utorak, 20.01.2009.

MonologZaTebe?

Tražim te u rijecima, lazima i loše koristenim rečenicama.
Sve je uvijek stavljeno u krivi kontekst.
Osvrcem se nadajuci se da cu te ugledati kako trcis prema meni izgovarajuci napokon onu istinu koja stoji izmedu nas, cineci zrak gustim i teskim za disanje.
Mozda sam tvoja vjecna inspiracija, ali ja ne zelim da ti postanes moja.
Ne zelim se hraniti lijepim, teskim rijecima koje govore ono sto ti jesi.
Ne zelim zivjeti trenutke zaustavljene na one sekunde, one sekunde o kojima sam oduvijek mastala.
Ti si tu.
Osjecam, iako te naizgled nema.
I ne odlazis, ti ostajes.
Oprastam ti svaku laz koja je dotakla tvoje usne iskrenim glasom. Oprastam sve ono sto trebala bih zamjerati jer ponekad netko zasluzi nezasluzen oprost.
Nisam naivna djevojcica, iako mi je moram priznati to najdraza uloga.
Nisam zato neiskrena, vec samo ogradena ljubicastom koju si dotakao.
Tvoji bijeli zidovi, ponekad su - pomislim, previsoki za moja krila.
I mogu ih preletjeti, osjecam da mogu. Ne trazim kljuc, ne trazim laksi put.
Samo jednu jedinu priliku da moja krila pokusaju ici dovoljno visoko da pobijede Bijeli zid.
I cekam. Mogu cekati.
Vrijeme uvijek presporo prolazi, ali jos smo mladi.
Tesko je znati da placas tude grijehe i da ne mozes uciniti nista da to promijenis osim cekati.
Njoj si dao kljuc i ona ga je bacila u nepovrat.
Ja ne trazim kljuc, samo jednu priliku da vidis da moja krila mogu letjeti vise od necijih tudih.
Dok ne postane prekasno, dok i ja nisam postala necija tuda.
Jer jos uvijek zelim biti tvoja.
Jos uvijek zelim sve ono sto smo mogli, jos uvijek zelim sve ono sto mozemo, jos uvijek zelim sve sto cemo moci.
Izazivam te recenicama u iscekivanju reakcije. Izazivam te svim raspolozivim sredstvima jer ne mogu pustiti.
Nikad me nitko nije ucio pustiti.
Nadam se da ovi monolozi postat ce bespotrebni.
Nadam se da necu morati citirati "srecan cetrnaesti februar svima na ovom svetu, ma da ga nesto nisam ni slavio".
I da onaj osjecaj koji te prode nakon citanja nece biti zanemaren i odbacen kao nesto bezvrijedno, jer moja krila se tek spremaju pokusati let.


Image and video hosting by TinyPic


15:01 | Komentari 2 | Print | ^ | On/Off |

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.