Papa primio Povelju počasnog građanina Dubrovnika
Papa Ivan Pavao II. počasni je građanin Dubrovnika, grada s čijim je patnjama u tijeku agresije na Hrvatsku posebno suosjećao. Dubrovačko izaslanstvo na čelu s gradonačelnicom Dubravkom Šuicom i biskupom Želimirom Puljićem predalo je Svetom Ocu u njegovoj privatnoj biblioteci u Vatikanu Povelju počasnog građanina s prigodnim slikarskim uratkom umjetnika Lukše Peke, koji prikazuje crkvu Sv. Vlaha pred kojom je Papa u lipnju protekle godine blagoslovio djecu. Predali su mu i kopiju Statuta grada Dubrovnika iz 1272., pisanog na latinskome i hrvatskom jeziku. Gradonačelnica Šuica u svom je govoru istaknula kako je vodstvo grada Dubrovnika u prigodi ovogodišnje feste sv. Vlaha odlučilo Ivana Pavla II. proglasiti počasnim građaninom, jer je svojim pastirskim pohodom puku donio veliko ohrabrenje te će trajno pamtiti njegove riječi i "prepričavati sve ono lijepo što smo u toj prigodi čuli i doživjeli".
Papa je u svom govoru na hrvatskom jeziku, što je posebno razveselilo Dubrovčane, potvrdio kako se još uvijek s posebnim osjećajem prisjeća raznih trenutaka s toga apostolskog hodočašća u tijeku kojega je upravo u Dubrovniku "proglasio blaženom jednu uglednu kćer Hrvatske: Mariju Propetoga Isusa Petković". Prisjetio se i kako je na kraju misnog slavlja izrekao posebni "Hvala!" ljubljenome gradu te je i ovom prigodom zahvalio za srdačno gostoprimstvo. Istaknuo je svoju posebnu zahvalu i radost "što ste me htjeli ubrojiti među građane staroga i lijepoga Dubrovnika, toga pravog bisera hrvatskog Jadrana, središta tisućljetne uljudbe, prožete katoličkom vjerom i obilježene stalnom vjernošću Petrovim nasljednicima, pa i u vrlo teškim vremenima" te je izrazio nadu da će se ta uljudbena vjerska baština razvijati i rasti i u budućnosti. Sveti je Otac na kraju zaželio da "nad stanovnicima Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije kao i nad svim Hrvatima uvijek bdije Presveta Bogorodica, koju se zaziva i kao Gospu Velikoga hrvatskoga krsnog zavjeta te sveti Josip i sveti Vlaho. Neka Bog blagoslovi Dubrovnik, koji je od danas i moj grad, i svu hrvatsku zemlju".
O IVANU PAVLU II
Karol Jozef Wojtyla, koji je u listopadu 1978. pošto je izabran za Papu uzeo ime Ivan Pavao Drugi, rođen je u Wadowicama nedaleko od Krakowa 18. svibnja 1920. godine. Prvu svetu pričest primio je u devetoj godini, a svetu potvrdu u osamnaestoj. Srednju školu pohađao je u Wadowicama i maturirao 1938. Iste godine na Jagiellonskom sveučilištu upisao je dramski studij. Godine 1942., osjetivši poziv za svećeničko zvanje, ušao je u sjemenište u Krakowu, a nakon Drugoga svjetskog rata, pošto je ponovno otvoreno Jagiellonsko sveučilište, Karol Woytila na istom je sveučilištu nastavio studij teologije. Zaređen je za svećenika u Krakowu 1. studenoga 1946. Nakon mlade mise odlazi na specijalizaciju u Rim, gdje je pod vodstvom francuskoga dominikanca Garrigou-Lagrangea doktorirao na temu vjere u djelima sv. Ivana od Križa. Nakon povratka u Krakow 1948. obavljao je župničku službu u različitim župama Krakowa te dužnost kapelana na Sveučilištu, gdje je, nakon povratka iz Rima, nastavio studij filozofije. Godine 1953. doktorira na Lublinskom sveučilištu, gdje je poslije bio profesor moralne teologije i društvene etike, a iste je predmete predavao i na teologiji u Krakowu. U tridesetosmoj godini života papa Pio XII. imenovao ga je naslovnim biskupom Ombija, 4. srpnja 1958., a za pomoćnog krakowskog biskupa zaređen je 28. rujna 1958. godine. Krakowskim nadbiskupom postao je 13. siječnja 1964., a tri godine poslije, 26. lipnja 1967., papa Pavao VI. imenovao ga je kardinalom Svete Rimske Crkve.U noći 16. listopada 1978. izabran je za poglavara Katoličke crkve te je na papinsku službu ustoličen 22. listopada 1978., uzevši ime Ivan Pavao II. U prvom posjetu Crkvi u Republici Hrvatskoj bio je 10. i 11. listopada 1994. godine, za 900. obljetnice Zagrebačke nadbiskupije. Četiri godine poslije Sveti je Otac drugi put posjetio Hrvatsku: od 2. do 4. listopada 1998. U treći posjet Sveti Otac je došao 5. lipnja i boravio do 9. lipnja 2003., što je ujedno njegovo jubilarno, 100. putovanje izvan Vatikana. Prilikom III. pohoda RH, papa je posjetio Rijeku, Osijek, Đakovo, Dubrovnik i Zadar. U Dubrovniku je proglasio blaženom časnu sestru reda sv. Franje Mariju Propetoga Petković. Manje poznate stvari i činjenice iz života Svetog Oca