strogim kriterijima zaštite okoliša. Zato svaka takva država ima diverzificirane energetske izvore i to je temelj svake logične politike koja teži što većoj energetskoj neovisnosti. Most se u pregovorima oko formiranja nove vlade opredijelio na izradu nove energetske strategije, ne objašnjavajući zašto baš treba nova strategija.

Mostovi zahtjevi koje postavljaju u području energetike nemaju jasno određen i postavljen koncept ali to si mogu dozvoliti jer su u prilici da postavlja uvjete pa makar oni bile bez sadržaja zamotane u celofan brige za gospodarstvo i socijalu, želje za nezavisnim stručnjacima i transparentnom javnom raspravom u donošenju nove energetske strategije. Već ovakav pristup u kojeg karakteriziraju floskule (vidi prijedlog rješenja u tablici gore) govori da autor ove Mostove smjernice barata problematikom na generalan, uopćen način te čak i u tome uspijeva biti kontradiktoran. Kao i u mnogim drugim primjerima, tako se i po pitanju energetike vidi aktivistički pristup i favoriziranje popularnih tema kao što su i obnovljivi izvori energije. Ciljevi za udjele obnovljivih izvora su definirani i treba ih težiti ostvariti u zadanim rokovima i kao takve ih je trebalo naglasiti. Govoriti o jeftinijoj energiji kao socijalnoj kategoriji, a istovremeno iste financirati na račun građana i gospodarstva je licemjerno. Naime, cijena energije iz obnovljivih izvora je oko tri puta skuplja od postojećih klasičnih izvora. Svi znamo da u nekoj mjeri treba poticati obnovljive izvore energije, ali treba reći na koji način jer je postojeći nepošten i neodrživ. Budući da obnovljivi izvori energije ne mogu biti tržišno konkurentni, zasigurno će još jedno izvjesno vrijeme biti subvencionirani i na taj način povlašteni dio energetskog sektora u kojem će neki i to uglavnom strani investitori dobro zaraditi. Nadalje pitam se kakva bi to energetika u službi gospodarstva trebala biti nametanjem moratorija npr. na izgradnju termoelektrana koje sve države EU imaju i nikad ih neće odreći bar dok ovise o ruskom plinu ili nemaju nuklearna postrojenja kao sigurni i poudani izvor električne energije. Dali je gradnja nuklearne elektrane u hrvatskoj tabu ili legitimna opcija za razmatranje ? Nije samo u pitanju energetski sektor HEP-a, što je s rafinerijama dali ćemo njim zabraniti korištenje rafinerijskog plina, lož ulja, koksa?
Posebno je upečatljivo traženje neovisnih stručnjaka za izradu buduće strategije. Zahtjev u maniri najekstremnijih ekoloških udruga. Što to u krajnjoj liniji definira neovisnog stručnjaka koji bi radili energetsku strategiju? Dali su postojeću radili ovisni stručnjaci? Dali je neka pravna ili fizička osoba koja se zalaže za tehnologije obnovljivih izvora neovisna?, kako prepoznati da nije financiran od nekih lobija itd. Dakle umjesto deklarativnog i općeg pristupa, Most je mogao bar na pola A4 stranice dati konkretne i jasne smjernice kako i što se očekuje od nove Strategije , ako je uopće u ovom trenutku treba i raditi. No, tome nije ni čudo jer su svi Mostovi zahtjevi u energetici i zaštiti okoliša zgurani zbrda-zdola. Hrvatska ima energetsku strategiju i to relativno dobru energetsku strategiju koju treba primijeniti i modificirati u mjeri kojoj to zahtjeva eventualan promjena zakonske regulative, međunarodni ugovori, a prije svega energetsko stanje i energetske potrebe u Hrvatskoj. Do sada nije bilo takvih promjena, a ostaje za vidjeti što će donijeti strategija nisko ugljičnog razvoja Hrvatske i kakav utjecaj će imati među ostalim i na sektor proizvodnje energije.
Odgovor Domoljubne koalicije je takav da naravno pristaje ne prijedlog rješenja, ali svojim odgovorom pokazuje Mostu da daleko dublje poznaje ovu problematiku i da ga nije moguće riješiti niti u prvom kvartalu 2016 niti po redoslijedu kako se to može iščitati iz smjernica Mosta. Sa pravom ukazuje na činjenicu da prije energetske strategije treba izraditi gospodarsku strategiju čiji će rezultati biti ulazni podaci za budući energetski koncept. Koalicija Hrvatska raste daje kraći odgovor navodeći samo taksativno šti bi ta energetska strategija trebala obuhvaćati, bez dublje analize. Dojam je da znaju što znači i što prethodi jednoj pravoj energetskoj strategiji ali su svojim odgovorom htjeli traženje Mosta „skinuti“ sa dnevnog reda. Tko je pisao odgovor sigurno je pomislio, ajde neka im bude.

Oznake: energetska strategija, most, Domoljubna koalicija, Hrvatska raste